Pregled bibliografske jedinice broj: 1073953
Cjeloživotno obrazovanje promatrano kroz prizmu individualnih potreba i zahtjeva tržišta rada
Cjeloživotno obrazovanje promatrano kroz prizmu individualnih potreba i zahtjeva tržišta rada // Zbornik radova znanstveno - stručnog kolokvija “Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj” / Brčić Kuljiš, Marita ; Koludrović, Morana (ur.).
Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016. str. 171-184 (ostalo, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1073953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Cjeloživotno obrazovanje promatrano kroz prizmu
individualnih potreba i zahtjeva tržišta rada
(Lifelong learning viewed through the prism of
individual needs and demands of the labor
market)
Autori
Kiss, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstveno - stručnog kolokvija “Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj”
/ Brčić Kuljiš, Marita ; Koludrović, Morana - Split : Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016, 171-184
ISBN
978-953-352-003-2
Skup
Znanstveno - stručni kolokvij “Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj”
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 21.01.2016. - 22.01.2016
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
cjeloživotno obrazovanje, mreža obrazovnih ustanova, strukturni nesrazmjer tržišta rada, obrazovni nivo stanovništva, zapošljivost, odljev mozgova
(lifelong learning, network of educational institutions, structural disparity of the labor market, educational level of the population, employability, brain drain)
Sažetak
Strategija cjeloživotnog obrazovanja stanovništva, kao krucijalni dio dugoročne politike gospodarskog i društvenog razvoja trebala bi zauzimati centralnu poziciju u svim aktualnim razvojnim planovima. Zbog toga bi se odluka o opravdanosti početka izvođenja određenog programa izobrazbe odraslih morala pravovremno utvrđivati na osnovi ukupne (ne)zaposlenosti, potražnje za pojedinim zanimanjima i intenziteta njihovog zastarijevanja, stanja deficitarnih i suficitarnih struka i mreže postojećih obrazovnih ustanova, kako na razini cijele države, tako i na razini županija i gradova. Njihovu konkurentnost moguće je analizirati i procijeniti u odnosu na različitost u programskom usmjerenju, specifičnosti unutarorganizacijske strukture, primjenu selekcijskih mehanizama analizom mreže obrazovnih ustanova. Pri tome sustav obrazovanja odraslih neminovno preuzima i socijalnu i ekonomsku ulogu, a posebnu pozornost posvećuje skupinama kojima je, zbog nedostatnog obrazovanja uzrokovanog osobnim, društvenim ili ekonomskim okolnostima, neophodna dodatna potpora. Radi se o ljudima s nižim temeljnim vještinama, osobama koje iz različitih razloga prijevremeno napuštaju školovanje, osobama koje dugotrajno ne participiraju na tržišta rada ili se vraćaju na posao nakon dužeg razdoblja odsutnosti, te o starijem stanovništvu koje je još uvijek u radnom kontingentu, a ne uspijeva pratiti sve brže promjene. Rezultati istraživanja provedenog među odraslim osobama koje su se odlučile na, po njihovom mišljenju neizvjesnu, investiciju u osobnu prekvalifikaciju ukazuju da su ih na to u najvećoj mjeri potakli upravo strukturni nesrazmjer tržišta rada, nesigurnost zadržavanja zaposlenja, jaka konkurencija i zakonske regulative koje definiraju uvjete za obavljanje određene djelatnosti. Međutim, praksa ukazuje na činjenicu da visina obrazovnog postignuća određene osobe, u slučaju kada ostale okolnosti ostanu nepromijenjene, povećava vjerojatnost težnje migracijskim kretanjima. S druge strane, gledajući s makroekonomskog stajališta, viši obrazovni nivo stanovništva, pored povećane zapošljivosti, nerijetko utječe i na pojavu tzv. „odljeva mozgova“, zbog čega je u analize demografskih, prirodnih i mehaničkih kretanja neophodno uvrstiti i mogućnosti pronalaska te zadržavanja odgovarajućeg radnog mjesta na određenom geografskom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti