Pregled bibliografske jedinice broj: 1073881
Pepelnica žitarica (Blumeria graminis (DC.) Speer - sin. E. graminis
Pepelnica žitarica (Blumeria graminis (DC.) Speer - sin. E. graminis // Glasilo biljne zaštite, 11 (1989), 8-10; 287-293 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1073881 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pepelnica žitarica (Blumeria graminis (DC.) Speer - sin. E. graminis
(Mildew of cereal Blumeria graminis (DC.) Speer -syn.E. graminis))
Autori
Cvjetković, Bogdan
Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 11
(1989), 8-10;
287-293
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
žitarice, pepelnica žitarica, simptomi, biologija, zaštita
(cereals, powdery mildew, symptoms, biology, control)
Sažetak
PEPELNICA ŽITARICA (Blumeria graminis (DC.) Uzročnik pepelnice na žitaricama se morfološki razlikuje od ostalih predstavnika roda Erysiphe. Te razlike se očituju: u veličini i građi kleistotecija, slabo razvijenim privjescima na njima, prstima nekih završetcima haustorija, sekundarnim micelijem sa zadebljalim stjenkama i jajastim zadebljanjem na bazi konidiofora. Na osnovi tih razlika Golovin i Speer (1974) izdvojili su iz roda Erysiphe vrstu s gore spomenutim morfološkim razlikama. Po toj podjeli uzročnik pepelnice na travama (Gramineae = Poaceae) svrstan je u poseban rod Blumeria. S obzirom da je nekoliko vodećih mikologa koji se bave sistematikom (Arx von 1987) a posebno sistematikom Erysiphaeae (Hammett 1977, Braun 1987) prihvatio ovaj naziv smatram da ga trebamo i mi usvojiti. Blumeria graminis parazitira na pšenici, ječmu, zobi, raži i triticale (pšenica x raž) uzrokujući veće ili manje gubitke u urodu. Osim toga parazitira na velikom broju trava. Kao domaćini registrirane su vrste iz preko 100 rodova porodice Gramineae (Poaceae). Na žitaricama kod ranog napada pepelnice može doći do slabijeg razvoja korijenovog sistema pa je apsorpcija hranjiva slabija. Kao posljedica redukcije korijenovog sistema smanjen je broj fertilnih postranih izboja. Zbog napada patogena poremećen je odnos fotosinteza - respiracija, jer je uslijed destrukcije klorofila proces fotosinteze reduciran a respiracija pojačana. Kasniji napad posebno na zastavici onemogućava normalno nalijevanje zrna, pa je kod jačih zaraza zrno šturo. Masa 1000 zrna kod zaraženih biljaka je manja kao i hektolitarska težina, a sadržaj proteina niži. Urodi na pšenici mogu biti smanjeni od 1-2% pa do 40% (Wise 1987) a na ječmu i više 25-57% (Jenkins 1973) što ovisi o stadiju u kojem je došlo do napada, osjetljivosti odnosno tolerantnosti sorte, agresivnosti patotipa klimatskih prilikama itd. Ječam je osjetljiviji na rani napad pepelnice od pšenice. U našoj zemlji postoje također brojni rezultati koji potvrđuju prethodno spomenutu činjenicu. Nesumljivo je da u suvremenoj proizvodnji pšenice i ječma pepelnica predstavlja jednu od ekonomski značajnih bolesti. Prvi napad pepelnice u pravilu je slabo uočljiv. Simptomi se najprije pojavljuju na prizemnom dijelu vlati odnosno bazalnom dijelu najdonjeg rukavca i prvim listovima. U nastavku su opisani biolološki ciklus, uvjeti za pojavu bolesti i mogućnosti zaštite.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
