Naslov
Obrazovanje u ustrojenom društvu. Bilješka uz Nietzscheovu ideju odgoja
(Education in Technological Society. Notes by Nietzschean idea of Education)

Autori
Senković, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva: Filozofija, obrazovanje i škola

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Nietzsche, obrazovanje, škola
(Nietzsche, Education, School)

Sažetak
Obrazovanje je (samo)razvoj pojedinca, u stalnim pokušajima uspostavljanja istinski humanog a ne ustrojenog svijeta. Sadašnje tendencije partikulariziranja i fragmentizacije umnogome su određene degradacijom obrazovanja na mjerljivu brojevnu oznaku utrživog kapitala. U takvom svijetu škole (sve do sveučilišta) erodiraju, pa je pitanje pripremaju li one još uvijek mlade ljude kao građane i kao osobnosti. Stoga je suvremena kriza u konačnici i šansa za novim orijentiranjem u području razumijevanja smisla čovjekova bivstovanja. "Škola nema važnije zadaće od te da uči strogome mišljenju, opreznom suđenju, konzekventnom zaključivanju: zato ona mora odvraćati pažnju od svih stvari koje nisu podobne za te operacije" (F. Nietzsche). Osnovni antropologijski uvidi pokazuju da je čovjek manjkavo biće, a kultura je kompenzacija i put razvoja. Ono što je čovjekov nedostatak ujedno je i njegovo bogatstvo (Gehlen): nužno je da uči i da odgaja. "Samo nas učenje može spasiti" (Sloterdijk). Škola donosi novu dimenziju, ali njeno kvalitativno novo posredovanje u stepenicama ljudskog razvoja bit će zaista ozbiljeno tek onda ako se shvaća kao oblik suživota u kojem su život i djelovanje osoba i skupina usmjereni na zajedničke vrijednosti. Prema Nietzscheu, istinski odgajatelj nije onaj koji posreduje teorije i znanja, nego tko primjerom pokazuje put samooslobođenja, te potiče na vlastiti napor samorazvoja kao ostvarivanja navlastitih moći sebstva. Sukladno bolesti pojedinca, za njega je znak izostanka istinskog odgoja nesvjesnost o cilju i zadaći obrazovanja i kulture. Bolest stoga nije djelomična, naime, nije stvar u tome da društvo potrebuje reformu, naprotiv, ono u cjelini promašuje smisao obrazovanja. "Bavljenje znanošću, ne vodi li ga i ne ograničuje nikakva viša maksima odgoja, nego se samo sve više razlijeva, prema načelu 'što više to bolje', za učenjake je zacijelo isto tako štetno kao i ekonomska postavka laisser faire za ćudoređe čitavih naroda" (Nietzsche).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA