Naslov
Mikrobi protiv biljnih patogena
(Microbes against Plant Pathogens)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Priroda (0351-0662) 78 (1990), 3; 6-9

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
biljni patogeni, biokontrola
(plants, pathogens, biocontrol)

Sažetak
MIKROBI PROTIV BILJNIH PATOGENA -U središtu pozornosti ima sve više dokaza o štetnom sporednom učinku pojedinih pesticida na zdravlje čovjeka i ekološku ravnotežu u biosferi. Stoga se ponovno intenziviraju istraživanja s biološkom zaštitom bilja. Prije stotinu godina biološko suzbijanje nametnika smatralo se perspektivnim. Unatoč tome, do danas je na tom polju relativno malo učinjeno. Vjerojatno je razlog tome veliki interes kemijske industrije koja je od poslijeratnih godina do danas dala tržištu mnogo sredstava za zaštitu bilja. Posljednjih dvadesetak godina i na polju biološke borbe povećao se opseg i intenzitet istraživanja. Premda još ne možemo govoriti o potpunom uspjehu, ipak postoji znatan napredak. Kemijska zaštita još je najzastupljenija metoda, jer se pomoću nje brže i jeftinije postižu isti rezultati. Naš krajnji cilj je smanjiti rizike koji su povezani s primjenom kemijskih sredstava za zaštitu bilja a ekološke zahtjeve bolje nego do sada dovesti u sklad s ekonomskim nužnostima. To se uklapa u definiciju integralne zaštite, a u nju ulazi i sistem zaštite bilja u kojem se primjenjuju sve raspoložive metode (otporne sorte, karantenske mjere, agrotehničke, fizikalne i biološke mjere) radi sprečavanja ekonomskih šteta uz što manje poremećaja aktivnosti prirodnih neprijatelja i što manje onečišćenja okoliša. Jedna od tih metoda je biološka i ona je samo dio integralne zaštite, a nije alternativa za kemijsku zaštitu. Mikroorganizmi se osim za suzbijanje korova, insekata, nematoda mogu upotrebljavati i za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti. Istraživanja a i radovi koji obrađuju tu tematiku posljednjih su godina sve brojniji (Ponchet, 1985, Sequera, 1987, Lynch, 1988). Mikroorganizmi živeći u biocenozi usprotivljuju se jedan drugome. Patogeni organizmi nisu osamljeni, prije ili poslije uspostavljanja parazitskog odnosa s višom biljkom oni mogu postati vrlo ranjivi kada se nađu zajedno s prirodno selekcioniranim suparnicima. Na tom se principu u biocenozi temelji mikrobiološka borba. Mikroorganizmi se usprotivljuju jedan drugome na nekoliko načina: anabiozom, nadmetanjem (kompeticijom), parazitizmom (hiperparaziti) i interakcijom s domaćinom a kao rezultat javlja se reducirana rezistentnost. Iako je takva podjela prihvaćena, katkada je teško jedan organizam svrstati u jednu od spomenutih kategorija, jer se u različitim okolnostima različito ponašaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA