Pregled bibliografske jedinice broj: 1073688
Tko (ne) voli matematiku?
Tko (ne) voli matematiku? // Zbornik sažetaka radova VII. kongres nastavnika matematike / Milin Šipuš, Željka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo, 2016. str. 164-165 (predavanje, recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1073688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko (ne) voli matematiku?
(Who does (not) like mathematics?)
Autori
Vidić, Tomislava ; Herceg, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka radova VII. kongres nastavnika matematike
/ Milin Šipuš, Željka - Zagreb : Hrvatsko matematičko društvo, 2016, 164-165
ISBN
978-953-6862-27-6
Skup
Sedmi kongres nastavnika matematike
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.06.2016. - 01.07.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
matematika, učenici, osnovna škola, upornost, razumijevanje, domaće zadaće, važnost matematike, dob, spol, uspjeh u matematici
(mathematics, students, elementary school, persistence, understanding, homework, value, age, gender, achievement)
Sažetak
Posljednjih stotinjak godina matematika se smatra najvažnijim nastavnim predmetom u školi (Bishop, Hart, Lerman, & Nunes, 1993). Kako su moderna društva povećavala tehnološki razvoj, tako se povećavao i naglasak na unaprjeđivanje poučavanja matematike. Velik broj istraživanja pokazao je da djeca uče bolje ako ih sadržaj poučavanja zanima i ako su mu spoznali važnost. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mišljenja učenika osnovne škole o matematici. U istraživanju je sudjelovalo 436 učenika od 2. do 8. razreda jedne zagrebačke osnovne škole. Učenici su ispunjavali anketni upitnik kojim su procjenjivali koliko se slažu s ponuđenim tvrdnjama. Tvrdnje su se odnosile na identificiranje važnosti matematike u svakodnevnom životu, ustrajnost u rješavanju matematičkih zadataka, podršku koju učenici imaju od roditelja i učitelja, pisanje domaćih zadaća i samopouzdanje učenika. Prikupljeni su demografski podaci o ispitanicima: podaci o dobi, spolu, akademskom uspjehu, uključenosti u dodatnu ili dopunsku nastavu. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne razlike među učenicima s obzirom na dob i akademska postignuća. Učenici razredne nastave pozitivnije procjenjuju sve tvrdnje nego učenici predmetne nastave te se učenici koji su imali zaključnu ocjenu odličan razlikuju od ostalih učenika. Isto tako, učenici koji su uključeni u dodatnu nastavu više vole matematiku od ostalih učenika. Najveće uvjerenje da se mogu popraviti u matematici pokazuju učenici razredne nastave dok učenici predmetne nastave češće prepisuju domaće zadaće od drugih. Nema statistički značajnih razlika u procjeni važnosti matematike: i učenici razredne kao i učenici predmetne nastave slažu se da je matematika važan predmet koji će im trebati kasnije u životu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
