Pregled bibliografske jedinice broj: 1073678
Opsjednutost znanjem i pitanje uporišta
Opsjednutost znanjem i pitanje uporišta // Libra Libera / Peović Vuković, Katarina ; Roško, Zoran ; Rogar, Ivana ; Kovačević, Leonardo ; Belc, Petra ; Tuksar Radumilo, Sunčana et. al. (ur.).
Zagreb: Autonomni kulturni centar Attack (AKC Attack), 2017. str. 186-204
CROSBI ID: 1073678 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Opsjednutost znanjem i pitanje uporišta
(Obsessing over knowledge and the question of
anchor)
Autori
Tuksar, Sunčana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Libra Libera
Urednik/ci
Peović Vuković, Katarina ; Roško, Zoran ; Rogar, Ivana ; Kovačević, Leonardo ; Belc, Petra ; Tuksar Radumilo, Sunčana et. al.
Izdavač
Autonomni kulturni centar Attack (AKC Attack)
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
186-204
ISSN
1331-9868
Ključne riječi
Brendianje ; postmoderna , mp3 tekst ; reklame ; knowledge
(Branding ; postmodernism ; mp3 text ; advertisements ; knowledge)
Sažetak
Znanje kao „spoznaja“ i znanje kao „reklama“ nalaze se u opoziciji. Riječ je o dekonstrukciji filozofije koja je nasljeđe Prosvjetiteljstva, a ono više nema smisla nikome, ili rijetkima. Psihoza povijesti koju raskrinkava postmoderna je u tome što se vrtimo se u loopu znanja jer ono daje vidljive rezultate, a ne zato što je zaista znanje. Na primjer, kada je riječ o brendiranju, metodološki pristup znanju može iskoristiti opće mjesto koje zauzima knjiga No Logo Naomi Klein. S druge strane možemo postaviti sljedeće pitanje: Je li ovakvo kritičko promišljanje put do znanja u prosvjetiteljskom smislu, ili je znanje „logo“, reklama kojom se raspiruje „žudnja“? Ovim dvojakim pristupom ilustrira se učinak fikcionalnosti teksta u smislu „priče“. Naime, kada se koristite obilježja (post)modernih proznih postupaka, fikcionalnost teksta obilježena je protutežom akademičarskog pristupa: dok jedan mogući pristup zadržava poziciju trećeg lica koje nešto zna (teza), drugi pak koristi postmoderni postupak odbacivanja znanja (anti-teza). Kako bi se ilustrirala „fluidnost“ teksta, odaberimo pristup subjektivno, odnosno čitajmo teksta kao što bismo slušali audio-zapis u mp3 formatu. Uporište tako postaje pitanje odabira. No, iako se načelno ne bježi od fragmentarnosti kao prakse, naposljetku se zauzima pozicija da kritičko promišljanje kao princip i teorijsko uporište ima smisla, bez obzira što se dogodila postmoderna.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filologija