Pregled bibliografske jedinice broj: 107286
Globalizacija, okoliš i novi identiteti u postmodernoj kulturi
Globalizacija, okoliš i novi identiteti u postmodernoj kulturi // Politička misao, 38 (2001), 3; 173-185 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 107286 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Globalizacija, okoliš i novi identiteti u postmodernoj kulturi
(Globalisation, environment and new identities in postmodern era)
Autori
Galić, Branka
Izvornik
Politička misao (0032-3241) 38
(2001), 3;
173-185
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
civilno društvo; nacija-država; globaliazcija; okoliš; suverenost; podmodernizam
(civil society; nation state; globalisation; environment; sovereignty; postmodernism)
Sažetak
Iako se ne može poreći da poredak nacionalnih država i suvereniteta još uvijek ustrajava kao važan oblik identiteta civilnog društva unutar svjetskog sustava života, pod utjecajem novih globalizacijskih procesa - političkih, ekoloških, kulturnih - koje su ti procesi ojačali u posljednjim desetljećima 20. stoljeća, paralelno s ozbiljnošću potrebe rješavanja novih globalnih problema (ekoloških, genetičkih, komunikacijskih, tržišnih, multikulturalnih) nužno se otvaraju i pitanja novih idetiteta. Svijet "složenih međuzavisnosti" ima dramatične implikacije na suverenitet, autonomiju i odgovornost država te njihovu sposobnost da autonomno riješe ključne političke probleme s kojima se suočavaju. Nova pitanja koja nameću globalizacijski procesi nikako se više ne mogu temeljiti samo na načelima bijele- zapadne-kršćanske-muške-industrijske civilizacije, koja se pokazala pogubnom u mnogim socijalnim, kulturološkim i političkim aspektima življenja, posebno glede okoliša, se pa inicijative za priznavanjem novih multikulturalnih identiteta mogu se ostvarivati tek unutar takvog globalnog reda gdje Zapadnjaci više ne mogu imati povlašteno mjesto. Radikalizirajući ova pitanja, ekologisti zaključuju da se ekološka politika globalnih razmjera ne može više temeljiti na starim političkim granicama država-nacija, nego su potrebne nove forme političkih granica utemeljene na ekološkim načelima, koje bi se trebale podudarati s granicama ekoloških sustava, ako se želi održavati razvoj. Da bi se to ostvarilo, potrebno je globalno proširiti sustav demokracije tako da se stvore nove institucije koje će institucionalizirati i nove oblike političke kulture, utemeljene na načelima "zelene politike" koja uključuje poštovanje svakog oblika života bez hijerarhijske strukture u kojoj je čovjek na vrhu te hijerarhije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRINDEX Humanities Index
- International Political Science Abstracts (Pariz
- Francuska)
- International Bibliography of the Social Sciences (London School of Economics and Political Science)