Pregled bibliografske jedinice broj: 1072786
Čimbenici koji su utjecali na mortalitet uzrokovan predoziranjem drogama u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1986. do 2000. godine, s osvrtom na kvalitetu izvora podataka
Čimbenici koji su utjecali na mortalitet uzrokovan predoziranjem drogama u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1986. do 2000. godine, s osvrtom na kvalitetu izvora podataka, 2012., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Split
CROSBI ID: 1072786 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čimbenici koji su utjecali na mortalitet uzrokovan predoziranjem drogama u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1986. do 2000. godine, s osvrtom na kvalitetu izvora podataka
(Factors which influenced the drug overdose mortality in Split-Dalmatia County in 1986.-2000. period, with reference to data source quality)
Autori
Marasović Šušnjara, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Split
Datum
28.06
Godina
2012
Stranica
72
Mentor
Definis-Gojanović, Marija
Ključne riječi
predoziranja drogama ; smrtnost
(overdose ; mortality)
Sažetak
Cilj: Istražiti čimbenike koji su utjecali na mortalitet uzrokovan predoziranjem drogama u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 1986. do 2000. godine, te u prijeratnom (1986.- 1990.), ratnom (1991.-1995.) i poslijeratnom razdoblju (1996.-2000.), kao i dostupne izvore podataka. Metode: Retrospektivno su pretraživane baze podataka Kliničkog odjela za sudsku medicinu KBC Split, Državne matice umrlih, Pismohrana policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije i Registar za osobe liječene od zlouporabe droga u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u razdoblju od 1986.-2000., prema šiframa za trovanje drogama IX i X Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih stanja. Pokazatelji su statistički analizirani. Rezultati: U razdoblju od 1986.-2000. godine na području Splitsko-dalmatinske županije zabilježeno je ukupno 146 smrti kao posljedice predoziranja drogama, od toga 136 (93%) muškaraca, životne dobi 27, 39±6, 30 godina. Većinom su bili neoženjeni (70, 6%), nezaposleni (44, 6%) sa srednjom stručnom spremom (69, 2%). U ratnom razdoblju umrlo je 4.8 puta više osoba nego u prijeratnom razdoblju (P=0, 014), a u poslijeratnom razdoblju 5.2 puta više nego prijeratnom razdoblju (P=0, 008). Najveći broj smrti dogodio se u vlastitom stanu. Toksikološka analiza je pokazala da je u 59 (61%) smrti bio odgovoran heroin. Alkohol je bio pozitivan u 62 (42, 5%) slučajeva. Više od pola umrlih u trenutku smrti bilo je pod utjecajem dvije i više opojnih tvari. Prema vanjskom uzroku smrti nesretnih slučajeva bilo je 133 (91, 1%), a 13 (8, 9%) samoubojstava. Broj umrlih se razlikovao između pojedinih izvora podataka, a sam ukupan broj je bio veći od broja prema pojedinačnim izvorima podataka. Zaključak: Istraživanje je potvrdilo već dokazane rizične čimbenike smrtnosti od predoziranja kojima su doprinijela nepovoljna ratna i poslijeratna zbivanja. Netočnosti u korištenim izvorima podataka traže poduzimanje mjera kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita