Naslov
"Povijesna mjesta" kao "mjesta moći" - kontinuitet u formiranju ranosrednjovjekovnih vladarskih kompleksa sklavinije Hrvatske
("Places of History" as "Places of Power" - Continuity in the Development of the Royal Complexes of the Early Medieval Croatian Principality)

Autori
Zeman, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti : zbornik radova znanstvenog skupa "Dani Cvita Fiskovića" održanog 2016. godine / Marinković, Ana ; Munk, Ana - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 19-28

ISBN
978-953-175-704-1

Skup
18. Dani Cvita Fiskovića: Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti -

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 28.09.2016. - 01.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Dalmacija, upravljanje i organizacija teritorija,
(Dalmatia, territorial organization,)

Sažetak
U tekstu se raspravlja o odnosu koncepta upravljanja teritorijem svojstvenog razdoblju ranog srednjeg vijeka, koji se očituje u „pluralizmu mjesta moći“, prema ranije uspostavljenim modelima organizacije prostora – uključujući istraživanje daljnjeg korištenja antičkih/kasnoantičkih naseobinskih cjelina. Propituju se prevladavajuće teorije prema kojima je od 5. do 6. st. na prostoru Europe, pa tako i Dalmacije, zamirao sustav rimskodobnih naselja, dok je sve veća pojava visinskih utvrđenja, koji u ranom srednjem vijeku, uz „disperzivno“ organizirane vladarske posjede, postaju glavni „centri moći“. Prikazom organizacije ranosrednjovjekovnih vladarskih posjeda i pozicioniranja vladarskih zadužbina u Kaštelanskom zaljevu, donose se rezultati obuhvatnijeg istraživanja transformacija rimskodobnog pejzaža prostora srednje Dalmacije (1.-10. st.), koji ukazuju ne samo na poštivanje „kontinuiteta mjesta“, već i funkcije ranijih kompleksa u vrijeme formiranja posjeda i podizanja zadužbina. Pritom se pokazuje kako su osnovnim predloškom stvaranja ranosrednjovjekovnog pejzaža, suprotno iznesenim teorijama, bile prvenstveno nizinske aglomeracije – kasnoantički vikusi, s crkvama u središtu (najčešće tzv. kompleksnog tipa), nastali na mjestu rimskodobnih naselja izražene upravno-administrativne funkcije, a koji su zadržali status predjela od posebnog državnog interesa. Navedeno navodi na razmišljanja o smislenom zauzimanju pojedinih položaja u ranom srednjem vijeku, koji postaju svojevrsna „povijesna mjesta“, te smislenom implementiranju modela upravljanja teritorijem u već postojeći.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA