Naslov
Cestovne prometne nesreće i psihofizičko funkcioniranje unesrećenih nakon nesreće
(Road traffic accidents and psychophysical functioning of the survivors after the accident)

Autori
Kovačević, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
17.07

Godina
2020

Stranica
163

Mentor
Miškulin, Maja ; Degmečić, Dunja

Ključne riječi
anksioznost ; depresija ; kvaliteta života ; ozljeda ; posttraumatski stresni poremećaj ; prometna nesreća
(anxiety ; depression ; injury ; posttraumatic stress disorder ; quality of life ; traffic accident)

Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je procijeniti psihofizičko stanje sudionika nefatalnih cestovnih prometnih nesreća i čimbenike povezane s lošijim ishodima mentalnoga zdravlja i kvalitete života nakon cestovne prometne nesreće. Nacrt studije: Kohorta od 200 ispitanika prospektivno je praćena tijekom 6 mjeseci nakon preživljene cestovne prometne nesreće. Ispitanici i metode: Ispitanici su bili sudionici cestovnih prometnih nesreća sa svim težinama ozljeda te neozlijeđeni sudionici cestovnih prometnih nesreća. Jedan mjesec i šest mjeseci nakon cestovne prometne nesreće procijenjena je kvaliteta života ispitanika i prisutnost simptoma posttraumatskoga stresnog poremećaja, depresije i anksioznosti s pomoću standardiziranih samoocjenskih upitnika. Analizirana je povezanost kvalitete života i simptoma psihičkih poremećaja sa sociodemografskim čimbenicima, zdravstvenim stanjem prije i poslije cestovne prometne nesreće, ozljeđivanjem u nesreći i čimbenicima povezanima s nesrećom. Rezultati:Prospektivno praćena kohorta sudionika cestovnih prometnih nesreća tijekom promatranoga razdoblja karakterizirana je značajnim udjelom sudionika sa simptomima posttraumatskoga stresnog poremećaja (35, 5% i 20, 5% nakon 1 i 6 mjeseci) i depresije (20, 0% i 13, 5% nakon 1 mjeseca i 6 mjeseci)te niskim udjelom ispitanika sa simptomima anksioznosti (4, 5% i 3, 5% nakon 1 mjeseca i 6 mjeseci). Istraživanjem je ustanovljena povezanost ozljeđivanja i težine ozljeda s nižim socioekonomskim statusom, zdravstvenim stanjem prije nesreće i čimbenicima povezanima s nesrećom. Ustanovljena je povezanost simptoma posttraumatskoga stresnog poremećaja i depresije sa sociodemografskim čimbenicima, zdravstvenim stanjem prije i poslije nesreće, ozljeđivanjem u nesreći i čimbenicima povezanima s nesrećom. Simptomi anksioznosti povezani su sa zdravstvenim stanjem sudionika prije i poslije nesreće i vrstom sudionika u prometu, a ne s ozljeđivanjem u nesreći. Kvaliteta života sudionika cestovnih prometnih nesreća povezana je sa sociodemografskim čimbenicima, zdravstvenim stanjem prije i poslije nesreće, ozljeđivanjem u nesreći, čimbenicima povezanima s nesrećom te sa simptomima psihičkih poremećaja nakon nesreće. Zaključak: Identifikacija čimbenika povezanih s lošijim ishodima mentalnoga zdravlja i kvalitete života nakon cestovne prometne nesreće omogućuje probiranje sudionika cestovnih prometnih nesreća rizičnih za loš oporavak nakon nesreće. Svim sudionicima cestovnih prometnih nesreća, neovisno o ozlijeđenosti, treba procijeniti zdravstveno stanje prije nesreće i druge čimbenike povezane s lošijim oporavkom. Procjena i bilježenje kvalitete života trebali bi biti dio rutine zdravstvene skrbi za sudionike cestovnih prometnih nesreća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA