Pregled bibliografske jedinice broj: 1072433
Zaštita ambijentalnih vrijednosti u teoriji gradogradnje od Sittea do Giovannonija
Zaštita ambijentalnih vrijednosti u teoriji gradogradnje od Sittea do Giovannonija, 2014., diplomski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1072433 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaštita ambijentalnih vrijednosti u teoriji
gradogradnje od Sittea do
Giovannonija
(Conservation of ambiental values in theory of city
planning from Sitte to Giovannoni)
Autori
Vodanović, Ives
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
17.07
Godina
2014
Stranica
99
Mentor
Špikić, Marko
Ključne riječi
Ambijent ; zaštita spomenika ; gradogradnja ; Dani konzerviranja ; srednja Europa ; Hrvatska
(Ambience ; conservation ; Central Europe ; Croatia)
Sažetak
Velike civilizacijske promjene povezane prvenstveno s industrijalizacijom u drugoj polovici 19. Stoljeća uzrokovale su porast gradova, što je posljedično promijenilo i pristup njihovom planiranju. Na snazi su bile preinake golemih razmjera u urbanim strukturama kako bi se zadovoljili suvremeni zahtjevi za prometom, higijenom te oslobodili prostori za novogradnje pri čemu je došlo do rušenja manje uglednih objekata, kao i čitavih gradskih četvrti te ambijenata značajnih spomenika. Početkom 20. Stoljeća u velikoj se mjeri kritizira takav pristup te se uvode nove paradigme u zaštiti spomenika, u koje ulazi i potreba za zaštitom ambijentalnih vrijednosti pri čemu glavnu riječ imaju njemački, austrijski i talijanski konzervatori. U radu su analizirani prijepisi sa sjednica konferencija Dani konzerviranja iz perioda od 1900. Do 1909. Godine, kao i pojedinačni članci glavnih protagonista zaštite ambijenata, Camilla Sittea, Georga Dehia, Aloisa Riegla, Maxa Dvořáka, Gustava Giovannonija te drugih. Osim toga, uzeta su dva primjera koja oslikavaju prilike u Hrvatskoj vezane uz percepciju vrijednosti ambijenta. Riječ je o raspravi oko očuvanja srednjovjekovnih i novovjekovnih dogradnji unutar kompleksa Dioklecijanove palače u Splitu te o problemu regulacije Kaptola u Zagrebu, promatranog s gledišta prof. Gurlitta. Zaključno, u radu se nastojalo pokazati promjenu u teoriji konzerviranja i zaštiti spomenika koja je obuhvatila i šire prostorne cjeline bez nužnih povijesno- umjetničkih značajki. Do toga je došlo postupno, zalaganjem nekolicine onih koji su došli do spoznaje ambijentalne vrijednosti aktivnim promišljanjem o tekućim problemima gradogradnje, kao i terenskim radom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti