Naslov
Moravizmi u 2. ljubljanskom (beramskom) brevijaru
(Moravisms in The second Beram (Ljubljana) Breviary)

Autori
Šimić, Marinka

Izvornik
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (0583-6255) 70 (2020); 285-301

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
moravizmi, leksik, crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije, Drugi beramski (ljubljanksi) brevijar
(moravisms, lexicon, Church Slavonic language of the Croatian Redaction, Second Beram (ljubljana) Breviary)

Sažetak
Prvotni je prijevod starocrkvenoslavenskih biblijskih tekstova kao što je poznato, posebice aprakosa, psaltira i apostola izmijenjen u Moravskoj premda je još uvijek neistraženo u kojoj mjeri. Određeni je broj leksema vjerojatno preuzet iz zapadnoslavenskih jezika. Iako u povijesnim izvorima za najstarije ćirilometodsko razdoblje slavenske pismenosti nema potvrda o dodiru Hrvata s moravskom misijom, može se pretpostaviti da je do tog utjecaja došlo nakon protjerivanja slavenskih učenika iz Moravske ako ne i ranije. To uz ostalo potvrđuju i očuvani moravizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima, odnosno riječi koje su u kanonskim starocrkvenoslavenskim tekstovima arhaizmi. Većina njih se pojavljuje u našim starijim rukopisima, fragmentima, misalima i brevijarima: dr(e)vle, drьkola, uedriti, ešutь, mьša, mito, natruti, raspeti, rêsnota, siko, sьnьmь, šui itd. Neki se od tih leksema pojavljuju i u Drugome beramskom brevijaru: drev'lê, dreselь, drkola, kokošь, pastirь, pênezь, izvedenice od korijena rêsn- itd. Iako problem leksičkih moravizama u hrvatskoglagoljskim spomenicima nije posve usustavljen i definiran, autorica izlaže popis mogućih moravizama u 2. ljubljanskom (beramskom) brevijaru uz analizu njihova značenja. Između ostaloga, istražuje se postoji li razlika u broju moravizama između 1. i 2. dijela brevijara, kao i kakav je odnos između ovog sloja leksema u ovom rukopisu i najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA