Naslov
Generalizacija linijskih elemenata karte
(The generalization of cartographic line elements)

Autori
Vučetić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.12

Godina
1996

Stranica
88

Mentor
Frančula, Nedjeljko

Ključne riječi
kartografija; generalizacija; linija; algoritmi
(cartography; generalization; line; algorithms)

Sažetak
Automatizacija kartografske generalizacije postavlja niz problema kojima se već tridesetak godina bave mnoge istraživačke grupe u svijetu uključujući i Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako su oko 80% elemenata karte linijski elementi, jedan od najznačajnijih pojedinačnih problema je generalizacija linijskih elemenata. Cilj ovog rada bio je davanje odgovora na pitanja: 1) zašto još nije nađeno zadovoljavajuće definitivno rješenje za potpunu automatizaciju generalizacije linijskih elemenata karte, 2) koji od postojećih postupaka daju najbolje rezultate i 3) kakav stupanj automatizacije oni omogućuju, te kamo bi trebalo usmjeriti buduća ispitivanja. Da bi se postigao željeni cilj, na temelju opsežnog izučavanja literature napravljen je izbor algoritama koji najviše obećavaju i sastavljen program za računalo koji omogućava njihovu primjenu. Praktična ispitivanja provedena su na primjeru kopnene granice, obalne linije kopna i otoka Republike Hrvatske. Potvrdilo se da se uz odgovarajući izbor algoritma i parametara, te dodatnu intervenciju kartografa mogu postići zadovoljavajući rezultati. Dakle, zbirka efikasnih algoritama predstavlja moćni alat u rukama današnjeg kartografa i oslobađa ga od pretežnog dijela manuelnog rada. S druge strane, izbor algoritma i parametara nije još uvijek moguće potpuno automatizirati i kartograf mora zadržati presudnu ulogu u procesu generalizacije. Analiza sadašnje nemogućnosti postizanja višeg stupnja automatizacije pokazala je da uzroci leže u prirodi kriterija na kojima se temelje postupci. Preostale odluke koje može donijeti jedino kartograf proizlaze prije svega iz vizualnog dojma. Viši stupanj automatizacije moglo bi se dakle postići jedino ugradnjom kriterija koji neposredno kontroliraju vizualni dojam. Prema tome, radi se o zahtjevu za održavanjem visokog stupnja vizualne sličnosti između izvorne i generalizirane linije. Prethodna ispitivanja, provedena u ovom radu, pokazala su da se maksimalna vizualna sličnost može u dobroj mjeri osigurati postavljanjem zahtjeva maksimalne koreliranosti između izvorne i generalizirane linije. Na temelju toga dati su prijedlozi za budući tok istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA