Naslov
Prehrana stanovnika ruralnih područja Imotske krajine sredinom 20. stoljeća
(Nutrition of the inhabitants of rural areas of Imotski in the middle of the 20 th century)

Autori
Nanjara, Ljiljana ; Bosanac, Vesna ; Pamuković, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
I. Međunarodna znanstveno – stručna konferencija Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama Jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti / Boban, Marija - Knin, 2018, 19-19

Skup
1. Međunarodna znanstveno – stručna konferencija Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama Jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti

Mjesto i datum
Knin, Hrvatska, 21.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gastronomski običaji, prehrana, Imotska krajina
(gastronomic customs, diet, Imotski region)

Sažetak
Tradiciju i gastronomske običaje uvelike određuje gospodarstvo, društvene i povijesne odrednice, te religija. Ovim radom istražena je prehrana stanovnika Imotske krajine koja je bila uobičajena sredinom 20. stoljeća među seoskim stanovništvom. Imotska krajina , smještena na jugu Republike Hrvatske: u kontinentalnom, pretežito ruralnom, dijelu Splitsko-dalmatinske županije, razvila je svoje značajke koje se ogledaju kako u odabiru namirnica i vrsti jela, tako i u načinima njihove pripreme i prigodama konzumiranja. Seljaci su većinu namirnica stvarali na svojim obiteljskim posjedima, vlastitim radom, tako da je jelovnik bio jednostavan, s nekoliko vrsti namirnica. Koje su oblikovale I jednostavne jelovnike. Način spremanja namirnica bio je uglavnom na otvorenom ognjištu koje je bilo središte ne samo kuhinje već i mjesto funkcioniranja i kohezije cijele obitelji. Značajno mjesto u prehrani imale su namirnice bogate škrobom poput palente, koja se konzumirala gotovo svakodnevno, pšeničnog i raženog kruha pečenog ispod saća te krumpira (obično kuhanog ili pečenog s korom u lugu). Osim toga, pripremale su se kaše od kukuruznog i ječmenog brašna te kuhana pšenica, Od povrća se često, tijekom cijele godine konzumirao svježi i kiseli kupus te raštika, a jelovnik su nutritivno obogaćivale samonikle jestive trave (divlje zelje). Nadalje, prednost se davala nemasnim izvorima bjelančevina (grahu i slanutku), dok se meso konzumiralo rijetko. Put do stola, obično četvrtkom, nedjeljom i blagdanom, pronalaze ograničene količine piletine, govedine, kozletine, janjetine te svinjetina. Pozitivna značajka mediteranske prehrane su i fermentirani mliječni napitci, od kojih se u Imostkoj krajini konzumiralo kiselo mlijeko. Odmak od mediteranske prehrane očituje se kroz prisutnost svinjske masti. Nažalost, voće na jelovniku nije bilo svakodevno, već sezonski, što bi se u današnje vrijeme okarakteriziralo kao element neuravnotežene prehrane. Prehranu tijekom posebnih prigoda i blagdana karakterizirale su drugačije namirnice, a jela su imala sezonski i vjerski karakter. Riba se konzumirala tijekom posta. Za Božić se nudila juha, sarma, pohana piletina i svinjetina. Između ostalog, jaja su se jela za Uskrs. Svinjokolju su obilježavali jetrica, palenta i kiseli kupus. Neke namirnice su se konzumirale iznimno rijetko. Tako je pršut pridonosio svečanosti vjenčanja. Slastice su se pripremale rijetko, uglavnom uštipci posuti šečerom. Suvremeni način života potisnuo je ovakav način prehrane, te bi češćom konzumacijom mahunarki, povrća i neprerađenih žitarica uz manju zastupljenost mesa (manji unos zasićenih masti i kolesterola uz povećani udio vlakana, folata, vitamin B-kompleksa te magnezija i kalcija) prehrana modernog čovjeka učinila bi pozitivan pomak.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA