Naslov
Genetski modificirani organizmi modernog doba
(Genetic modified organisms of modern age)

Autori
Crnica, Kristijan ; Pamuković, Anita ; Kegalj, Andrijana ; Nanjara, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama Jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti / Marija, Boban - Knin, 2018, 6-6

Skup
1. Međunarodna znanstveno – stručna konferencija Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama Jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti

Mjesto i datum
Knin, Hrvatska, 21.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
genetski modificirani organizam, biotehnologija, proizvodnja
(genetically modified organism, biotechnology, production)

Sažetak
Selekcijom domestificiranih populacija divljih biljaka, čovjek je odabirao povoljne genetičke varijabilnosti u njihovom potomstvu te se na taj način izravno umiješao u prirodnu selekciju. Vertikalnim transferom genetske informacije s roditelja na potomstvo bio je jedini način stvaranja nove genetske varijabilnosti. U modernom dobu dostignuća moderne molekularne biologije, biotehnologije i genetskog inženjerstva omogućila su manipulacije genetskim materijalom na molekularnoj razini, a tako i horizontalni prijenos gena i pripadajućih svojstava između jedinki različitih, nesrodnih vrsta. Genetički modificirani organizam (GMO) definiran je kao organizam čiji je genom promijenjen metodama genetičkog inženjeringa te predstavlja najbrže prihvaćenu biljnu tehnologiju u modernoj povijesti. Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kultura, među kojima su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. Na gotovo svim površinama su uzgajane pretežito četiri kulture, i to soja koja zauzima čak 60% svih površina GM hrane, zatim kukuruz, pamuk i uljana repica. Genetički modificirani organizmi predstavljaju potencijal da revolucioniraju cjelokupnu poljoprivredu te korist koju donosi kako proizvođačima tako i potrošačima, dok s druge strane postoje indicije da ovi organizmi narušavaju bioraznolikost i postaju eko-kontaminatori, kao i da mogu, naročito na duže staze, negativno utjecati na zdravlje ljudi

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA