Naslov
Zemljišni posjed franjevaca trećoredaca sa Školjića na otoku Ravi
(Land Property of the Third Order of Saint Francis from the Islet Školjić at the Island of Rava)

Autori
Juran, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Riznica glagoljaške kulture i hrvatske pismenosti otoka Rave. Sv. 4: Svaštice

Urednik/ci
Bunčuga, Blaga ; Faričić, Josip ; Kero, Pavao

Izdavač
Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru ; Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
161-176

ISBN
978-953-331-112-8

Ključne riječi
otok Rava, Školjić kod Preka, franjevci trećoredci, samostan, zemljišni posjed, glagoljica
(The Island of Rava, The Islet of Školjić, Third Order of. St. Francis, Monastery, Land Property)

Sažetak
U radu su objedinjeni kako već poznati tako i novi arhivski podaci o zemljišnom posjedu franjevaca trećoredaca sa Školjića na otoku Ravi u razdoblju od druge polovice 15. do početka 20. stoljeća. Taj je samostan, prema želji i oporučnoj odredbi zadarskoga građanina Bartola Martinova, utemeljen tridesetih godina 15. stoljeća uz postojeću crkvu sv. Pavla. U njemu su na početku, vrlo kratko, boravili augustinci, a nakon njih franjevci, ostajući do danas. Utemeljitelj je samostana za njegovo uzdržavanje namijenio zemljišni posjed na Puntamici u neposrednoj blizini Zadra. U drugoj polovici 15. stoljeća jedan je drugi zadarski građanin i plemić, Lombardin de Soppe, samostanu oporučno darovao svoje zemlje na otoku Ravi. Nadarbine na Ravi i Puntamici franjevcima su sve do početka 20. stoljeća bili glavni izvori prihoda. Posjed na Ravi, kad se promatra iz aspekta zemljišnih odnosa i gospodarske strukture, ni po čemu se nije razlikovao od drugih zemljoposjeda na području zadarskoga distrikta. Pripadala su mu selišta s kmetovima (današnje naselje Rava), oranice, vinogradi, maslinici, pašnjaci i šume. Za zemljišne je odnose ključan bio ugovor koji je između fratara i njihovih ravskih kmetova sklopljen 1574. godine. Do tada su kmetovi fratrima davali četvrtinu priroda s loze i maslina te petinu žita i sočiva, a od tada su od svega, pa tako i od žita i sočiva, davali četvrtinu. Prirod su bili dužni o svom trošku dopremiti do broda u luci Marnjici ili u fratarsku kuću u Ravi. Vrtove i okućnice veličine do jednoga gonjaja mogli su slobodno sijati i obrađivati bez obveze davanja priroda (zemljarine). Zemljišni odnosi određeni tim ugovorom u suštini se nisu mijenjali sve do 1907. godine, kad su kmetovi otkupom postali vlasnici zemalja koje su u tom trenutku obrađivali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA