Pregled bibliografske jedinice broj: 1071812
Zanaglasne dužine u osječkom govoru
Zanaglasne dužine u osječkom govoru // Jezikoslovlje, 21 (2020), 1; 53-80 doi:10.29162/jez.2020.3 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1071812 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zanaglasne dužine u osječkom govoru
(Post-accentual lenghts in the speech of Osijek)
Autori
Rajle, Lorna ; Pletikos Olof, Elenmari ; Martinović, Blaženka
Izvornik
Jezikoslovlje (1331-7202) 21
(2020), 1;
53-80
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
zanaglasne dužine ; urbani govori ; osječki govor ; uporaba ; norma
(post-accentual lengths ; urban speeches ; speech of Osijek ; usage ; norm)
Sažetak
Jedno je od nestabilnih mjesta hrvatske ortoepske norme naglasni sustav i u okviru njega izgovor/ostvaraj zanaglasnih dužina. Novija istraživanja hrvatskoga govora pokazuju da u mnogim hrvatskim urbanim govorima nestaje razlikovanje (ili ga i nema) dugih i kratkih zanaglasnih slogova te da je reduciranje dužina prisutno i u govorima s novoštokavskim četveronaglasnim sustavom (Pletikos Olof 2013). Ta se pojava često objašnjava posljedicom obilježenosti i niskog stupnja poželjnosti ostvarivanja zanaglasnih dužina među govornicima hrvatskog jezika (Škarić i Lazić 2002). Budući da standardna norma treba određivati ono što je stilski neutralno i neobilježeno, jezikoslovci u tom segmentu prešutno prihvaćaju odmak od propisa. U svjetlu proučavanja hrvatskih urbanih govora cilj je rada opisati ostvaraje zanaglasnih dužina u osječkom govoru (posebice u paradigmi imenica e-vrste, u nekim sufiksima te u prezentu glagola i određenim oblicima pridjeva) te ih usporediti s ostvarajem modelskoga govornika hrvatskoga standarda kada namjerno izgovara i ne izgovara zanaglasne dužine, čije vrijednosti trajanja uzimamo kao referentne vrijednosti za kategorije dugi i kratki. Dosadašnja su istraživanja pokazala da se u Osijeku, čiji govor pripada novoštokavskom četveronaglasnom sustavu, najčešće gube dužine koje nisu neposredno iza uzlaznih naglasaka te da slabe (ali se najčešće ne gube) i dužine iza uzlaznih naglasaka, osobito iza dugouzlaznog (Benić 2007), no ne postoji sustavniji opis zanaglasnih dužina u navedenim kategorijama riječi. Istraživanje se temelji na analizi govora Osječana koji su čitali rečenice zasićene riječima s očekivanim dužinama. Rezultati su pokazali da u osječkom govoru postoji tendencija reduciranja zanaglasnih dužina u pojedinim oblicima, ali rjeđe iza uzlaznih naglasaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Zagreb,
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus