Pregled bibliografske jedinice broj: 1071004
Čitanje romana Diogenes Augusta Šenoe u postkolonijalnom i imagološkom ključu
Čitanje romana Diogenes Augusta Šenoe u postkolonijalnom i imagološkom ključu // Međunarodni znanstveni skup 4. Međimurski filološki i pedagoški dani, Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti / Višnjić-Jevtić, Adrijana ; Filipan-Žignić, Blaženka ; Lapat, Goran ; Mikulan, Krunoslav (ur.).
Čakovec: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 18-30 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1071004 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čitanje romana Diogenes Augusta Šenoe
u postkolonijalnom i imagološkom ključu
(A Postcolonial and Imagological Reading of
August Šenoa's Diogenes
Summary)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Međunarodni znanstveni skup 4. Međimurski filološki i pedagoški dani, Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti
/ Višnjić-Jevtić, Adrijana ; Filipan-Žignić, Blaženka ; Lapat, Goran ; Mikulan, Krunoslav - Čakovec : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 18-30
ISBN
978-953-8115-76-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup 4. Međimurski filološki i pedagoški dani: Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti
Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 26.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
imagem ; imagologija ; postkolonijalna teorija i kritika ; povijesni roman
(historical novel ; imagem ; imagology ; postcolonial theory and criticism)
Sažetak
Čitanjem u postkolonijalnom ključu Šenoina povijesnoga romana Diogenes (1878.) dekodirali smo imperijalnu politiku Habsburške Monarhije, kolonijalnu prošlost i submisivni položaj Hrvatske. U imagološkoj analizi pozornost je usmjerena na identitetske markere, pozitivne i negativne autopredodžbe, potom heteropredodžbe o Nijemcima i Mađarima te imageme koji su se ponavljanjem učvrstili u književnohistoriografskom diskursu i intertekstualno povezali. Istraživanje je usmjereno na imagem Hrvata kao lojalnih podanika te aksiologeme kojima Šenoa iznosi svoje vrijednosne prosudbe o povijesnoj ulozi hrvatskoga plemstva donoseći s jedne strane pesimističnu sliku razjedinjene Hrvatske, hrvatskoga jala, nesloge, političke nezrelosti i odnarođenosti visokoga plemstva, a s druge pak strane optimističnu sliku s idealiziranjem moralnih i domoljubnih vrijednosti te s uporištem u „našim pravicama“ ili „starim pravima“. U Šenoinu romanu promatrani su ideologemi 19. stoljeća, stoljeća nacija, obilježena nacionalno-homogenizacijskim i integracijskim procesima, uneseni u književnu reprezentaciju društvene i političke zbilje Zagreba 18. stoljeća. Šenoina Diogenesa možemo čitati na uopćenoj razini kao narativ o odnosu slabih i jakih, malih i velikih, o pravima i opstanku malih naroda zbog čega je doživio produktivnu reakciju i kreativnu recepciju u dramatizaciji Stjepana Miletića 1887., Ante Benešića 1903. i Milana Begovića 1928., ali i kontradiktorne recenzentske ocjene profesionalnih čitatelja kao kontroverzno djelo: pohvaljeno i pokuđeno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
