Naslov
Blagi neurokognitivni poremećaj i depresija u starijoj životnoj dobi: kako razlikovati?
(Mild neurocognitive disorder and depression in older age: how to differentiate?)

Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Požgain, Ivan ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
EdukAI 2019 5. edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik sažetaka / Huić, Tomislav - Zagreb : Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, 2019, 56-57

Skup
5. edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti (EdukAI 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2019. - 06.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Blagi neurokognitivni poremećaj ; depresija ; starija dob ; razlika
(Mild neurocognitive disorder ; depression ; older age ; difference)

Sažetak
Depresija je afektivni poremećaj koji karakterizira sniženo raspoloženje kao glavni simptom, uz poremećaje nagona i kognicije kao sekundarnih obilježja. Blagi spoznajni (kognitivni) poremećaj/popuštanje (oštećenje) (u daljnjem tekstu BKO) - engl. mild cognitive impairment, prijelazni je stadij između normalnog i patološkog starenja, odnosno demencije. Glavno obilježje BKO-a jest slabljenje kognitivnih funkcija - gubitak pamćenja, poteškoće u učenju i koncentraciji. Depresija i kognitivni poremećaji koji uključuju demenciju i blaga kognitivna oštećenja česta su pojava kod starijih osoba. Klinička slika depresije razlikuje se ovisno o tome postoje li kognitivna oštećenja ili ne. Prema istraživanjima premorbidne depresije udvostručuju rizik od kasnije pojave demencije. U većini slučajeva kod starijih osoba znakovi depresije ne prepoznaju se na vrijeme. Simptomi na koje bi trebalo obratiti pozornost su promjena apetita, dobivanje ili gubitak na težini, uznemirenost, osjećaj bezvrijednosti, samoće i krivnje, gubitak energije, povjerenja, samopoštovanja i interesa ili uživanja u uobičajenim stvarima, nedostatak koncentracije te poremećaji raspoloženja koji traju više od dva tjedna. Kako bi se dobio uvid jesu li kognitivne funkcije neke osobe u skladu s očekivanima za njezinu dob, potrebno je obaviti pomnu dijagnostičku obradu, neuropsihološka testiranja i slikovne prikaze mozga - kompjutorsku tomografiju ili magnetsku rezonanciju. Kod naše bolesnice u dobi-od 7o godina obitelj je uočila da zaboravlja gdje je ostavila ključeve, ne izlazi iz kuće i ne obavlja svakodnevne rutinske aktivnosti kao ranije. Bolesnica je u razgovora isticala kako nema volje ni za kakvu aktivnost. Mi-slila je da je hvata demencija i to ju je bacalo u očaj. Tijekom ambulantnog liječe-nja učinjena je sljedeća obrada: CT mozga (uredan nalaz) i MMSE 28 (laboratorijski parametri u granicama referentnih vrijednosti). U terapiju je uključen antidepresiv mirtazapin u početnoj dozi od 15 mg te je postupno povišen na 3o mg navečer, uz lorazepam od 1 mg ujutro. Bolesnica je postupno bila bolje raspoložena i pojavilo se poboljšanje u sferi volje i motivacije. Poteškoće u koncentraciji nisu više dominirale kliničkom slikom i bolesnica je nastavila samostalno funkcionirati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA