Pregled bibliografske jedinice broj: 1070115
Pojava kožnih tegoba u frizerskih i kozmetičarskih učenika tijekom školovanja
Pojava kožnih tegoba u frizerskih i kozmetičarskih učenika tijekom školovanja, 2020., postdiplomski specijalisticki, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1070115 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pojava kožnih tegoba u frizerskih i kozmetičarskih
učenika tijekom školovanja
(Appearance of skin problems in hairdressing and
beautician apprentices during education)
Autori
Samardžić, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.06
Godina
2020
Stranica
64
Mentor
Macan, Jelena
Ključne riječi
frizeri, kozmetičari, učenici, profesionalne kožne bolesti, primarna prevencija
(hairdresser, beautician, apprentices, occupational skin diseases, primary prevention)
Sažetak
Cilj je bio procijeniti učinkovitost prethodnih pregleda kao alata primarne prevencije profesionalnih bolesti kože (PBK), izloženost kožnim štetnostima i implementaciju mjera zaštite na radu tijekom praktične nastave, te utvrditi pojavu i jačinu kožnih tegoba među frizerskim i kozmetičarskim učenicima. Podaci su prikupljani upitnicima, kliničkim pregledom kože šaka, OHSI indikatorom te mjerenjem TEWL-a na šakama i podlakticama. Odazvalo se 81% frizerskih i 79% kozmetičarskih učenika. Samo polovica učenica bila je prije upisa pregledana od strane SMR, a sadržaj pregleda bio je manjkav. Najčešći radni zadaci frizerskih učenica su pranje, bojanje i ispiranje kose, te čišćenje radnog mjesta i alata, a zastupljenost korištenja OZS bilo je najveće tijekom bojanja kose (91%). Kozmetičarske učenice najčešće čiste radno mjesto, dezinficiraju pribor, čiste i njeguju lice, te pritom manje od polovice njih nose OZS. Dosadašnje tegobe u vidu ekcema šaka/zapešća i/ili urtikarije iskazalo je 35% frizerskih i 25% kozmetičarskih učenica, a suhoću kože njih 37% odnosno 30%, i većinom su nastale nakon upisa u školu. Frizerske učenice ocijenile su svoj ekcem težim nego kozmetičarske. Kožne promjene bile su blage, u vidu eritema, induracije i/ili deskvamacije, s većom učestalošću induracije i deskvamacije kod frizerskih učenica, ukazujući na početne znakove iritativnog kontaktnog dermatitisa, što se može povezati s većom izloženosti frizerskih učenica radu u mokrom. Najmanje 1 kožni simptom pronađen je u 40% frizerskih odnosno 36% kozmetičarskih učenica, s otprilike trostruko većom učestalosti među frizerskim učenicama sa samoprocjenjenim tegobama i suhoćom ruku od onih u kontrolnoj skupini, te dvostruko većom učestalosti među kozmetičarskim učenicama sa samoprocjenjenim tegobama od onih u kontrolnoj skupini. Zaključno, rasprostranjenost kožnih tegoba u frizerskih i kozmetičarskih učenika je visoka, a primjena OZS slaba. Potrebne su promjene u postojećim edukacijskim programima učenika i učitelja. Učenike s kožnim tegobama trebalo bi usmjeriti dalje od zanimanja s poznatim kožnim štetnostima i visokim rizikom za razvoj PBK, a učenike bez kožnih tegoba s povećanim rizikom za razvoj PBK periodički pratiti tijekom zdravstvenog nadzora za vrijeme školovanja, te rano intervenirati u slučaju pojave kožnih oboljenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita