Naslov
Neke značajke kakvoće stabala obične jele (Abies alba, Mill.) u gospodarskoj jedinici Belevina Nastavno-pokusnog šumskog objekta Zalesina
(Some quality characteristics of fir`s trees (Abies alba, Mill) in management unit &#8220 ; Belevina&#8221 ; on Educational-experimental forest site Zalesina)

Autori
Šušnjar, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.02

Godina
2002

Stranica
156

Mentor
Krpan, Ante

Ključne riječi
stablo jele; značajke kakvoće; drvni obujam; drvni sortiment; razred kakvoće
(fir`s tree; quality characteristics; timber volume; timber assortment; quality class)

Sažetak
Rad prikazuje rezultate istraživanja nekih značajki kakvoće stabala obične jele (Abies alba, Mill) u gospodarskoj jedinici &#8220 ; Belevina&#8221 ; NPŠO Zalesina u području prebornih šuma Gorskog Kotara. Istraživanje je provedeno na 1.404 stabala jele, prsnih promjera od 20 cm do 85 cm i visina od 12 m do 40 m. Nakon obaranja i kresanja grana metodom je sekcioniranja određen obujam stabala do 7 cm promjera sa i bez kore. Istraživanje je strukture debla i krošnje provedeno na 100 stabla, prsnih promjera između 30 cm i 70 cm. Drvni sortimenti su izrađeni prema hrvatskim normama za oblo drvo. Podaci su izmjerenih i izračunatih veličina značajki stabala obrađeni matematičko-statističkim metodama primjenom osobnog računala. Obujam stabala promjera do 7 cm sa i bez kore te iskoristivi drvni obujam stabala prikazani su u dvoulaznim i jednoulaznim tablicama. Utvrđene su vrijednosti drvnih obujama veći od drvnih obujama prema postojećim tablicama. Obujam kore stabla se kreće u granicama od 12, 45% do 10, 67%. Postotak kore se smanjuje s porastom visine stabala jednakih prsnih promjera, a kod stabala jednakih visina se povećava s porastom prsnog promjera. S obzirom na promjer oblog drva, postotak kore opada sa 21, 8% kod 20 cm promjera do 7, 4% kod 84 cm promjera. Postotak iskorištenja poprima vrijednosti u rasponu od 81, 7% do 83, 0%, opada s povećanjem prsnog promjera i raste s visinom stabala istih prsnih promjera. Srednja vrijednost obličnog broja stabala iznosi 0, 49. Prsni promjer je utjecajni od visine stabla na vrijednost obličnog broja. Stabla većeg obličnog broja imaju manji postotak kore. S povećanjem prsnog promjera povećava se udaljenost od panja na kojoj se pojavljuju jednostruka i cjelovita krošnja te najduže grane krošnje. Duljina grana izrazito raste s povećanjem promjera grana do 70 mm. Obujam grana stabala iznosi približno 6% obujma krupnog drva. Čistoća se debla kreće od 0, 23 do 0, 30 za stabla prsnih promjera od 30 do 70 cm. Veličina kvrga ne utječe na razvrstavanje izrađenih sortimenata u I. razred kakvoće pilanskih trupaca kod stabala debljinskog razreda 32, 5 cm i do 10 m visine debla kod debljih stabala. Pilanski trupci I. razreda kakvoće najveće vrijednosti poprimaju u debljinskom razredu 42, 5 cm (18, 4%), a II. razreda kakvoće kod najtanjih stabala uzorka (36, 2%). Postotni odnosi III. razreda kakvoće rastu s povećanjem prsnog promjera stabla od 29, 7% do 42, 4%. Udio rudničkog drva je najveći u debljinskom razredu 22, 5 cm (59, 96%) i smanjuje se do 0, 51% u debljinskom razredu 77, 5 cm. Postotni udjeli celuloznog drva su ispod 8%. Najveća se vrijednost drva pokazuje kod debljinskog razreda 52, 5 cm.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA