Naslov
Suvremeni menadžment Alzheimerove bolesti
(Contemporary management of Alzheimer's disease)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka - XVII psihijatrijski dani Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem - Liječenje u psihijatriji: aktuelnosti i dileme / Book of Abstracts - 17th Psychiatry Days of Bosnia and Herzegovina with international participation - Treatment in Psychiatry: Actuelities and Dilemas / - Tuzla, 2019, 60-61

Skup
XVII. Psihijatrijski dani Bosne i Hercegovine

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 25.10.2019. - 26.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; demencija ; menadžment ; Hrvatska
(Alzheimer’s disease ; dementia ; management ; Croatia)

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) je kronična, progresivna, degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava koja degenerativna bo postupno interferira sa svim segmentima bolsnikova funkcioniranja. Naime, obiteljsko, socijalno i profesionalno djelovanje tijekom godina biva signifikantno narušeno. No, usprkos svemu tome danas se s demencijom može dulje vremena (znači godinama) živjeti dobro. Suvremeni menadžment AB, izmedu ostalog, obuhvaća edukaciju i podizanje svjesnosti o bolesti, popularizaciju mjera koje mogu dovesti do smanjenja rizika za nastanak AB, te što raniju dijagnostiku, pa (u budučnosti) i onu prije nastanka simptoma demencije. Potom kada se postavi (rana) dijagnoza AB nužno je provoditi standardno farmakološko liječenje jednim ili kombinacijom antidementiva, a uz to se po potrebi daju i drugi psihofarmaci (antidepresivi, anksiolitici, hipnotici, antipsihotici i drugi. Kvalitetna suvremena post- dijagnostička skrb svakako obuhvaća i nefarmakološke metode liječenja individualno prilagođene osobi, te brojne tehnološke inovacije. U liječenje i skrb za oboljelog je nužno, ako je ikakomoguće, uključiti obitelj oboljelog, koju treba educirati, identificirati neformalnog njegovatelja, te i za njega zdravstveno skrbiti. Udruge bolesnika predstavljaju značajan subjekt u sveobuhvatnoj skrbi i destigmatizaciji oboljelih. Grupe samopomoći formirane unutar udruga od velike su koristi u ohrabrivanju njegovatelja i prevenciji sagorijevanja. U uznapredovalim fazama AB, kada obitelj najčešće nije u stanju adekvatno skrbiti za bolesnika, nužna je intervencija mobilnih palijativnih timova ili je pak potrebno osigurati smještaj oboljele osobe u specijaliziranu ustanovu. S obzirom na dugovječnost suvremenog društva, potrebno je sve više smještajnih kapaciteta za oboljele od AB, pa se stoga pored izgradnje državnih specijaliziranih ustanova preporuča i djelomična prenamjena postojećih Domova za starije osobe, uzedukaciju osoblja. Također i smještaj u tzv. udomiteljske obitelji je prihvatljiva opcija za neke oboljele. Zakljuiak: Struka u Hrvatskoj tretira AB kao javno-zdravstveni prioritet te stoga potiče usvajanje nacionalne strategije/akcijskog plana za borbu protiv demencije, kako bi što bolje bili u stanju odgovoriti na izazov dugovječnosti i posljedičnu epidemiju AB.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Napomena
Abstract in English!

POVEZANOST RADA