Pregled bibliografske jedinice broj: 1069667
Nuspojave benzodiazepina u osoba s neurokognitivnim poremećajem
Nuspojave benzodiazepina u osoba s neurokognitivnim poremećajem // Pharmaca : hrvatski časopis za farmakoterapiju, Suppl. 2 (2019), 82-82 (domaća recenzija, kratko priopcenje, stručni)
CROSBI ID: 1069667 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nuspojave benzodiazepina u osoba s neurokognitivnim poremećajem
(Benzodiazepine side effects in people with neurocognitive
impairment)
Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Požgain, Ivan ; Mimica, Ninoslav
Izvornik
Pharmaca : hrvatski časopis za farmakoterapiju (0031-6857) Suppl. 2
(2019);
82-82
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, stručni
Ključne riječi
benzodiazepine ; neurokognitivni poremećaj ; nuspojave
(benzodiazepine ; neurocognitive disorder ; side-effects)
Sažetak
Većina je nuspojava benzodiazepina blaga, pod uvjetom da se pacijent pridržava uputa. Kod manjeg broja pacijenata javljaju se mišićna slabost, mentalna zbrkanost, teškoće s pamćenjem, glavobolja i želučane smetnje. Moguća nuspojava benzodiazepina je i potištenost, što je ozbiljan problem za oboljele od depresije koji uzimaju sredstva za smirenje uz antidepresive, ili čak umjesto njih. Takva pogrešna terapija često je posljedica samoliječenja, a katkad i neispravno postavljene dijagnoze. Zbog prevladavajućih predrasuda, mnogim je ljudima lakše priznati da su pod stresom, uzrujani i napeti, nego da su depresivni. U skladu s takvim uvjerenjem, ljudi su manje voljni uzimati antidepresive te posežu za sredstvima za smirenje, iako im ne trebaju ili će im upravo oni škoditi. Presudno je imati na umu da benzodiazepini nisu lijekovi protiv depresije, jer nisu antidepresivi, nego upravo obrnuto - depresori živčanog sustava. Stoga se kod osobe koja pati od depresije, a uzima benzodiazepine, mogu pogoršati depresivni simptomi. Mnogim osobama koje trpe od anksioznosti nije dovoljna terapija sredstvima za smirenje tijekom jednog ili dva mjeseca, jer je moguće da imaju duboko ukorijenjenu anksioznost ili su izloženi dugotrajnim stresnim okolnostima. Uz to, mnogi oboljeli od anksioznosti ujedno imaju i depresiju, pa im sredstva za smirenje mogu i škoditi. U svim slučajevima nužno je tražiti druge terapijske opcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Rad je prezentiran kao poster na 5. hrvatskom kongresu o
nuspojavama psihofarmaka s međunarodnim sudjelovanjem. Vinkovci,
Hrvatska, 16. – 19. listopada 2019.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Medicinski fakultet, Osijek,
Sveučilište u Zagrebu,
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku