Pregled bibliografske jedinice broj: 1069650
Tardivna diskinezija u osoba starije životne dobi
Tardivna diskinezija u osoba starije životne dobi // Pharmaca : hrvatski časopis za farmakoterapiju, Suppl. 2 (2019), 69-69 (domaća recenzija, kratko priopcenje, stručni)
CROSBI ID: 1069650 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tardivna diskinezija u osoba starije životne dobi
(Tardive dyskinesia in the elderly)
Autori
Križaj Grden, Aida ; Mimica, Ninoslav
Izvornik
Pharmaca : hrvatski časopis za farmakoterapiju (0031-6857) Suppl. 2
(2019);
69-69
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, stručni
Ključne riječi
tardivna diskinezija ; nuspojava ; antipsihotici ; klozapin ; starija dob
(tardive dyskinesia ; side-effect ; antipsychotics ; clozapine ; older age)
Sažetak
Tardivna diskinezija je česta i potencijalno ireverzibilna neurološka nuspojava antipsihotika osobito onih prve generacija, koju karakteriziraju ponavljajući nevoljni pokreti mišića lica i udova. Patofiziološki mehanizmi nastanka nisu razjašnjeni, faktori rizika uključuju stariju životnu dob i ženski spol, incidenciju povećavaju duljina trajanja bolesti i kumulativna doza antipsihotika. Pacijentica u dobi od 65 godina dolazi na prvo bolničko psihijatrijsko liječenje nakon višemjesečnog ambulantnog tretmana. Promjene psihičkog stanja uočene su unazad godinu dana u vidu napetosti, nemira, zaboravnosti, povremene smetenosti, straha, tjeskobe, diskontinuiteta sna s promjenama raspoloženja te opće disfunkcionalnosti. Ambulantnim liječenjem postiže se tek djelomično povlačenja simptoma. U psihičkom statusu kod hospitalizacije dominira očuvana svijest, uredna orijentacija u svim smjerovima osim djelomično vremenski, kontakt se uspostavlja, prisutan je psihomotorni nemir, agitacija, raspoloženje je disforično, misaoni tijek na trenutke inkoherentan, uz verbalizaciju persekutornih ideja i paranoidan stav prema bez obmana osjetila, auto i heteroagresivnosti. Kognitivno-mnestičke funkcije su organski deteriorirani. Tijekom višemjesečnog ambulantnog tretmana od terapije je redovito uzimala sulpirid u dnevnoj dozi od 200 mg, duloksetin 30 mg i lorazepam 6 mg dnevno. Po dolasku na odjel uvodi se haloperidol 5 mg dnevno (u dvije podijeljene doze i. m.) koji se nakon pet dana zbog razvoja retencije urina smanjuje na 2, 5 mg te ukida, u terapiju se zatim uvodi kvetiapin u početnoj dozi od 12, 5 mg te diazepam mg navečer. Kroz dva tjedna se doza kvetiapina titrira do 100 mg dnevno uslijed čega razvija orobukalne diskinezije uz tek neznatno poboljšanje psihičkog stanja. Kvetiapin je ukinut te je uveden klozapin u dnevnoj dozi od 25 mg, diskinezije su i dalje prisutne ali smanjene učestalosti i intenziteta uz poboljšanje psihičkog stanja. Obzirom na relativno kratak tijek liječenja antipsihoticima i niske primijenjene doze, smatramo neuobičajenom pojavu tardivne diskinezije i mišljenja smo da ie jedan od čimbenika razvoja ove nuspojave bila dob pacijentice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Rad je prikazan u obliku postera na 5. hrvatskom kongresu o
nuspojavama psihofarmaka s međunarodnim sudjelovanjem. Vinkovci,
Hrvatska, 16. – 19. listopada 2019.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Sveučilište u Zagrebu
Profili:
Ninoslav Mimica
(autor)