Pregled bibliografske jedinice broj: 1069521
Povijesno-metonimijski aspekt hrvatske drame druge polovice XX. st.
Povijesno-metonimijski aspekt hrvatske drame druge polovice XX. st. // Forum : mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 51 (2012), 4-6; 590-603 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1069521 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesno-metonimijski aspekt hrvatske drame druge polovice XX. st.
(Historical-methonymical aspect of the Croatian playwriting of the second half of the 20th century)
Autori
Peričić, Helena
Izvornik
Forum : mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0015-8445) 51
(2012), 4-6;
590-603
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatska drama ; 20. st. ; povijesno-metonimijski aspekt ; postmodernizam ; M. Krleža ; A. Šoljan ; I. Supek ; T. P. Marović ; I. Kušan ; N. Fabrio ; S. Šnajder
(Croatian playwriting ; the 20th century ; historical-methonymical aspect ; postmodernism ; M. Krleza ; A. Soljan ; I. Supek ; T. P. Marovic ; I. Kusan ; N. Fabrio ; S. Snajder)
Sažetak
„Povijesno-metonimijski aspekt hrvatske drame druge polovice XX. st.“, Forum, Zagreb, HAZU, knj. 84, 51, 2012., 4-6, 590-603. U ovom radu temeljenu na dugogodišnjem proučavanju dramskoga stvaralaštva raznih hrvatskih autora 20. st. te n a tiplogiji koju je temeljila na analizi razmjerno velikog dramskog korpusa, autorica H. Peričić iznosi zaključke potkrepljujući ih primjerima iz stvaralaštva od Miroslava Krleže, Tonča Petrasova Marovića, Antuna Šoljana, Ive Brešana, do nekih živućih autora (npr. Mire Gavrana). Zaključci se vezuju za načine na koje se u proučavanim dramama zrcali stvarnost, fikcija, povijest ali i svjetonazorske sastavnice. Autorica daje svoju tipologiju hrvatske drame druge polovice 20. st. prema uporabi intertekstualnih mehanizama, mitoloških sastavnica te povijesnih („metonimijskih“, kako ih naziva) i metapovijesnih narativnih obrazaca. Ovdje se usredotočuje na posljednji tip „posuđivanja“ priče na kojoj veliki broj domaćih dramatičara motrenoga razdoblja gradi dramsku konstrukciju, pri čemu se razaznaje funkcija (meta)povijesne potke kao sredstva kritičkog, ironičnog pa i subverzivnog odnosa prema društvenoj i političkoj zbilji. Autorica među ostalim obrađuje sljedeće drame: Krležina Areteja, Šoljanovu Dioklecijanovu palaču, Supekova Heretika, Marovićeva Temistokla, Kušanovu Svrhu od slobode, Fabrijeva Meštra te Šnajderova Hrvatskog Fausta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
Napomena
Objavljeno u časopisu "Forum", gl. i odg. ur. K. Nemec, Zagreb, HAZU, godište 84, knj. 51, 2012., 5-6, 560-603.
