Naslov
Uloga emocionalne dobrobiti na studiju u odnosu percepcije (ne)pravednosti s radnom angažiranošću i nepoželjnim organizacijskim ponašanjem
(The role of students' affective well-being in the relationship between perception of (in)justice and work engagement and counterproductive work behavior)

Autori
Majcen, Jelena ; Černja, Iva ; Tonković Grabovac, Maša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. međunarodni znanstveno-stručni skup Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice. Knjiga sažetaka. / Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019, 125-125

ISBN
978-953-8014-36-9

Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup: Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
percepcija (ne)pravednosti ; emocionalna dobrobit na studiju ; radna angažiranost ; nepoželjno organizacijsko ponašanje
((in)justice perception ; students' affective well-being ; work engagement ; counterproductive work behavior)

Sažetak
Percepcija (ne)pravednosti privukla je značajni istraživački interes u raznim sferama društvenih znanosti, a osobito u području organizacijske psihologije. Ipak, u manjoj je mjeri proučavana u akademskom okruženju. Upravo je stoga cilj ovog istraživanja bio produbiti spoznaje o važnosti percepcije (ne)pravednosti na studiju ispitujući njezinu povezanost s akademskom angažiranošću i nepoželjnim organizacijskim ponašanjem te razmatrajući ugodne i neugodne emocije kao potencijalne medijatore tih odnosa. Ukupno 426 studenata Sveučilišta u Zagrebu ispunilo je mrežni upitnik koji je sadržavao Upitnik pravednosti profesora i kolega, Upitnik emocionalne dobrobiti na studiju, Upitnik radne angažiranosti studenata te Upitnik nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju. Analizom prikupljenih podataka, utvrđena je pozitivna povezanost dimenzija percepcije pravednosti s radnom angažiranošću te je zaključeno kako one imaju drugačiji obrazac povezanosti s mjerama nepoželjnog organizacijskog ponašanja. Naime, samo je interpersonalna pravednost kolega bila u niskoj, ali značajnoj negativnoj povezanosti s interpersonalnom devijantnošću, dok su percepcije proceduralne i interpersonalne pravednosti profesora značajno negativno korelirale s organizacijskom devijantnošću. Ugodne emocije pokazale su jedinstveni doprinos u objašnjenju varijance radne angažiranosti povrh dimenzija percipirane pravednosti te su se pokazale kao medijator njihova odnosa s radnom angažiranošću. Suprotno od očekivanog, ni ugodne ni neugodne emocije nisu se pokazale medijatorima odnosa između mjera nepoželjnog organizacijskog ponašanja te dimenzija pravednosti. Predstavljeni podaci potvrđuju važnost percepcije pravednosti profesora i kolega te pružaju smjernice za oblikovanje akademskog okruženja koje će pogodovati dobrobiti studenata, odnosno, kod njih poticati ugodne emocije te radnu angažiranost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA