Naslov
Korona dijalog: kriminološki i kriminalistički aspekti utjecaja globalne pandemije
(Corona dialogues: criminological and criminal impacts of the global pandemic)

Autori
Borovec, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Corona dialogues

Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 11.06.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
pandemija ; policija ; kriminalitet ; policijsko djelovanje
(pandemic ; police ; crime ; policing)

Sažetak
U okvirima rasprave o kriminološkim i kriminalističkim aspektima globalne pandemije izazvane virusom COVID19 ističe se problem objektivnosti podataka o kriminalitetu. U znanstvenim, posebno kriminološkim krugovima kontinuirana je rasprava o pouzdanosti pokazatelja o registriranom kriminalitetu, a to posebno dolazi do izražaja sada, kada je smanjena mogućnost građanima da ostvare neposredan kontakt s policijom, što se odrazilo i na tamne brojke kriminaliteta. Ipak, statistički je zabilježen pad od 8 posto kaznenih djela za vrijeme epidemije u Hrvatskoj. U nekim vrstama kriminaliteta došlo je do povećanja, a radi se o nasilnim oblicima kaznenih djela poput ubojstava, pokušaja ubojstava, silovanja i pokušaja silovanja. Kao i u Sloveniji, zabilježen je pad imovinskog kriminaliteta, što ide u prilog situacijskim teorijama kriminaliteta (Teorija rutinskih aktivnosti i Teorija racionalnog izbora). Pod utjecajem medija i nevladinih organizacija stvoren je dojam o značajnom povećanju obiteljskog nasilja, iako broj prijavljenih slučajeva za sada to ne potvrđuje. Iz tog razloga u Hrvatskoj se za vrijeme epidemije provodila kampanja „Iza vrata“ kojoj je cilj osvijestiti ovaj problem u javnosti i potaknuti na prijavljivanje obiteljskog nasilja. Za nove specifične uloge i zadaće policije u vrijeme epidemije svakodnevno je u Hrvatskoj bilo angažirano od 700 do 1200 policijskih službenika. Oni su bili zaduženi za kontrolu poštivanja izrečenih zaštitnih mjera samoizolacije i karantene, zabrane napuštanja prebivališta, asistencije drugim službama i drugo. U novim sigurnosnim okolnostima pojavio se i problem širenja lažnih vijesti u vezi čega je policija podnijela 31 optužni prijedlog. Za uspješno svladavanje ove krize u Hrvatskoj, koja je imala vrlo dobru epidemiološku situaciju u usporedbi s drugim zemljama u regiji, bila je ključna interoperabilnost svih službi koje trebaju djelovati, stavljanje na raspolaganje svih resursa i snaga, dijeljenje informacija te korištenje novih tehnologija koje pomažu kod donošenja odluka, uz dobro, stožerno krizno upravljanje. Uz uspostavu Centralnog repozitorija i njegovo povezivanje sa svim operativnim bazama podataka, kao i nadogradnja Evidencije sigurnosnih mjera, pomoglo je i korištenje GIS-a (Geografsko- informacijskog sustava). Policija u Hrvatskoj prilagodila se funkcioniranju u vrijeme epidemije, spremno je preuzela nove uloge, zadaće i prilagodila se novim okolnostima koje su dovele do promjena u strukturi kriminaliteta poput povećanja kibernetičkog kriminaliteta, prijevara preko interneta kao i pojave novih oblika kaznenih djela. Pokazalo se da policija i druge hitne službe trebaju imati veće pričuvne resurse nego što je to bilo do sada. Uz to, postalo je jasno kako je policijsko zanimanje rizičnije u odnosu na ostala, jer se posao ne može obavljati od kuće ili na daljinu, čime se povećava i rizik za zarazu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sigurnosne i obrambene znanosti

POVEZANOST RADA