Naslov
Migranti - obogaćenje ili prijetnja društvu
(Migrants - enrichment or threat to society)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država

Urednik/ci
Perić Kaselj, Marina

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
283-292

ISBN
978-953-6028-42-9

Ključne riječi
migranti, stranci, kršćanstvo, Europska unija, papa Franjo, Zygmunt Bauman
(migrants, foreigners, Christianity, European Union, Pope Francis, Zygmunt Bauman)

Sažetak
Fenomen migracija nije novina našega doba. Povijest ljudske uljudbe jest povijest migracija, seoba, mijenjanja mjesta boravka, povijest dragovoljnih i prisilnih migracija. Migracije počinju već u prvim biblijskim danima ‒ izgonom (progonom) Eve i Adama iz raja zemaljskoga. I nastavljaju se sve do danas – progonima, bijegom od ratnih, političkih i prirodnih stradanja, ili pak dragovoljnim napuštanjem vlastitih domova i odlaskom u neka druga prihvatljivija područja. Republiku Hrvatsku karakteriziraju kako vanjske tako i unutarnje migracije, ali i useljavanja. Mnogi je, stoga, zbog velikog broja iseljenih osoba smatraju jednom od europskih zemalja „s relativno najvećim brojem iseljenih građana”, a to potvrđuju i raspoloživi demografski pokazatelji. Prema njima iz Hrvatske se u razdoblju od 1900. do 2001. iselilo više od 2, 3 milijuna osoba (Nejašmić, 2014, str. 405), uz napomenu da se u istome razdoblju u nju doselila (ponajviše iz Bosne i Hercegovine) polovica ukupno iseljenih stanovnika. Uz to, Hrvatsku karakteriziraju i velike unutarnje migracije, posebno one iz selâ u gradove koje su se dogodile ponajviše nakon Drugoga svjetskog rata. Međutim, današnje su migracije poseban fenomen. Migrante se shvaća kao strance, a time i kao prijetnja društvu, zajednici (kulturnoj, religijskoj, nacionalnoj itd.). Najnovija zbivanja pokazuju da je strah od „novih stranaca”, od ljudi koji u Baumanovom razumijevanju stranca dolaze iz drugog i drukčijeg kulturnoga kruga toliko velik da migranti u bitnome utječu ne samo na demografsko stanje u pojedinim zemljama Europske unije nego i na politička zbivanja u njima, na predsjedničke, parlamentarne i lokalne izbore. Stoga migrantima strancima, u odnosu na „domaće strance” koji su istoga kulturnog i religijskog kruga i s kojima se svakodnevno živi, gotovo nitko u tzv. kršćanskoj Europi ne iskazuje dobrodošlicu, osim poglavara Katoličke crkve pape Franje, koji – u odnosu na populističke iskaze o migrantima mnogih europskih političara ‒ ima sasvim suprotno stajalište. On cijelo vrijeme svoga pontifikata nastoji uvjeriti europske kršćane da migranti kao „novi stranci” nisu prijetnja, nego bogaćenje društva u koje dolaze i da ih je stoga, radi nas samih, potrebno upoznati i od njih učiti te da su ti siromašni, odbačeni i društveno izgraničeni migranti Božja stvorenja, kao i članovi europskih društava blagostanja. Autor će u ovome radu pokušati predočiti prednosti koje u Papinom razumije

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA