Pregled bibliografske jedinice broj: 1068915
Jezična i književna zavičajnost kao didaktički izazov - pogled iz areala staroštokavšine i akuta
Jezična i književna zavičajnost kao didaktički izazov - pogled iz areala staroštokavšine i akuta // Didaktički izazovi III., didaktička retrospektiva i perspektiva Kamo i kako dalje? / Peko, Anđelka ; Ivanuš Grmek, Milena ; Delcheva Dizdarevikj, Jasmina (ur.).
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek, HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, 2020. str. 27-44 (plenarno, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1068915 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezična i književna zavičajnost kao didaktički
izazov - pogled iz areala staroštokavšine i akuta
(Regional Identity in Language and Literature as
a Didactic Challenge –
View From the Area of the old Štokavian Dialect
and the Acute Accent)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Didaktički izazovi III., didaktička retrospektiva i perspektiva Kamo i kako dalje?
/ Peko, Anđelka ; Ivanuš Grmek, Milena ; Delcheva Dizdarevikj, Jasmina - Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek, HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, 2020, 27-44
ISBN
978-953-6965-92-2
Skup
Didaktički izazovi III : didaktička retrospektiva i perspektiva - Kamo i kako dalje?
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.05.2019. - 17.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik, standardni idiom, slavonski dijalekt, regionalni identitet, zavičajni idiom, zavičajna književnost
(croatian language, standard idiom, Slavonian dialect, regional identity, regional idiom, regional literature)
Sažetak
U radu se problematizira slavonska zavičajnost razmatranjem položaja i statusa govora slavonskoga dijalekta i štokavske dijalektalne književnosti u nastavi hrvatskoga jezika u odnosu prema standardnom idiomu i književnom kanonu s polazištem u imanentnoj gramatici, jezičnom identitetu i konceptima prostornosti te s uporištem u načelima zavičajnosti, primjerenosti i postupnosti. Cilj je skrenuti pozornost na potrebu poznavanja govornoga stanja na terenu i institucionalne zaštite slavonskoga dijalekta kao nematerijalne baštine te njegova uključivanja u nastavu hrvatskoga jezika i kreativnoga izražavanja na tom organskom idiomu (mjesnom ili zavičajnom govoru), unošenja lingvometodičkih predložaka i književnih djela pisanih staroštokavštinom u plan i program hrvatskoga jezika, u filmsku, scensku i medijsku kulturu, što je veliki metodički izazov na kojega mogu odgovoriti vrsni metodičari, dijalektolozi, književni znanstvenici i nastavnici zajedničkim snagama jer prostora nema puno, što iziskuje spretnost i vještinu. Uslijedit će konkretni primjeri onomastičkih istraživanja mjesnoga govora, izradbe razlikovnih rječnika i razlikovne gramatike. Ishodi učenja bili bi vidljivi u prezentiranju i reprezentiranju zavičaja u kulturnom životu, kulturnoj geografiji, kulturnom turizmu i medijskoj kulturi znanjima i artefaktima, poznavanjem zavičajnog idioma i književnika koji stvaraju književne reprezentacije o Slavoniji kao i drugih znamenitih osoba, čija su postignuća unaprijedila život i kulturu učenikova zavičaja i šire nacionalne zajednice. Učenicima tijekom obrazovanja treba omogućiti da sudjeluju u stvaranju identitetske slike zavičaja s pozitivnim vrijednosnim autopredodžbama čime će utvrditi jezični i kulturni identitet te podići samosvijest i dignitet u kontekstu nacionalne zajednice, kojoj je bogata kulturna baština najsnažniji identitetski marker te ju je potrebno poznavati da bi je mogli reprezentirati u sadašnjosti i očuvati za buduće naraštaje na kojima svijet i kulturna dobra ostaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
