Pregled bibliografske jedinice broj: 1068616
Pripovjedni postupci u tvorbi sjećanja (Mirko Kovač, Grad u zrcalu)
Pripovjedni postupci u tvorbi sjećanja (Mirko Kovač, Grad u zrcalu) // Slovo o Aliji Isakoviću i Mirku Kovaču. Zbornik radova sa 4. međunarodne konferencije posvećene stvaralaštvu hercegovačkih autora. Mostar, 19. i 20.04.2018. / Hadžizukić, Dijana ; Šator, Edim (ur.).
Mostar: Fakultet humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, 2020. str. 225-266
CROSBI ID: 1068616 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pripovjedni postupci u tvorbi sjećanja (Mirko
Kovač, Grad u zrcalu)
(Narrative Procedures in the Creation of Memory
(Mirko Kovač, The City in the Mirror))
Autori
Franković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Slovo o Aliji Isakoviću i Mirku Kovaču. Zbornik radova sa 4. međunarodne konferencije posvećene stvaralaštvu hercegovačkih autora. Mostar, 19. i 20.04.2018.
Urednik/ci
Hadžizukić, Dijana ; Šator, Edim
Izdavač
Fakultet humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru
Grad
Mostar
Godina
2020
Raspon stranica
225-266
ISBN
978-9926-434-37-3
Ključne riječi
sjećanje, pripovjedni postupci, prostorne metafore, Mirko Kovač
(memory, narrative procedures, spatial metaphors, Mirko Kovač)
Sažetak
Rad analizira pripovjedno oblikovanje osobnih i obiteljskih sjećanja u obiteljskoj kronici Grad u zrcalu Mirka Kovača. Mehanizam ispisivanja uspomena posredstvom likova i prostora (kuća, gradova) istodobno se potkopava, pri čemu se razabiru različite pripovjedne strategije: 1. u autoreferencijalnim osvrtima pripovjedač ističe neistovjetnost života i sjećanja te svoju subjektivnu volju da govori o odabranim događajima i u redoslijedu koji sâm uspostavlja ; 2. sjećanje je i objektivno narušeno prekidanjem obiteljskih i rodbinskih veza te ratovima i poplavama, koje mijenjaju prostor i način života ljudi ; 3. obiteljsko sjećanje koje prethodi životu pripovjedača posredovano je upamćenim pričama fokalizatora, starijih članova obitelji ; 4. prostor djetinjstva i odrastanja pripovjedač povezuje sa sudbinama neobičnih ljudi koji su u njemu živjeli, pa njegovo ispisivanje sjećanja znači i tvorbu osobne geografije. Naslovna metafora grada u zrcalu upućuje na grad kao glavni lik, poistovjećen s ljudima koji u njemu žive ili o njemu razmišljaju, te na heterotopijski karakter uspomena, fiksiranih u pisanome tekstu kao u zrcalu, ali lišenih stvarnoga geografskoga prostora. Time sjećanje zadobiva status jedne od mogućih interpretacija života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost