Naslov
Kišne šume na Antarktiku u doba kad su na planeti obitavali dinosaurusi
(Rainforests in Antarctica during the dinosaurs time)

Autori
Bonacci, Ognjen ; Roje-Bonacci, Tanja

Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) XXVIII (2020), 231; 48-51

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
kišne šume, Antarktik
(rain forest, Antarctica)

Sažetak
Antarktika je kontinent na južnom polu, čija površina iznosi 14×106 km2, što predstavlja 10 % ukupne kopnene na planeti. Približno 98 % toga, po veličini petoga kontinenta, pokriveno je ledom prosječne debljine 1900 m. Procijenjeno je, da je na Antarktiku uskladišteno 30×106 km3 ledu, što predstavlja približno 90 % slatke vode našega planeta. Antarktika je ujedno i najhladniji kontinent na Zemlji. Na klimatološkoj postaji Vastok, lociranoj na nadmorskoj visini od 3900 m nad morem, dana 21. srpnja 1983. izmjerena je najniža temperatura zraka na od -89, 2 °C. Satelitskim mjerenjima na Antarktiku je bila zabilježena još niža temperatura zraka od -93, 2 °C. Najviša temperatura zraka na ovom kontinentu opažena u Hope Bay-u 24. ožujka 2015. iznosila je 17, 5 °C. Prosječne godišnje oborine na tom kontinentu iznose 166 mm. Ovako ekstremne klimatske prilike ne čine ovaj prostor mjestom koje nudi povoljne uvjete za život ni biljnim niti životinjskim vrstama. Što više, na njemu, i to samo na njegovim rubovima, danas mogu preživjeti samo oni koji su se tako ekstremnim klimatskim uvjetima dugo vremena prilagođavali. Preživjeli su ekstremne klimatske i okolišne situacije uspjevši evaluirati do razine da mogu funkcionirati u tim uvjetima. Druge vrste su u međuvremenu nestale. Međutim, nije uvijek bilo tako. U članku „Temperate rainforests near the South Pole during peak Cretaceous warmth“ (Kišne šume umjerenog pojasa u blizini Južnog pola tijekom vrhunca toplina u razdoblju krede) izneseni su dokazi da je stanje na tom prostoru u ne tako davnoj geološkoj prošlosti bilo bitno drugačije od onog koje danas vlada na njemu. Ovaj rad objavljen u travnju 2010. od strane devet znanstvenika međunarodnog tima iz Europe (Njemačka, Velika Britanija, Rusija, Irska, Poljska) objavljenom je u prestižnom časopisu NATURE 580, 81-86 (2020.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika, Građevinarstvo

POVEZANOST RADA