Naslov
Instrumenti s tipkama iz fundusa Muzeja Slavonije u Osijeku
(Keyboard Instruments in the Museum of Slavonia in Osijek)

Autori
Vrbanić, Vilena

Izvornik
Osječki zbornik (0473-4882) 35 (2020); 117-132

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
instrumenti s tipkama ; klavir ; pozitiv ; fisharmonika ; harmonij ; Muzej Slavonije ; Osijek
(keyboard instruments, piano, positive organ, physharmonica, harmonium, Museum of Slavonia, Osijek)

Sažetak
Zbirka glazbenih instrumenata Muzeja Slavonije u Osijeku najveća je i najraznovrsnija takva zbirka u istočnoj Hrvatskoj. Skupina instrumenata s tipkama u ovoj zbirci broji ukupno 15 primjeraka: devet različitih vrsta klavira, pozitiv, fisharmoniku i četiri harmonija. Četvrtasti stolni klavir (Tafelklavier), najstariji instrument u skupini, u Pešti je 1815. sagradio stolarski majstor Sebestyén Antal Vogel. Na njega se vremenski nadovezuju tri povijesna klavira (fortepijana, Hammerklaviera ili Hammerflügela) nastala u Beču u prvoj polovici 19. stoljeća. Odlikuju se tzv. mehanikom s otpinjanjem (njem. Prellmechanik), koja je poznata i kao bečka mehanika. Dok su Ernst Wacke i Georg Gerstenberger dva manje poznata majstora, Conrad Graf se ubraja među najbolje bečke graditelje svoga vremena. U Zbirci se čuva njegov povijesni klavir nastao 1838. ili 1839. Bečke su provenijencije i tri klavira nastala u drugoj polovici 19. stoljeća (također s bečkom mehanikom) te na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Klavir Leopolda Schnabela nastao je oko 1860., klavir graditeljâ Gottfrieda Cramera i Wilhelma Mayera 1878. ili neposredno nakon toga, a klavir iz tvornice Lauberger & Gloss oko 1900. Potonji se odlikuje engleskom mehanikom. U Zbirci se čuvaju i dva pijanina. Jedan je nastao u radionici Caspar Lorenz & J. Stary u Beču oko 1890., a drugi u tvornici Petrof u Hradec Králové u Češkoj također krajem 19. stoljeća. Uz različite vrste klavira, Zbirka posjeduje pozitiv – manje crkvene orgulje s jednim manualom – nepoznatoga graditelja i podrijetla, vjerojatno nastao između 1850. i 1860. Preuzet je iz gostionice Fabing, čiji je vlasnik možda bio krčmar Antun Fabing, koji je imao isto prezime kao i najznačajnija orguljarska obitelj u istočnoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Fisharmoniku je u Beču oko 1840. izradio Jacob Deutschmann, carski i kraljevski dvorski orguljar. U Zbirci su zastupljena i četiri harmonija nastala u razdoblju od oko 1880. do oko 1960. Najznačajniji je onaj najstariji, izrađen u Beču oko 1880. u radionici Teofila Kotykiewicza, koji je također imenovan carskim i kraljevskim dvorskim graditeljem. Dva harmonija sagrađena su početkom 20. stoljeća: jedan u tvornici Wilcox & White u američkoj saveznoj državi Connecticut, a drugi u tvornici Josipa Lenarčiča u Vrhniki (Slovenija). Najmlađi je harmonij Theostena Helgessona nastao u Herrljungi (Švedska) oko 1960. Broj i raznovrsnost instrumenata s tipkama sačuvanih u Muzeju Slavonije u Osijeku dokaz su povoljnih materijalnih prilika koje su njihovim vlasnicima omogućavale da ih nabave iz inozemstva, dostatna glazbenog obrazovanja te intenzivnoga glazbenog života Osijeka. Na njima se, osim u Osijeku, muziciralo u Zagrebu, Zelčinu, Vinkovcima, Vođincima i Somboru. Sakupljanje glazbenih instrumenata u MSO-u svjedoči o razvijenoj svijesti o njihovu značenju te nastojanju da ih se sačuva u što većem broju. Pohranjeni su u čuvaonicama na Trgu Sv. Trojstva 6 i u Ulici Josipa Bösendorfera 2. U privremenom stalnom postavu izložen je samo klavir Wilhelma Mayera i Gottfrieda Cramera. U postupku restauracije je jedan instrument – pozitiv. Ono na čemu bi u budućnosti svakako valjalo poraditi jest da mu se pridruže još neki primjerci iz ove skupine. To se u prvome redu odnosi na Grafov klavir, Vogelov stolni klavir i Deutschmannonvu fisharmoniku. S obzirom na njihovu starost, mali broj sličnih sačuvanih instrumenata u Hrvatskoj i činjenicu da predstavljaju radove vrsnih graditelja, značajni su ne samo za regionalnu i nacionalnu nego i međunarodnu kulturnu baštinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Sažetak i na engleskom.

POVEZANOST RADA