Naslov
Kakvoća vina Malvazije od kasno branog i od prosušenog grožđa
(Malvasia wine quality from late harvested and dried grapes)

Autori
Sanja Radeka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.05

Godina
2001

Stranica
74

Mentor
Doc.dr. sc. Stanka Herjavec

Neposredni voditelj
Doc.dr. sc. Stanka Herjavec

Ključne riječi
Malvazija istarska; kasna berba; prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima; vino; fermentacijska aroma
(Istrian malvasia; late harvest; grape drying on cut long canes; wine; fermetation arome)

Sažetak
Malvazija istarska bijela je najrašireniji i preporučeni kultivar u svim vinogorjima Istre. U pravilu od grožđa ovog kultivara proizvode se suha vina, dobivena od grožđa branog u uobičajenom roku berbe za ovaj kultivar. Ovim vinima, proizvedenim brzom preradom grožđa i hlađenom fermentacijom moštova, uz danas veoma cjenjene voćne mirise, svojstvena je i karakteristična, specifična aroma kultivara koja podsjeća na miris bagremovog cvijeta. U povoljnim godinama, na odabranim vinogradarskim položajima ostavljanjem grožđa na trsu nakon uobičajenih rokova berbe, grožđe Malvazije istarske bijele može nakupiti visoku koncentraciju šećera. Od takva grožđa, zavisno o kategoriji kakvoće, moguće je proizvesti predikatna vina, koja često sadrže manji ili veći ostatak neprovrelog šećera. Osim uobičajene kasne berbe, koja podrazumijeva ostavljanje i prosušivanje grožđa na trsu, kao jedna od mogućih tehnika prosušivanja je primjenjena rezidba lucnjeva. Rezom lucnjeva dolazi do prekida provodnih snopova i kontakta grožđa s trsom, zbog dehidracije se koncentrira stanični sok bobice i učinak prosušivanja je veći nego kod uobičajene kasne berbe.Istraživanja su provedena 1995 i 1998 godine, u pokusnom nasadu i podrumu minivinifikacije Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Dobivena vina su kemijski analizirana (primjenom gravimetrijskih i volumetrijskih metoda kemijske analize, te metoda plinske kromatografije) i senzorno su ocjenjena. U obje godine istraživanja najveći broj bodova za kakvoću dobila su vina od grožđa koje je prosušeno na odrezanim lucnjevima. Ta su vina bila lijepe zlatno žute boje, raskošnog bukea koji je podsjećao na med, grožđice i karamel. Vina su bila bogata ekstraktom, vrlo punog i zaokruženog okusa, u kojem su skladno sljubljeni relativno visoka kiselost i ostatak neprovrela šećera. Vina dobivena od prosušenog grožđa degustatori su svrstali u kategoriju vina vrhunske kakvoće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA