Naslov
Simpozij: Rad relacijskog obiteljskog terapeuta u procesima tugovanja i traume: uloga nesvjesne emocije iz perspektive kognitivne neuroznanosti
(Symposium: The work of Relational family therapist in the processes of grief and trauma: the role of an unconsciousness emotion from the perspective of cognitive neuroscience)

Autori
Šeremet, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažetci izlaganja / Pačić-Turk, Ljiljana ; Knežević, Martina - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019, 68-68

Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup: Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
relacijska obiteljska terapija, implicitna emocija, trauma, tugovanje
(relational family therapy, implicit emotion, trauma, grief,)

Sažetak
Diskutanti Ana Haramina, Ana Šeremet, Tanja Valenta i Christian Gostečnik predstavit će recentne modele emocionalne svjesnosti te njihovu ulogu i primjenu u terapeutskom radu na primjerima procesiranja traume i tugovanja. Prema kognitivnoj neuroznanosti, četiri osnovna procesa određuju hoće li različiti aspekti emocionalne reakcije postati svjesni ili ne u određenoj situaciji. To su: konstruiranje/održavanje probabilističkog, nesvjesnog „unutarnjeg modela“ (koji pohranjuje/predočuje stečeno znanje o sebi, svijetu i njihovim interakcijama), automatska procjena trenutne situacije kako je predočena u tom nesvjesnom unutarnjem modelu, selektivni svjesni pristup ovom (inače nesvjesnom) modelu te procesi kognitivne kontrole (povezani s automatskom i k cilju usmjerenom amplifikacijom/supresijom) svjesnog pristupa predodžbama u ovom unutarnjem modelu. Traumatiziranim pojedincima teško je identificirati i verbalizirati tjelesna stanja i senzacije stoga im terapeut treba u tome pomoći. Bitno je da klijent nauči razlikovati tjelesne senzacije i emocije te da zna prepoznati tjelesnu komponentu emocije. U izlaganju ćemo se posebno osvrnuti na model SIBAM u kojem terapeut nastoji integrirati elemente iskustva koji su disocirani kod klijenta te mu tako omogućiti potpunu integraciju i procesiranje traumatskog događaja. Ukoliko pojedinac ne verbalizira traumatsko sjećanje ono ostaje u emocionalnom sjećanju te djeluje na pojedinca preko nesvjesnih i psihosomatskih procesa. Emocionalno procesiranje, odnosno emocionalna regulacija kod tugovanja vrlo je važna, ali često se, zbog same težine emocija, one ne mogu svjesno izraziti. U izlaganju ćemo se osvrnuti na nesvjesne i okolne, tj. izvanjske čimbenike, zbog kojih do tugovanja u punom značenju te riječi ne dođe pa se umjesto toga jave neke druge emocije kao što su sram i ljutnja. Često se zbog tako potisnute i neizražene emocionalne regulacije kod tugovanja kasnije jave emocionalni šokovi koje pojedinac i njegova obitelj više i ne prepoznaju kao posljedicu gubitka i neizraženog tugovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA