Naslov
Viktimizacija građana po nekim diskriminacijskim osnovama s osvrtom na zločin iz mržnje
(Victimization of citizens on some discriminatory grounds with reference to hate crime)

Autori
Butorac, Ksenija ; Mikšaj - Todorović, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova I. viktimološke konferencije "Ambasadori mira u Bosni i Hercegovini" / Hasković, Edita - Sarajevo : Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bosna i Hercegovina, 2015, 91-111

Skup
I. viktimološka konferencija "Ambasadori mira u Bosni i Hercegovini"

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 03.03.2015. - 04.03.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Viktimizacija ; Diskriminacija ; Zločin iz mržnje
(victimization ; discrimination ; hate crime)

Sažetak
Ljudska prava su moralnog porijekla i proizlaze iz normativnog poretka koji je iznad države te ih država mora poštivati bez obzira je li na to izričito pristala. Međutim, neka se prava daju i jamče samo državljanima, a ne svim ljudima pa stoga nisu ljudska nego građanska prava. Polarizacija, diferencijacija i izdvajanje pripadnika neke manjine generiraju različite oblike diskriminacije koji su pokazali porazne efekte na planu ljudskih prava i sloboda. Stoga antidiskriminacijsko zakonodavstvo postaje središnjim elementom socijalne politike na nacionalnom i transnacionalnom planu, ali i državne strategije za unapređenje jednakih mogućnosti podčinjenih društvenih grupa omogućujući jednaki pristup zapošljavanju, pravosuđu, resursima zajednice, privatnom životu i ostalim životnim područjima pojedinca. Predmet razmatranja u ovom radu je kršenje određenih ljudskih prava u kontekstu ograničenja suvremene institucionalizirane zabrane diskriminacije. Rezultate analize relevantnih dokumenata i statističkih izvješća kompetentnih državnih tijela i nevladinih organizacija potkrepljuju i provedena istraživanja u Hrvatskoj o percepciji građana koji najčešće prepoznaju diskriminaciju po nacionalnim ili etničkim, socijalnim, vjerskim i spolnim obilježjima. Diskriminacija se naviše zbiva u području rada i zapošljavanja te pravosuđa. U radu se analiziraju dostupni statistički podaci i manjkavosti postojećih kazneno-pravnih rješenja modaliteta zločina iz mržnje. Elaborirani su razlozi zbog kojih žrtve diskriminacije i zločina iz mržnje ne poduzimaju radnje u svrhu zaštite svojih prava pa je i nadalje naglašen trend skrivanja i prešućivanja što ukazuje na sveopće nepovjerenje u efikasnost policije i pravosuđa. Stoga je nužno provoditi javne kampanje s ciljem širenja spoznaje o pravima potencijalnih žrtava diskriminacije, ali i porukom da se diskriminatorno postupanje neće tolerirati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA