Naslov
Disleksija u Hrvatskoj: Utječe li mišljenje javnosti na kvalitetu života?
(Dyslexia in Croatia: Does public opinion determine the quality of life?)

Autori
Lenček, Mirjana ; Ivšac Pavliša, Jasmina ; Kolundžić, Zdravko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Unapređenje kvalitete života djece i mladih / Nikolić, Milena ; Vantić-Tanjić, Medina - Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2020, 497-510

Skup
XI. Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih"

Mjesto i datum
Sunčana obala, Bugarska, 26.06.2020. - 28.06.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
disleksija, pismenost, mišljenje javnosti, kvaliteta života
(dyslexia, literacy, public awareness, quality of life)

Sažetak
Značajan broj istraživanja o stavovima o disleksiji naglašava važnost pozitivnih stavova nastavnika koji jednako tako pozitivno utječu na akademske rezultate osoba s disleksijom (Carlisle i Andrews, 1993 ; Kuvač i Vancaš, 2003 ; Soriano-Ferrer i sur., 2015). Međutim, postoji mali broj znanstvenih radova koja ispituju znanja i percepciju šire javnosti o disleksiji (Furnham, 2013 ; Duranović i sur., 2018). Ovakva ishodišta postavljaju niz pitanja - brinemo li se za osobe s disleksijom i općenito za pismenost? Može li percepcija disleksije utjecati na kvalitetu života pojedinaca s disleksijom? Cilj ovog rada je prikazati presjek podataka (svojevrsnu meta-analizu) kojim se uspoređuju rezultati iz pet istraživanja provedenih u Hrvatskoj: onih o stavovima studenata pedagoške akademije, odgojitelja, učitelja osnovnih škola, liječnika, „laika“ i profesora hrvatskog jezika. Svrha je steći uvid u razinu osviještenosti javnosti o disleksiji i dobiti uvid koliko je javnost informirana o disleksiji ili su znanja o ovom fenomenu manjkava. Rezultati pokazuju nedovoljno znanje o disleksiji kao i činjenicu da još uvijek postoje pojedinci koji nikad nisu čuli za disleksiju (13% tzv. laika). Razina znanja nastavnika ne razlikuje se od znanja drugih profesija. Briga o osobama s disleksijom započinje razumijevanjem da su znanja o preduvjetima za čitanje i pisanje, kao i o pismenosti izuzetno važni društveni, politički i ekonomski čimbenici u društvu. Problemi u ovim vještinama mogu biti ključni za funkcioniranje osobe u društvu, no sama zajednica značajno može umanjiti njihov utjecaj na samog pojedinca stvarajući prilike za učenje i rad koji se ne temelje samo na čitanju i pisanju kao i kroz korištenje tehnologije kao oblika pomoći i podrške. Povijesni pregled razumijevanja fenomena disleksije i specifičnih teškoća učenja dokazuje da su brojna prava i podrška osigurani i kroz osvještavanje javnosti, posebno roditelja djece s teškoćama, o nužnosti promjena. One su zatim posljedično odredile i promjenu kvalitete života samih osoba s disleksijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA