Pregled bibliografske jedinice broj: 1067660
Depresija u svjetlu nekih psihoanalitičkih teorija
Depresija u svjetlu nekih psihoanalitičkih teorija // Socijalna psihijatrija, 48 (2020), 1; 72-103 doi:10.24869/spsih.2020.72 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1067660 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Depresija u svjetlu nekih psihoanalitičkih teorija
(Depression in the Light of Some Psychoanalytic
Theories)
Autori
Kušević, Zorana ; Friščić, Tea ; Babić, Goran ; Jurić Vukelić, Dunja
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 48
(2020), 1;
72-103
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Depresija, psihoanaliza, psihoanalitička teorija
(Depression, Psychoanalysis, Psychoanalytic theory)
Sažetak
Cilj je ovoga selektivnog preglednog članka sažeti neke od najpoznatijih psihoanalitičkih teorija o depresiji. Od Freudovog Tugovanja i melankolije 1917. psihoanaliza je ostvarila značajne iskorake u tumačenju depresije. Depresija je tumačena kao očajnički krik za ljubavlju, autoagresija, konflikt ega, fiksacija na iskustva bespomoćnosti, ekspresija neurotične strukture ličnosti i patološki ishod depresivne pozicije. Depresija je često povezana s agresijom, anksioznošću, krivnjom i narcizmom. U klasičnom psihoanalitičkom pristupu depresiji oralnost igra značajnu ulogu. S razvojem psihoanalitičkih teorija pojavili su se neki važni pojmovi: kognitivna trijada kao važna varijabla u depresiji koja uključuje negativnu percepciju sebe, svijeta i budućnosti, „sociotropne“ (društveno ovisne) i „autonomne“ vrste depresije, dominantni drugi i uloga terapeuta koji može postati dominantni ili značajni treći. Psihoanalitičke teorije s kraja 20. stoljeća dijele depresiju na anaklitnu i introjektivnu. U 21. stoljeću autori su opisali neurohormonsku, neurokemijsku i neuroimunološku pozadinu depresije potvrđujući na određen način neke od klasičnih psihoanalitičkih teorija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus