Naslov
Popratni učinak insekticida na prirodne neprijatelje i neciljane kukce
(Side effect of insecticides on natural enemies and non-target insects)

Autori
Bažok, Renata ; Krajinović, Tena ; Gavić, Elizabeta ; Drmić, Zrinka ; Čačija, Maja ; Kadoić Balaško, Martina ; Skendžić, Sandra ; Lemić, Darija ; Jelovčan, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 64. Seminara biljne zaštite / Bažok, Renata - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2020, 13-14

Skup
64. seminar biljne zaštite (HDBZ 2020)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.02.2020. - 07.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
otrovnost ; neciljni organizmi ; popratni učinci insekticida ; ocjena rizika
(toxicity ; non-target organisms ; side effects of insecticides ; risk assessment)

Sažetak
Ekotoksikološke studije i ocjena rizika negativnih učinaka sredstava za zaštitu bilja (SZB) na neciljane člankonošce provode se u procesu dobivanja dozvole (SZB). Svrha provođenja studija je osigurati dovoljno informacija za procjenu otrovnosti SZB na kukcima koji služe kao indikatorske vrste, u skladu s odgovarajućom analizom koeficijenta rizika. Studije se provode po strogo propisanim procedurama i na točno određenim test organizmima i namijenjene su procjeni u tzv. najgorem scenariju (worst case scenario). Osim ovih istraživanja provode se istraživanja u kojima se utvrđuju popratni učinci insekticida pri njihovoj redovitoj primjeni u poljoprivrednoj praksi. Ona slijede osnovne EPPO smjernice: Popratni učinak na vrste Encarsia formosa (PP1- 142(2)), Trichogramma cacoeciae (PP-1 180(2)) i Phytoseiulus persimilis (PP-1 151(2)) te na medonosnu pčelu (PP-1 170(4)). Pripravci se razvrstavaju u slijedeće kategorije: 1-bezopasan (<30%) ; 2- malo štetan (30-79%) ; 3- osrednje štetan (80-99%) ; 4- štetan (>99%). Za klasifikaciju proizvoda koristi se postupna shema donošenja odluka koja uključuje provedbu nekoliko vrsta pokusa, ovisno o organizmu koji se testira: (i) Rezidualni test toksičnosti koji se provodi u laboratoriju da bi se se utvrdilo do koje mjere pripravak utječe na reprodukciju odraslih jedinki čije u se ličinke hranile štetnicima na tretiranim biljaka odmah nakon tretiranja ; (ii) Izravni kontaktni test- utvrđivanje mortaliteta pupa ; (iii) Test perzistentnosti na tri dana starim reziduama ; (iv) Test u polju. Za vrstu Phytoseiulus persimilis provode se pokusi (i), (iii) i (iv). Pripravci koji u prvom testu (i) pokažu učinak iznad 99% (gornji prag učinka) ili manji od 30% (donji prag učinka) klasificiraju se kao kategorija 4 (štetan) ili 1 (bezopasan) i ne podvrgavaju se daljnjim testovima. Pripravci koji pokažu učinak između 30 i 99% podvrgavaju se testu perzistentnosti. Pripravci koji u tom testu imaju učinak veći od 30% klasificiraju se u skupinu 3 (osrednje štetan), dok se pripravci s učinkom manjim od 30% podvrgavaju testovima u polju te se temeljem dobivenih rezultata klasificiraju u skupinu 2 (malo štetan) ili 1 (bezopasan). Za vrste Encarsia formosa i Trichogramma cacoeciae provode se sva 4 testa, u svim testovima se koristi samo jedan prag koji iznosi 50%. Utvrđivanje toksičnosti na pčele provodi se u laboratoriju u testovima u kojima se određuje oralna i kontaktna toksičnost insekticida na odrasle pčele. Testovi u kavezima (tzv. semi-field testovi) provode se u slučajevima kada je toksičnost za pčele iznad 50%, a uključuju i testove repelentnosti. Testovi u polju provode se samo u iznimnim slučajevima, u slučaju sistemičnog djelovanja insekticida, zabrinutosti zbog potencijalnog učinka na većem području ili na temelju rezultata testova u kavezima. Tijekom 2019. godine na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju provedeni su testovi s vrstom Aphidius colemani u koje su bila uključena dva komercijalna insekticida i jedna nova djelatna tvar. Proveden je rezidualni test toksičnosti na odrasle jedinke, izravni kontaktni test te test perzistentnosti. Dobiveni rezultati pokazali su razlike u klasifikaciji dva komercijalna pripravka. Rezultati klasifikacije temeljene na ovakvim testovima trebali bi biti korišteni kao osnova za sastavljanje lista insekticida temeljem njihove ekološke prihvatljivosti (ranije poznate kao tzv. crvena, žuta i zelena lista), pri čemu se u integriranoj zaštiti bilja se primjeni pripravaka sa zelene liste treba dati prednost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA