Naslov
Važnost daljinskih istraživanja pri procjeni šteta na šumskim sastojinama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama
(The importance of remote sensing methods in the estimation of forest damage caused by natural disasters)

Autori
Pernar, Renata ; Ančić, Mario ; Seletković, Ante ; Kolić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda / Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020, 143-160

ISBN
978-953-347-326-0

Skup
Znanstveni skup Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
daljinska istraživanja ; prirodne nepogode ; oštećenost šuma ; digitalni model reljefa ; prostorne analize
(remote sensing ; natural disasters ; forest damage ; digital relief model ; spatial analyses)

Sažetak
U današnje vrijeme svjedoci smo sve učestalijih prirodnih nepogoda (ledolomi, snjegolomi, vjetrolomi, poplave, požari i dr.), kojima su zahvaćeni šumski ekosustavi. Kako bi se moglo pristupiti procjeni i sanaciji šumskih šteta, a da bi se pravovremenim mjerama održala njihova vitalnost i proizvodnost na optimalnoj razini, potrebno je prioritetno lociranje sastojina. Primarni zadatak kod toga jest utvrđivanje stupnja oštećenja (npr. slomljena, savijena, izvaljena ili naslonjena stabala) i zahvaćene površine, broja oštećenih i uništenih stabala i slično. To se uobičajeno provodi terestričkim opažanjima, što zahtijeva angažiranje velikoga broja stručnjaka i najčešće je povezano s velikim troškovima i produženim vremenskim rokom provedbe terestričke inventure na velikim površinama. Kako se najčešće radi o obuhvatima većih razmjera uz smanjen ili potpuno onemogućen pristup, primjena metoda daljinskih istraživanja nameće se kao izuzetno brza i pouzdana metoda određivanja prostornog obuhvata nepogoda. Budući da je u što kraćem vremenskom roku potreban uvid u stanje na terenu, sve su više u primjeni satelitske snimke visoke prostorne rezolucije. Prema definiranom obuhvatu područja Gorskoga kotara, jednom satelitskom scenom ukupno je snimljena površina od 230 km2. Interpretacijom satelitske snimke WorldView 2 određena je površinska rasprostranjenost, ustanovljeni su i analizirani stanje šuma (razmjer/intenzitet) i značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) te je utvrđen njihov eventualni utjecaj na stanje šuma. Rezultatima provedenih analiza utvrđeno je da su najveće štete pretrpjele sastojine na nadmorskim visinama 800 - 1.100 m, a da su štete najmanje na nadmorskim visinama iznad 1.100 m, što se može protumačiti temperaturnim inverzijama, no za tumačenje uočenih pojava potrebno je u modeliranje uključiti i meteorološke parametre.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA