Naslov
Psiholingvistički pristup strukturno-značenjskim čimbenicima u obradi odnosnih rečenica
(Psycholinguistic approach to structural-semantic factors in processing relative clauses)

Autori
Matić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozoski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.05

Godina
2020

Stranica
205

Mentor
Kovačević, Melita ; Raffaelli, Ida

Ključne riječi
Psiholingvistički pristup ; Sintaktička obrada ; Preferencije vezivanja ; Odnosne rečenice ; Konstrualna hipoteza ; Strukturno-značenjski čimbenici
(psycholinguistic approach ; syntactic processing ; attachment preferences ; relative clauses ; construal hypothesis ; structural-semantic factors)

Sažetak
Sintaktička obrada podrazumijeva procese uključene u izgradnju sintaktičkih struktura tijekom jezičnoga razumijevanja i proizvodnje. Postoje mnogi modeli sintaktičke obrade, mahom u području razumijevanja. Prijašnja istraživanja obrade odnosnih rečenica u kojima zamjenici prethode složene imenske skupine potvrdila su međujezične, unutarjezične i individualne razlike, ali je nesustavnost u istraživačkoj metodologiji otežala donošenje zaključaka o čimbenicima koji su odlučujući u pojedinome jeziku. Provedeno istraživanje pripada psiholingvističkom ispitivanju preferencija koje govornici imaju prilikom tumačenja odnosnih rečenica i provedeno je u okviru konstrualne hipoteze koja predviđa razlike u preferencijama ovisno o vrsti imenske skupine (NP) koja prethodi odnosnoj surečenici (genitivna dopuna ; GD i prijedložno-padežni izraz ; PPI). Glavni je cilj bio utvrditi o kojim strukturno-značenjskim osobitostima NP ovise obrada i način na koji govornici tumače odnosne rečenice te se pretpostavilo: 1) da će postojati preferencija vezivanja na prvu imenicu u NP u genitivnoj dopuni ; 2) da će postojati preferencija vezivanja na drugu imenicu u NP koju čini prijedložno-padežni izraz ; 3) da će obilježje živosti olakšati sintaktičku obradu i utjecati na promjene preferencija. Istraživanje je provedeno u odgođenom (upitnik) i stvarnom (praćenje pokreta očiju) vremenu, a sudionici su bili govornici hrvatskoga jezika. U prvome je dijelu sudjelovalo njih 97, a u drugome 48, ovisno o rezultatima na testu raspona radnoga pamćenja. Rezultati dobiveni kombinacijom metoda obrađeni su kvantitativno i kvalitativno i pokazali su preferencije prema prvoj imenici u obje vrste NP. Prva je pretpostavka stoga prihvaćena, a druga odbačena. Utvrđeno je i da obilježje živosti olakšava obradu, iako ne utječe na promjene preferencija, čime je treća pretpostavka djelomično prihvaćena. Dodatna je vrijednost što su se efekti dobili na ranim mjerama, a kvalitativni rezultati potkrijepili su spoznaje da se govornici tijekom tumačenja iskaza oslanjaju na višestruke razine obavijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA