Naslov
Promišljeni i doživljeni prostori grada: Nematerijalno naslijeđe - Primjer Zagreba
(Contemplated and Experienced Areas of the City: Immaterial Heritage - Case Study Zagreb)

Autori
Mravunac, Ines ; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup: Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa - sažetci / Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 52-52

ISBN
978-953-8042-07-2

Skup
Cultural Heritage - possibilities for spatial and economic development

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2015. - 23.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mentalna slika grada ; kulturno naslijeđe ; koncentrični i linearni model ; Zagreb
(mental image of the city ; cultural heritage ; concentric and linear model ; Zagreb)

Sažetak
Mentalna slika grada Zagreba usvojena je priča o njegovu nastanku, povijesnom razvoju i utjecajima koji su uvjetovali različite smjerove njegova širenja. Proučavajući razvoj Zagreba uočen je linearni, pretežito spontani rast u smjeru istok-zapad, u skladu s obilježjima reljefa – usporedno sa slojnicama i protezanjem Medvednice, a udaljeno od poplavnih nizina Save. Pojavom planerske težnje širenja grada prema jugu, reguliran je prirodni tok rijeke Save. Zagrebačka urbanistička os u smjeru sjever-jug postaje dominantna prostorna gesta i glavno žarište daljnjeg urbanističkog promišljanja grada, dok se njegovi istočni i zapadni dijelovi istodobno nekontrolirano šire. Promjena promišljanja slike grada stvaranjem koncentričnih sustava, koji u sebi nose naslijeđe tradicijskih naselja i preobraženih periferija grada, omogućuje promjenu u na¬činu razmišljanja i planiranja Zagreba, nudeći pomirenje svih osi i linearnih poteza na način međusobnog povezivanja. Spoznaja o postojanju i mogućnostima koncentričnih prostornih/urbanističkih sustava grada postavlja i novi izazov: stvaranje novih tipova modela. Modeli u sebi nose kriterije odčitane iz naslijeđa i omogućavaju nove pretpostavke planiranja, koji mogu podnijeti najrazličitije scenarije. Planiranje novim modelom donosi nova pitanja: Je li moguće planirati grad kao niz doživljaja? Kako odrediti opće vrijednosti u zbiru subjektivnih percepcija i interesa? Potrebno je izbjeći iluziju grada kao dovršene slike i oživjeti modele procesa koji će razi¬granoj imaginaciji ostaviti mogućnosti za dopunjavanje. Kritika postojećeg (ne)planiranja grada, kojim se narušava njegova prostorno-mentalna cjelovitost, dovodi u pitanje i važnost planera/urbanista danas. Razmišljajući samo o materijalnim odrednicama u planiranju, paradoksalno se gubi veza sa stvarnošću. Grad su njegovi ljudi, očekuje se planiranje za čovjeka, pri čemu treba struci vratiti humanističko obilježje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA