Naslov
Krajolik utvrda otoka Visa
(Fortification Landscape on the Island of Vis)

Autori
Bilušić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 5. Međunarodne konferencije o industrijskoj baštini / Palinić, Nana - Rijeka : Pro Torpedo Rijeka, 2014, 251-264

Skup
5. Međunarodna konferencija o industrijskoj baštini

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.05.2012. - 26.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
krajolik utvrda ; vojne građevine ; Fort Georg ; Vis
(fortification landscape ; military facilities ; Fort Georg ; Vis)

Sažetak
Krajolik utvrda i ostalih vojnih građevina prepoznatljivost je i posebnost otoka Visa. Prednosti strateški važnih i povoljnih mjesta, posebnih geomorfoloških obilježja korištena su za gradnju sustava utvrda, vojarni, skladišta i ostalih građevina vezanih uz funkciju obrane. Pripadaju različitim povijesnim razdobljima te ilustriraju stupanj razvitka vojne tehnike. Vis je prepoznat kao naš najutvrđeniji otok, a njegov karakter strateški važnog otoka osim brojnosti utvrda određuju i njegova geomorfološka obilježja te lokacija na plovnim putovima Jadrana za čiju su se prevlast tijekom duge povijesti borile razne vojske. Najstarije, očuvane viške utvrde pripadaju razdoblju venecijansko - turskih sukoba iz 16. stoljeća, kad je izgrađeno nekoliko fortifikacijskih građevina: dvije kule u Komiži, četiri u gradu Visu i nekoliko njih u unutrašnjosti otoka, uz plodna polja. U arheološkom su sloju zastupljena utvrđenja iz neolitskog, grčkog i antičkog razdoblja, dok je srednji vijek prisutan u strukturi utvrđenih sakralnih građevina. Početkom 19. stoljeća engleska mornarica na ulazu u viški zaljev gradi sustav od nekoliko tvrđava i kula, dok se uspostavom prevlasti Austrije u tadašnjem naselju gradi tada najmonumentalnija utvrda Batarija u kojoj je danas smješten muzej. Razdoblje 19. stoljeća u kojemu se smjenjuju austrijska, francuska i engleska uprava nad otokom ujedno je i razdoblje njegova najvećeg gospodarskog dosega. U razdoblju druge pol. 20.st., kad Vis postaje sjedištem Jugoslavenske armije izgrađeno je nekoliko kasarni i ostalih vojnih građevina, niz podzemnih i nadzemnih skloništa, skladišta i bitnica na nekoliko otočkih lokacija. Zbog svoje vojne funkcije istoimeni je otok tijekom druge pol 20. stoljeća bio u svojevrsnoj izolaciji, sa skromno razvijenim turističkim, poljoprivrednim i ostalim gospodarskim sadržajima. Brojne povijesne utvrde i vojne građevine su napuštene i danas su bez sadržaja, koje bi dobrim planovima zaštite i obnove mogle prihvatiti novu namjenu i osim toga donijeti i gospodarski učinak. Rad se bavi analizom oblikovanja krajolika utvrda otoka Visa, kojega osim prirodnih obilježja čine brojne tvrđave i vojne građevine iz raznih povijesnih razdoblja. Treba ga shvatiti kao veliki kulturno povijesni i graditeljski potencijal koji zahtijeva novi pristup razvoju za koji je potrebno aktivnije uključivanje lokalne zajednice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA