Naslov
Pridjevi u hrvatskom znakovnom jeziku
(Croatian Sign Language Adjectives)

Autori
Korunek, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.12

Godina
2012

Stranica
102

Mentor
Pribanić, Ljubica

Neposredni voditelj
Milković, Marina

Ključne riječi
pridjevi, hrvatski znakovni jezik, komparacija, intenzifikacija
(adjectives, Croatian Sign Language, comparison, intensification)

Sažetak
Posljednjih tridesetak godina pridjevi su uz glagole i imenice uvršteni u univerzalne klase koje posjeduje svaki jezik i stoga im se posvećuje sve više pažnje. Pridjevi u hrvatskom znakovnom jeziku (HZJ) do sada nisu opisani niti istraživani. U istraživanjima drugih nacionalnih znakovnih jezika navode se dvije vrste pridjeva: prenominalni i postnominalni, ovisno o tome nalaze li se ispred ili iza imenice, a položaj u odnosu na imenicu dobivaju prema funkciji koju imaju u rečenici te se dijele na atributne i predikatne. Pridjevi se označavaju manualnim (oblik šake, mjesto artikulacije, orijentacija dlana i vrsta pokreta) i nemanualnim parametrima (pokreti gornjeg dijela tijela, glave, smjer pogleda, položaj obrva, oblik obraza te pokreti i oblici usta). Cilj ovog diplomskog rada je opisati sustav pridjeva u HZJ. Ispitni materijal koji je korišten u istraživanju dio je korpusa podataka prikupljen u okviru projekta „Osnove gramatike HZJ“ (2004-2009), a konstruiran je i ciljani materijal posebno za ovaj rad. Kod prikupljanja podataka, koristio se isključivo HZJ kako bi se izbjegao utjecaj govornog jezika. Podatci su prikupljeni na uzorku od devet gluhih odraslih ispitanika (četiri muška i pet ženskih). Svi ispitanici su djeca gluhih roditelja i/ili imaju gluhe članove u bližoj obitelji te su izvorni govornici HZJ-a. Za analizu podataka koristio se specijalizirani program za lingvističku analizu znakovnih jezika, ELAN. Podatci su obrađeni deskriptivnom analizom. Rezultati su pokazali da HZJ spada u jezike s mnogobrojnim klasama pridjeva u kojem se oni označavaju manualno i nemanualno. Funkciju pridjeva u HZJ može imati i SASS (Size and Shape Specifiers) klasifikator koji u sebi integrira informacije o obliku i veličini entiteta. HZJ razlikuje petnaest semantičkih tipova pridjeva. S obzirom na položaj pridjeva u odnosu na imensku riječ može se govoriti o prenominalnim i postnominalnim pridjevima kojima položaj ovisi o funkciji pridjeva u rečenici. Atributni su pridjevi češće prenominalni dok su predikatni češće postnominalni. Komparacija pridjeva u HZJ odvija se kroz tri stupnja (pozitiv, komparativ i superlativ) kao i intenzifikacija (pozitiv, intenziv, ekscesiv). Te se inherentne kategorije realiziraju na tri načina: dodavanjem leksičkog znaka, modifikacijom pokreta sličnoj teličnim glagolima te nemanualnim oznakama. Ovim diplomskim radom želi se dati doprinos u području pridjeva sa semantičkog, morfološkog i sintaktičkog aspekta te pridonijeti u stvaranju cjelovite gramatike HZJ i otklanjanju predrasuda o agramatičnosti HZJ.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA