Naslov
Različite uloge djece u vršnjačkom nasilju
(Different roles of children in peer violence)

Autori
Somođi, Mateja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2014

Stranica
63

Mentor
Bilić, Vesna

Ključne riječi
nasilje, žrtve, počinitelji, promatrači, branitelji
(violence, victims, perpetrators, bystanders, defenders)

Sažetak
Nasilje među vršnjacima je grupni proces te tako osim počinitelja nasilja i žrtava u njemu djeca mogu imati različite uloge: sljedbenici, pristaše, branitelji i neangažirani promatrači. Kako bi ispitali koje uloga preferiraju u klasičnom i elektroničkom vršnjačkom nasilju, u odnosu na njihova sociodemografska obilježja i osjećaj pripadnosti školi, proveli samo istraživanje u kojem je ukupno sudjelovalo 181 učenik (49, 2% M i 47, 5% Ž) 6., 7. i 8. razreda osnovne škole. Prosječna dob učenika je 13, 3 godina, a njihov prosječni školski uspjeh je 4, 27 (SD=0, 85). Rezultati istraživanja koji se odnose na klasične oblike nasilja pokazuju da je podjednak broj učenika koji nikad ne započinju nasilje (51, 9%) i onih koji to ponekad ili često rade (48, 1%). Utvrđeno je da se 31, 5% učenika pridružuje nasilju koje započinje netko drugi, a 30, 4% je onih koji uživaju gledajući nasilje. Prema samoiskazu ispitanika njih 88, 4% pokušava prekinuti nasilje riječima i to su uglavnom dječaci, a 13, 3% priznaje da nikad ne tješe žrtvu. Zabrinjavajuće je veliki broj neangažiranih promatrača, čak 80, 1%. Kod elektroničkog nasilja, 90, 6% sudionika navode da ne čine nasilje, te njih 84% ne podržava počinitelja, ali njih 16% ponekad ili često podržava elektroničko nasilje. Kad je riječ o promatračima oko polovine (51, 4%) ispitanika nikada ne prijave kada vide nasilje, a podjednak je broj (48, 6) onih koji prijave nasilje. Utvrđeno je da ispitanici koji su počinitelji, sljedbenici i pristaše nasilja u školi se osjećaju bezvrijedno, a kod kuće neželjenima, te bi voljeli da su drugačiji jer smatraju da bi tako imali više prijatelja. Čak 72, 9% učenika smatra da u školi postoji barem jedan nastavnik kojem se mogu obratiti kad imaju problem. Budući da je škola mjesto gdje djeca provode najveći dio svojeg vremena s vršnjacima, u njoj bi se trebalo posvetiti više pozornosti edukaciji djece o posljedicama nasilja i načinima nenasilnog rješavanja sukoba, a učitelji bi trebali poučavati djecu da i izvan škole poštuju ljudska prava i izbjegavaju ili sprječavaju nasilje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA