Naslov
STAVOVI SREDNJOŠKOLACA O OSOBAMA TREĆE ŽIVOTNE DOBI
(ATTITUDES OF YOUNG PEOPLE (HIGH SCHOOL STUDENTS) TOWARDS PEOPLE IN THEIR THIRD AGE)

Autori
Marija Butorac Vukušić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
07.06

Godina
2020

Stranica
108

Mentor
Jasmika Zloković

Ključne riječi
treća životna dob, predrasude, stereotipi, ageizam, (su)život, mladi
(third age, prejudice, stereotypes, ageism, (co)living, young people)

Sažetak
S obzirom na važnost starijih osoba u društvu i veliki udio starije populacije u svijetu, u radu „Stavovi srednjoškolaca prema osobama treće životne dobi“ istražili smo stavove mladih (srednjoškolaca) prema osobama treće životne dobi. U prvom dijelu rada govori se o ključnim pojmovima koji se odnose na treću životnu dob: starost, starenje, stereotipi, predrasude te u konačnici ageizam. U empirijskom dijelu rada ispitao se stupanj saznanja mladih o starosti i starenju, njihovi stavovi prema osobama treće životne dobi te o iskustvu (su)života s osobama treće životne dobi. Dobiveni odgovori o percepciji starosti ukazuju da najveći broj mladih smatra da je čovjek star kada je u dobi od šezdeset do šezdeset i devet godina. Najveći udio ispitanika navodi da su osobama treće životne dobi najpotrebnija znanja koja obuhvaćaju tehnološku i informatičku pismenost. Slijedi tjelesno vježbanje, zdrava prehrana, a potom društvene i građansku vještine. S druge strane, veliki dio ispitanika ispitanika smatra da bi ljudima i nakon umirovljenja društvo trebalo osigurati uvjete za stjecanje novih znanja i vještina kako bi oni i tada mogli aktivno sudjelovati u životu svoje zajednice. Pri ispitivanju stavova o osobama treće životne dobi najveći broj ispitanika slaže se s tvrdnjom da se broj i udio osoba treće životne dobi u Hrvatskoj se ubrzano povećava gdje, dok je najmanji stupanj slaganja s tvrdnjom briga i skrb za osobe treće životne dobi oduzima resurse mlađoj populaciji. Uočena je statistički značajna razlika s obzirom na to žive li baka i/ili djed u zajedničkom kućanstvu, pri čemu manji broj ispitanika koji živi u zajedničkom kućanstvu smatra da si osobe treće životne dobi u današnje vrijeme ne mogu priuštiti dostojanstven život. Ispitanici smatraju da društvo u najvećoj mjeri utječe na stvaranje negativne slike o starenju i starosti. Promišljajući o kvaliteti (su)života s osobom treće životne dobi, oni ispitanici koji su naveli da žive s bakom i djedomu istom kućanstvu, u većini ističu da im njihova prisutnost obogaćuje život te da im baka i djed pomažu u svakodnevnom životu.Rezultati ukazuju na to da mali broj ispitanika baku ili djeda posjećuje svaki dan, dok ih nešto veći broj posjećuje jednom tjedno.Ispitanici u konačnici opisuju svoj odnos s bakom i/ili djedom u pozitivnom smislu. Društveno korisno učenje kao oblik (su)života s osobama treće životne dobi u zajednici bio je posljednji dio anketnog upitnika, a orijentirao se na iskustvo volontiranja ili posjećivanja Doma za starije i nemoćne i/ili Gerontološkog centra. Rezultati ukazuju kako mali broj ispitanika ima to iskustvo, dok velik broj ispitanika nije imalo do sada takvo iskustvo što ujedno predstavlja zabrinjavajući rezultat ako znamo korisnost društveno korisnog učenja za međugeneracijsku solidarnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA