ࡱ> []TUVWXYZ_$ZbjbjzXzX u2@\2@\E ,$<<<P$< P4&`****+-A.`zzzzzzz$p& {.++.. {**LLL.**zL.zLLoGu*0 N%Y/r&z0 rfKLGuGuu..L..... { {L... .............> :$ `esta godianja konferencija Viktimoloakog druatva Srbije  Novi trendovi u viktimoloakoj teoriji i praksi: Dileme i izazovi u zaatiti ~rtava Knjiga apstrakata Beograd, 26 - 27. novembar 2015. godine `esta godianja konferencija Viktimoloakog druatva Srbije Novi trendovi u viktimoloakoj teoriji i praksi: Dileme i izazovi u zaatiti ~rtava Beograd, Hotel  Palace , 26. i 27. novembar 2015. godine PROGRAM I dan - 26. novembar 2015. godine 09.00  09.30 Registracija u esnika 09.30  10.00 Otvaranje konferencije Prof. dr Slobodan Savi, predsednik Viktimoloakog druatva Srbije, Srbija Mr Rodoljub `abi, Poverenik za informacije od javnog zna aja i zaatitu podataka o li nosti, Srbija Dr Ugljeaa Zveki, bivai Ambasador Republike Srbije pri Ujedinjenim Nacijama i drugim meunarodnim organizacijama u }enevi, Srbija Levent Altan, izvrani direktor organizacije Evropska podraka ~rtvama (Victim Support Europe), Belgija Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi, direktorka Viktimoloakog druatva Srbije, Srbija 10.00  10.30 Dodela nagrada Viktimoloakog druatva Srbije 10.30  12.00 Plenarna sesija 1: Dileme i izazovi u viktimoloakoj teoriji i praksi Moderatorka: prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi Prof. dr Sarah Ben-David, direktorka Odeljenja za kriminologiju i profesorka kriminologije na Univerzitetu Ariel, Izrael: Ko su ~rtve? Razli ite teorijske perspektive i njihove posledice za zaatitu ~rtava Prof. dr Basia Spalek, profesorka na predmetu Transformacija konflikata na Univerzitetu u Derbiju, Velika Britanija: Trauma, razli itost i viktimizacija: Ispitivanje povreda i odgovora Dr Albin Dearing, rukovodilac istra~iva kog programa u podru ju krivi nog prava i krivi nog pravosua u Agenciji Evropske unije za osnovna prava, Be , Austrija: Pravo ~rtve na optu~enje i ka~njavanje u inioca: Na ljudskim pravima zasnovan pristup krivi nom pravosuu 12.00  12.30 Pauza, poster prezentacije i projekcija filma VDS  Izmeu konflikta i mirnog su~ivota nastalog u okviru projekta ALTERNATIVE 12.30  14.00 Plenarna sesija 2: Novi trendovi u pru~anju podrake ~rtvama i njihovoj zaatiti Moderatorka: Jasmina Nikoli Levent Altan, izvrani direktor organizacije Evropska podraka ~rtvama (Victim Support Europe), Belgija: Povezivanje prakti ara i nau nih radnika: Pretvaranje prava ~rtava u Evropskoj uniji u stvarnost Dr Marian Liebmann, Ekspertkinja u domenu restorativne pravde i art terapije, Velika Britanija: Porodi no nasilje i seksualno zlostavljanje: Da li ima prostora za primenu restorativne pravde? 14.00  15.00 Pauza za ru ak 15.00  16.30 Tematske sesije i radionica Tematska sesija 1: Preispitivanje koncepta i konteksta statusa ~rtve: Kriti ka viktimologija u Velikoj Britaniji Moderator: Jon Shute Radni jezik: engleski Will McGowan, Univerzitet u Liverpulu, Velika Britanija: Kriti ke studije terorizma, viktimizacije i politi ke relevantnosti: Politika kompromisa ili izazov hegemonije? Elizabeth Cook, Univerzitet u Man esteru, Velika Britanija: Problemi komuniciranja sa iskustvom ~rtve kroz metaforu kulturne traume Jon Shute, Univerzitet u Man esteru, Velika Britanija: Viktimologija i masovno nasilje Tematska sesija 2: Viktimizacija dece i maloletnika Moderator: prof. dr Oliver Ba anovi Radni jezik: srpski Prof. dr Oliver Ba anovi, dr Nataaa Jovanova, Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija: Viktimizacija i zloupotreba supstanci meu mladima: Rezultati istra~ivanja ISRD-3 (Meunarodne ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije) Mr Ljiljana Stevkovi, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija, prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija: Viktimizacija i delinkventno ponaaanje maloletnih lica: Rezultati Meunarodne ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije u Srbiji Doc. dr Danica Vasiljevi-Prodanovi, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija: Prepoznavanje indikatora mogue viktimizacije dece predakolskog uzrasta Dr Filip Miri, Pravni fakultet, Univerzitet u Niau, Srbija: Ispitivanje stavova nosilaca pravosudnih funkcija o potrebi reforme krivi nopravnog polo~aja maloletnih ~rtava krivi nih dela Radionica 1: Potencijali restorativne pravde za transformaciju konflikata u multietni kim zajednicama u Srbiji Moderatorka: prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi Radni jezik: srpski i engleski/obezbeen simultani prevod Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija: Podsticanje dijaloga u multietni kom druatvu uz osna~ivanje ~rtava: Teorijske osnove i metodoloaki pristup Dr Sanja opi, Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija, dr Nikola Petrovi, Visoka medicinska akola strukovnih studija  Milutin Milankovi i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija: Primena restorativnih pristupa u interkulturalnim sredinama u Srbiji: Priru nik kao prakti no sredstvo Dr Marian Liebmann, Ekspertkinja u domenu restorativne pravde i art terapije, Velika Britanija: Restorativna pravda, graenje mira i pomirenje na Balkanu 16.30  16.45 Pauza i poster prezentacije 16.45  18.15 Tematske sesije i radionica Tematska sesija 3: }rtve viaestruke i masovne viktimizacije Moderatorka: Dr Zorica Mraevi Radni jezik: srpski/obezbeeno konsekutivno prevoenje na engleski jezik Prof. dr }elimir Keaetovi, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu, Srbija, prof. dr Irena Cajner Mraovi, Hrvatski studiji, Sveu iliate u Zagrebu, Hrvatska, prof. dr Ljiljana Mikaaj Todorovi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveu iliate u Zagrebu, Hrvatska: Viktimizacija kriminalom u vreme prirodnih katastrofa: Primer poplavljenih podru ja u Srbiji i Hrvatskoj Doc. dr D~evad Mahmutovi, Pravni fakultet, Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina, Mehmed Efendi, Ministarstvo unutraanjih poslova Tuzlanskog kantona, Bosna i Hercegovina: }rtve genocida u Srebrenici i njihova reparacija Dr Zorica Mraevi, Institut druatvenih nauka, Beograd, Srbija: }rtve intersekcionalnosti Biljana Janji, Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S, Beograd, Srbija, Kosana Beker, ACIMSI-Centar za rodne studije, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija: Osobe sa invaliditetom u institucijama kao ~rtve diskriminacije i kraenja ljudskih prava Dr Besa Arifi, Pravni fakultet, Jugo-isto ni evropski Univerzitet  Ilindenska , Tetovo, Republika Makedonija: Evolucija katagorisanja pojmova ~rtva kriminaliteta i viktimizacija Tematska sesija 4: Novi trendovi u zaatiti ~rtava nasilja Moderatorka: prof. dr Dragana Bati Radni jezik: srpski Prof. dr Dragana Bati, Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija: Trauma i rezilijentnost: Put oporavka ~ene-~rtve porodi nog nasilja Prof. dr Jasna Hrn i, Fakultet politi kih nauka, Univerzitet u Beogradu, Srbija: Porodi ne konstelacije kao efikasan tretman za prevazila~enje posledica fizi kog i seksualnog nasilja kod ~rtava Dr Branka Anti-`tauber, Udru~enje Snaga }ene, Tuzla, Bosna i Hercegovina: Okupaciona terapija i rehabilitacija ~rtava traume: Pristup tranzicijskoj pravdi od dna prema vrhu Doc. dr Vesna Stefanovska, Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija: Medijska pokrivenost nasilnog kriminaliteta Miloa Resimi, Centralno-evropski univerzitet u Budimpeati, Maarska: Medijsko izveatavanje o nasilju nad ~enama u Srbiji Radionica 2: Nasilje u porodici i nasilje prema ~enama: Policijska postupanja Organizatori: Misija OEBS-a u Srbiji, MUP R. Srbije, `vedski nacionalni policijski odbor  Program u Srbiji Moderatorka: Valdete Osmani Radni jezici: srpski i engleski/obezbeen simultani prevod Jasmina Puha a, Uprava kriminalisti ke policije, Beograd, Srbija Albin Dearing, rukovodilac istra~iva kog programa u podru ju krivi nog prava i krivi nog pravosua u Agenciji Evropske unije za osnovna prava, Be , Austrija Poster prezentacije: Joana Ferreira, Institut za kriminologiju, Univerzitet u Kembrid~u, Velika Britanija: }ene migrantkinje ~rtve nasilja u intimnim partnerskim odnosima i krivi no pravni sistem Portugalije Godefroid Manuel, Centar za interdisciplinarno istra~ivanje devijantnosti i ka~njavanja, Belgija: Analiza zna enja jedinica diskursa atampanih medija fokusirana na televizijski profil "dobre ~rtve" u kriminologiji Aleksandra Dimitrijevi, Jelena Lupai, Milena Mladenovi, Nevena Nei, Studentkinje Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija: Seksualno uznemiravanje studenata osnovnih studija FASPER-a II dan - 27. novembar 2015. godine 09.30  11.30 Plenarna sesija 3: Viktimizacija i zaatita ~rtava: Iskustva razli itih zemalja Moderatorka: prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi Michaela Stefunkova, Institut za kriminologiju i socijalnu prevenciju, Prag, Republika eaka: Potencijali kriminoloakih istra~ivanja u evaluaciji politika orijentisanih ka ~rtvama i zakonodavstva u Republici eakoj Vidia Negrea, Internacionalni institut za restorativnu praksu u Evropi, Maarska: Restorativni pristup u prevenciji viktimizacije i re-viktimizacije dece Dr Janine Natalya Clark, Pravni fakultet, Univerzitet u Birmingemu, Velika Britanija: Viktimoloaka dugove nost: Bosansko-hercegova ke ~rtve silovanja dvadeset godina kasnije Jasmina Nikoli, Viktimoloako druatvo Srbije, Beograd, Srbija, prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija: Podizanje svesti o uticaju krivi nog dela na ~rtve i o restorativnoj pravdi: Program za osuena lica u Kazneno-popravnom zavodu za ~ene Jan De Cock, organizacija Within-Without-Walls, Belgija: Hotel prison/Hotel pardon 11.30  12.00 Pauza, poster prezentacije i projekcija filma VDS  Izmeu konflikta i mirnog su~ivota nastalog u okviru projekta ALTERNATIVE 12.00  14.00 Plenarna sesija 4: Viktimizacija, marginalizacija i diskriminacija Moderatorka: prof. dr Mirjana Dokmanovi Dr Filippo Balistreri, Euro Crim, Centar za istra~ivanje, trening i konsultacije, Firenca, Italija: Bavljenje nesigurnoau u marginalizovanim podru jima  projekat MARGIN Dr Axelle Reiter, Univerzitet u Veroni, Italija: Zaatita od nasilja i diskriminacije: Slu aj ~rtava romske populacije u zemljama lanicama Saveta Evrope Prof. dr Mirjana Dokmanovi, Fakultet za evropske pravno-politi ke studije, Univerzitet EDUCONS, Srbija: Mogui pristupi prevenciji viaestruke i intersekcionalne diskriminacije ~ena Prof. dr Slaana uri, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu, Srbija, dr Velibor Lali, Evropski defendologija centar, Banja Luka, Bosna i Hercegovina: Zlo ini mr~nje u Bosni i Hercegovini: Ko su ~rtve? Dr Michelle Veljanovska, `kola sociologije i Socijalne politike, Univerzitet u Sidneju, Australija: }rtve kao mnoatvo: Borba graana sa pravosudnim i ne-pravnim procesima u posleratnoj Srbiji 14.00  15.00 Pauza za ru ak 15.00  16.30 Tematske sesije Tematska sesija 5: Razli ite kategorije ~rtava, njihov pravni status i zaatita Moderatorka: dr Milica Kova evi Radni jezik: srpski Jadranka Buljevi, Osnovni sud u Novom Sadu, Srbija: }rtve u krivi nom zakonodavstvu Srbije Dr Milica Kova evi, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija: Zlo ini mr~nje: Pravni okvir i praksa u Srbiji Olivera Kulji, Osnovni sud u Zrenjaninu, Srbija: Kriti ki osvrt na medicinska i sudska eti ka pitanja koja se odnose na prisilnu hospitalizaciju mentalno obolelih pacijenata Aleksandar Todorovi, student doktorskih studija Pravnog Fakulteta, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija: Sticanje i gubitak statusa ~rtve pred Evropskim sudom za ljudska prava Tematska sesija 6: Zaatita ~rtava i krivi nopravni sistem Moderatorka: Nikica Hamer Vidmar Radni jezik: srpski/obezbeeno konsekutivno prevoenje na engleski jezik Slavica Pekovi, Slu~ba za pomo i podraku oateenima i svedocima, Viai sud u Beogradu, Srbija: Uvoenje tu~ila ke istrage i problemi u radu sa kojima se susrela Slu~ba za pomo i podraku ~rtvama i svedocima Nikica Hamer Vidmar, Samostalna slu~ba za podraku ~rtvama i svjedocima, Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske, Hrvatska: Prava ~rtve prema Zakonu o kaznenom postupku: Potrebe ~rtve i iskustva u praksi iz perspektive odjela za podraku ~rtvama i svjedocima Marijana Santra , Dr~avno vee tu~ilaca/ Republi ko javno tu~ilaatvo, Srbija: Slu~be za podraku oateenim licima/svedocima u javnom tu~ilaatvu Republike Srbije Katlin Braai, UNICEF, Beograd, Srbija, Ines Cerovi, UNICEF, Beograd, Srbija, Ivana Milosavljevi-uki, Centar za zaatitu odoj adi, dece i omladine, Dom "Jovan Jovanovi Zmaj", Srbija: Unapreenje prava deteta kroz ja anje sistema pravosua i socijalne zaatite u Srbiji 16.30  16.45 Pauza 16.45  18.15 Tematske sesije Tematska sesija 7: Od ~rtve do subjekta: Kriti ka analiza motiva ~rtve i teme nasilja u savremenom pozoriatu i na filmu Moderatorka: Dr Ivana Kronja Radni jezik: srpski Dr Amra Latifi, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum u Beogradu, Srbija: Gluma ki proces formiranja dramskog lika: Katarza kroz strah i surovost, ~rtvovanje i o uvanje integriteta li nosti glumca Mr Ivan Jovanovi, student doktorskih studija na Fakultetu dramskih umetnosti, Univerzitet u Beogradu, Srbija: Sukob li ne slobode pojedinca i represivnih druatvenih normi unutar sistema socijalizma u SFRJ u filmovima Kvar (1978) i De ko koji obeava (1981) reditelja Miloaa  Miae Radivojevia Dr Ivana Kronja, Visoka akola likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu, Srbija: ,,Socijalni horor  i kriti ka analiza ideoloake i poeti ke funkcije motiva ~rtve u srpskim filmovima }ivot i smrt porno-bande (2009), Srpski film (2010) i Zverinjak (2012) 18.15  18.30 Zatvaranje konferencije Programski odbor VI godianje konferencije VDS Prof. dr Alenka `elih, profesorka emerita na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i lanica Slovena ke akademije nauka i umetnosti (Slovenija) Prof. dr Gerd Kirchhoff, profesor na International Victimology Institute, Graduate School of Victimology, Tokiwa University (Japan), profesor na College of Applied International Studies (Nema ka) i po asni lan Viktimoloakog druatva Srbije Prof. dr Jaishankar Karuppannan, profesor na Department of Criminology and Criminal Justice, Manonmaniam Sundaranar University (Indija) i glavni i odgovorni urednik asopisa International Journal of Cyber Criminology i International Journal of Criminal Justice Sciences Prof. dr Janice Joseph, profesorka na Richard Stockton College of New Jersey (SAD) Prof. dr Robert Peacock, profesor i aef na Department of Criminology, University of the Free State, Bloemfontein (Ju~na Afrika) Prof. dr Oliver Ba anovi, redovni profesor i dekan Fakulteta za bezbednost, Univerzitet  Sv. Kliment Ohridski , Skoplje (Makedonija) Dr Ugljeaa Zveki, Bivai Ambasador Republike Srbije pri Ujedinjenim Nacijama i drugim meunarodnim organizacijama u }enevi, Predsednik Generalne Skupatine Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) i predsedavajui Ekonomske Komisije UN za Evropu (UNECE) od 2011. do 2013. godine, nau ni savetnik i gostujui profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Pravnom fakultetu Univerziteta Roma Tre u Rimu, `kole uprave, Slobodni Univerzitet druatvenih nauka (LUISS), Rim, Vodei savetnik, Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI), }eneva Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi, redovna profesorka na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu, direktorka Viktimoloakog druatva Srbije i bivaa predsednica Evropskog udru~enja za kriminologiju Prof. dr Slobodanka Konstantinovi-Vili, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Niau u penziji Prof. dr Mirjana Dokmanovi, vanredna profesorka na Fakultetu za evropske pravno-politi ke studije, Univerzitet Educons, Novi Sad Dr Ivana Stevanovi, nau na saradnica i v.d. direktorke u Institutu za kriminoloaka i socioloaka istra~ivanja u Beogradu, predsednica Centra za prava deteta i lanica Saveta Vlade RS za prava deteta Organizacioni odbor VI godianje konferencije VDS Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi, redovna profesorka na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu i direktorka Viktimoloakog druatva Srbije Dr Sanja opi, nau na saradnica u Institutu za kriminoloaka i socioloaka istra~ivanja u Beogradu i predsednica Upravnog odbora Viktimoloakog druatva Srbije Jasmina Nikoli, rukovoditeljka Slu~be za ~rtve Viktimoloakog druatva Srbije VDS info i podraka ~rtvama Bejan `airi, istra~iva  u Viktimoloakom druatvu Srbije PLENARNE SESIJE Plenarna sesija 1: Dileme i izazovi u viktimoloakoj teoriji i praksi Ko su ~rtve? Razli ite teorijske perspektive i njihove posledice za zaatitu ~rtava Prof. dr Sarah Ben-David Univerzitet Ariel, Izrael Postoje razli iti na ini da se zaatitimo  nosimo kapute ili koristimo pei da se atitimo od hladnoe, klima ureaje i ventilatore protiv vruine, ranije su ljudi gradili kule i zidine i nosili atitove da se brane od neprijatelja. Dakle, postoje razli ite metode koje koristimo ili smo koristili za zaatitu  na ini u ovim primerima zavisili su od izvora pretnje. Kada govorimo o zaatiti ~rtava  najpre bi trebalo da razumemo ko su ~rtve. Ko su onda ~rtve? Razli ite teorijske perspektive imaju razli ite definicije ~rtava. `taviae, postavlja se i pitanje da li postoji samo-definisanje ~rtava, tj. kada ljudi sebe vide kao ~rtve? Takoe, namee se i pitanje da li je klju ni faktor u definisanju statusa ~rtve percepcija onoga ato se dogodilo od strane same ~rtve ili, pak, percepcija toga ato se dogodilo od strane druatva? U ovom radu se analiziraju i diskutuju etiri glavne akole ili teorijske perspektive viktimologije i razli ite definicije ~rtava koje one pru~aju: pozitivisti ka viktimologija, radikalna viktimologija, kriti ka viktimologija i novi pristupi (akole) - normativna i pozitivna viktimologija. Uz to, diskutuje se i glavni spor utemeljiva a viktimologije, Mendelsona i Von Hantiga, o obimu viktimologije. Pa ipak, ostaje pitanje: da li su definicije dovoljne? I ata je zaista potrebno da bi se ~rtve zaatitile? Trauma, razli itost i viktimizacija: Ispitivanje povreda i odgovora Prof. dr Basia Spalek Univerzitet u Derbiju, Velika Britanija Proalo je 30 godina otkako su Ujedinjene nacije usvojile Deklaraciju o osnovnim principima pravde za ~rtve kriminaliteta i zloupotrebe moi. Sada je vreme da ponovo razmotrimo pitanja viktimizacije i usluga koje se pru~aju ~rtvama i to kroz prizmu terapeuta, koja uklju uje ispitivanje traume i razli itosti. Trenutno, u okviru viktimologije nije poklonjena dovoljna pa~nja zna aju traume i njenih efekata na pojedince, zajednice i druatva. Sli no tome, u domenu traumatologije ne poklanja se dovoljno pa~nje viktimoloakom radu i glavnim nau enim lekcijama koje je viktimologija pru~ila vezano za rad slu~bi za ~rtve. Ovaj rad e zato pribli~iti viktimologiju i traumatologiju i ukazati na mogue na ine na koje ova dva polja nauke i prakse mogu uticati jedno na drugo u pravcu unapreenja, a time i na obezbeivanje boljeg odgovora na viktimizaciju. Rad se oslanja i na terapeutski okvir Yalom-a (1989) vezan za klju ne ljudske brige kako bi se ispitala viktimizacija i odgovori na nju. Fokusiranjem na smrt, besmisao, egzistencijalnu izolaciju i slobodu, ovaj rad pokree pitanja vezana za terapeutski odgovor na viktimizaciju, koji je va~an za ~rtve i njihove potrebe. Glavne brige ljudi o kojima govori Yalom analizaraju se i kroz prizmu razli itosti. Naime, mogue je da postoje zna ajne kulturoloake razlike u na inima na koje odreene zajednice do~ivljavaju iskustva viktimizacije. Tako, na primer, nasuprot ispovedni kom pristupu koji je dominantan u zapadnim druatvima, pojedinci iz "tradicionalnih manjinskih zajednica ", mo~da viae vole da ne pri aju ili ne ~ele da daju informacije o negativnim ili traumati nim dogaajima, zbog verovanja da e to pogoraati problem ili da nee doprineti reaavanju situacije. Ovaj rezervisaniji pristup viktimizaciji zna i da mnogi nee zatra~iti pomo od organizacija koje im mogu pru~iti podraku, ali e rado tra~iti pomo u okviru svojih zajednica, na primer, kroz razgovor sa verskim voom, ili savete iscelitelja koji se bave alternativnim vidovima terapije, a koje mogu uklju ivati spiritualne i religiozne elemente. Prema tome, razli itost donosi pitanje kako se razli ite kulture nose sa klju nim brigama i kakve to ima implikacije za podraku ~rtvama. Pravo ~rtve na optu~enje i ka~njavanje u inioca: Na ljudskim pravima zasnovan pristup krivi nom pravosuu Dr Albin Dearing Agencija Evropske unije za osnovna prava, Be , Austrija Dva pravca precedentnog prava Evropskog suda za ljudska prava ine polaznu osnovu ovog rada. Najpre, stav ovog suda je da su krivi ne sankcije jedini dovoljan  lek za najte~a kraenja ljudskih prava. Kada je osnovno pravo ugro~eno, lan 13 zahteva, pored naknade atete tamo gde je to primereno, detaljnu i efikasnu istragu, koja bi dovela do identifikacije u inilaca i ka~njavanja odgovornih, ato podrazumeva i efikasan pristup tu~ioca istra~nom postupku (npr. ECtHR, Campeanu v Romania, No. 47848/08, 17 July 2014 [Grand Chamber], para. 149). Drugi pravac precedentnog prava ine presude koje se zasnivaju na  procesnim delovima lanova materijalnog prava. Evropski sud za ljudska prava pretpostavlja da obaveza dr~ave da atiti ljudska prava, posebno u kontekstu teakih kraenja ovih prava, podrazumeva zahtev da se uspostavi efikasna krivi nopravna zaatita. Na primer, pravo na ~ivot jedne osobe podrazumeva da je du~nost dr~ave da obezbedi ovo pravo  tako ato e primeniti efikasne odredbe krivi nog prava da bi odvratila ljude od vraenja krivi nog dela prema osobi, a ato je podr~ano od strane organa koji primenjuju zakone u cilju prevencije, spre avanja i ka~njavanja za kraenje ovih odredbi. Ova obaveza implicira postojanje zvani ne istrage kada postoji razlog da se veruje da je osoba pretrpela ~ivotno ugro~avajue povrede pod sumnjivim okolnostima (ECtHR, Tun v Turkey, No. 24014/05, 14 April 2015 [Grand Chamber], para. 171). Kako bi bila efikasna i efektivna, istraga mora da obezbedi utvrivanje injenica i, kada ima osnova, identifikaciju i ka~njavanje odgovornih (ECtHR, Tun v Turkey, para. 172). Kako nije uvek mogue utvrditi relevantne injenice, du~nost dr~ave je da sprovede efikasne istrage  ne posledica, ve na ina: vlasti treba da preduzmu razumne mere koje im stoje na raspolaganju kako bi obezbedili dokaze u vezi incidenta...i preuzeti korake koji su neophodni kako bi se osigurali ti dokazi... (ECtHR, Tun v Turkey, para. 173-174). Ovakva sudska praksa je osnov za preispitivanje da li krivi no pravo i krivi nopravni sistem mogu i treba da budu rekonstruisani kao sredstvo za prevenciju neka~njavanja teakih kraenja ljudskih prava i na ina izla~enja u susret potrebama ~rtava teakih kraenja ljudskih prava na istinu i osudu i ka~njavanje u inilaca. Plenarna sesija 2: Novi trendovi u pru~anju podrake ~rtvama i njihovoj zaatiti Povezivanje prakti ara i nau nih radnika: Pretvaranje prava ~rtava u Evropskoj uniji u realnost Levent Altan Evropska podraka ~rtvama, Belgija Tokom poslednjih pedest godina, pokret za ~rtve u velikoj meri duguje za svoj razvoj posveenosti i trudu viktimologa, prakti ara i aktivista. Oni su radili paralelno, ponekad zajedno, ponekad odvojeno, kako bi razvili teorije, prikupili dokaze i dali preporuke o tome kako bi vlade i organizacije trebalo da uspostave efektivne okvire za prava ~rtava. Ovaj rad sagledava ove istorijske doprinose i to vezano razvoj meunarodnog i evropskog zakonodavstva i politika. Razmatra i va~ne uloge razli itih grupa, kao i saradnju izmeu nau nih radnika i prakti ara. Rad takoe ispituje do koje mere se saradnja uspostavlja i do koje mere je konzistentno organizovana, kao i mogunosti za buduu saradnju, posebno u kontekstu najnovijeg evropskog zakonodavstva o ~rtvama. Porodi no nasilje i seksualno zlostavljanje: Da li ima prostora za primenu resorativne pravde? Dr Marian Liebmann Ekspertkinja u domenu restorativne pravde i art terapije, Velika Britanija Upotreba restorativne pravde u radu sa ~rtvama porodi nog nasilja je predmet brojnih rasprava. Pojedinci ukazuju na opasnosti od reviktimizacije ~rtve. Ipak, esto ~rtve nasilja u porodici imaju malo izbora  goniti u inioca ili i dalje trpeti zlostavljanje. Trebalo bi da postoji viae mogunosti za ~ene. Postoji nekoliko zemalja u kojima se restorativna pravda koristi za osna~ivanje ~ena u takvim situacijama i postoji veliki broj istra~ivanja koja potvruju koristi za ~ene u takvim situacijama. U slu ajevima seksualnog nasilja i zlostavljanja, postoji sli an otpor da se koristi restorativna pravda. Meutim, bilo je nekoliko slu ajeva ~ena ~rtava koje su tra~ile susret sa njihovim zlostavlja ima kao na in da krenu napred. I u slu aju mladih ~rtava i u inilaca, postoji pilot projekat koriaenja restorativne pravde u Bristolu u Velikoj Britaniji, da se pomogne porodicama da prevaziu takve situacije. U ovom radu e se ukazati na neke od primera primene restorativne pravde u slu ajevima porodi nog nasilja, seksualnog zlostavljanja i rada sa porodicama mladih kako bi se prevaziali problemi, a ukazae se i na neka pitanja na koja bi trebalo obratiti pa~nju kako bi se osigurali pozitivni ishodi. Plenarna sesija 3: Viktimizacija i zaatita ~rtava: Iskustva razli itih zemalja Potencijal kriminoloakih istra~ivanja u evaluaciji politike fokusirane na ~rtve i zakonodavstva u Republici eakoj Michaela Stefunkova Institut za kriminologiju i socijalnu prevenciju, Prag, Republika eaka Za efektivno zakonodavstvo usmereno na ~rtve, znanje zasnovano na dokazima je apsolutno neophodno. U tom smislu, kriminoloaka istra~ivanja su od velikog zna aja. Uprkos ograni enjima, ankete o viktimizaciji predstavljaju svetski priznat vid kriminoloakih istra~ivanja. Iako se primarno fokusiraju na merenje tamne brojke kriminaliteta, one takoe mogu da nam pru~e airok spektar informacija o pitanjima vezanim za viktimizaciju. Veoma je pozitivno to ato se ova vrsta istra~ivanja redovno sprovodi u Republici eakoj. Poslednja anketa o viktimizaciji je sprovedena od strane Instituta za kriminologiju i socijalnu prevenciju 2013. godine. Kroz intervjue licem-u-lice sa populacijom stanovnika eake, ispitana je njihova izlo~enost viktimizaciji osam uobi ajenih odabranih krivi nih dela u periodu od 12 meseci koji su prethodili istra~ivanju. Reprezentativni uzorak inilo je 3000 ispitanika koji su imali 15 i viae godina. Sledea anketa o viktimizaciji planirana je za 2016. godinu. Od 2013. godine, u Republici eakoj je na snazi i novi Zakon br. 45/2013 Coll. o ~rtvama krivi nih dela. Glavni cilj ovog novog zakona je da se oja a polo~aj ~rtava u krivi nom postupku. U radu se diskutuje o tome kako ankete o viktimizaciji mogu obogatiti znanje o pitanjima vezanim za viktimizaciju i kako mogu pomoi u evaluaciji kriminalne politike. Poseban akcenat stavljen je na procenu prakti ne primene novog zakona u praksi. Mogua metodoloaka poboljaanja e biti razmatrana u kontekstu prethodnih anketa. Restorativni pristup u prevenciji viktimizacije i re-viktimizacije dece Vidia Negrea Meunarodni institut za restorativne prakse za Evropu, Maarska Restorativne prakse predstavljaju narastajue polje druatvenih nauka, koje prou avaju na ine izgradnje socijalnog kapitala, popravljanja odnosa i razvoja druatvene discipline kroz participativno u enje i odlu ivanje. Principi i metode restorativnih praksi primenjuju se u razli itim kontekstima, uklju ujui akole, zajednice ili krivi no pravosue, i sve viae se implementiraju u nekoliko evropskih zemalja. Pretpostavka koja le~i u osnovi restorativnih praksi je da su ljudi produktivniji i spremniji na pozitivne promene ako su na vlasti ljudi koji rade stvari sa njima umesto njima ili za njih (Wachtel, 2004). Kada se desi krivi no delo, restorativni procesi uklju uju, u meri u kojoj je to mogue, one koji su pogoeni odreenim krivi nim delom ili drugim povreujuim ponaaanjem, kako bi se zajedno bavili nastalom povredom i podelili jedni sa drugima to kako je delo uticalo na njih, tj. na koji na in je svako od njih pogoen njime. `to je joa va~nije, proces im omoguava da ka~u ata oni misle o tome kako da se saniraju posledice i emocionalne povrede koje je povreujue ponaaanje izazvalo. Primena restorativnih praksi u radu sa ljudima koji ~ive u siromaatvu, porodicama sa naruaenim odnosima, u slu ajevima nasilja u akolama ili u radu sa imigrantima, koji se suo avaju sa jezi kim i kulturnim barijerama, ima va~nu ulogu u zadovoljavanju potreba osoba koje su povreene i u stvaranju sigurnog prostora za dijalog i podraku ili oporavak, isceljenje i graenje podr~avajuih odnosa, a sve u cilju da nastave svoje ~ivote. Autorka u radu daje pregled svojih iskustava u primeni restorativnih pristupa u akolama, slu~bi za podraku ~rtvama i zatvorima u Maarskoj, pri emu je fokus na njenom radu kao psiholoakinje koja primenjuje restorativne pristupe kako bi efektivno odgovorila na ozbiljne incidente i traume. Bie predstavljene tehnike koje mogu da pomognu u radu sa pojedincima i zajednicama koje su suo ene sa problemima ili traumatizacijom, kao i primeri procesa oporavka u slu ajevima vranja kog nasilja, zlostavljane i viktimizirane dece i njihovih porodica. Viktimoloaka dugove nost: Bosansko-hercegova ke ~rtve silovanja dvadeset godina kasnije Dr Janine Natalya Clark Pravni fakultet, Univerzitet u Birmingemu, Velika Britanija Tokom 1990-tih godina napisane su brojne knjige i lanci o koriaenju masovnih silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini. Posle dvadeset godina, meutim, pre~iveli su uglavnom zaboravljeni. Na osnovu dvanaestomese nog istra~ivanja na terenu u Bosni i Hercegovini sa preko 70 ~rtava iz sve tri najvee etni ke grupe, ovaj rad diskutuje neke od problema sa kojima se ovi muakarci i ~ene joa uvek suo avaju. Koristei socio-ekoloaki model fokusiranja na pojedinca, porodicu, zajednicu i druatvo, analizira se kako faktori na svakom od ova etiri nivoa - zdravstveni i problemi siromaatva, porodi no nasilje, socijalna izolacija i institucionalna diskriminacija - podsti u trajnost viktimizacije i dr~e mnoge pre~ivele zarobljene u proalosti. Kako bi pokazali da viaestruke potrebe ovih pre~ivelih nisu zadovoljene, glavni cilj ovog rada je da istakne zna aj holisti kog pristupa u oporavku od silovanja, zasnovanog na konceptu transformativne pravde. Rad je podeljen u tri celine. U prvoj se analizira rad na terenu, koji je osnova istra~ivanja. Kao deo Leverhulme istra~iva ke stipendije, od avgusta 2014. do avgusta 2015. sprovedeno je preko 70 polustrukturisanih intervjua sa pre~ivelima silovanja i seksualnog nasilja tokom rata u BiH, od Trebinja do Br kog, od Vareaa do Velike Kladuae i od Modri e do Prijedora. Pristup ispitanicima je omoguen na tri glavna na ina: preko nevladinih organizacija sa kojima je ostvarena dobra saradnja (Snaga }ene iz Tuzle), preko kontaktiranja razli itih organizacija logoraaa u BiH i primenom metode grudve snega. Intervjui su obi no trajali izmeu jednog i etiri sata i sprovedeni su na lokalnim jezicima. Ovaj rad takoe analizira i neke prakti ne i eti ke izazove koji su se pojavili na terenu. Koristei socio-ekoloaki model, u drugom delu rada se identifikuju i diskutuju neki zajedni ki problemi sa kojima se pre~iveli i dan danas suo avaju. Takoe e se osvetliti i glavne razlike izmeu entiteta u pogledu podrake koja je dostupna za ~rtve. Isticanjem zna aja transformativne pravde, u zavranom delu rada analiziraju se koraci potrebni da bi se popravila teaka situacija pre~ivelih u BiH. Analizira se i novi zakon Republike Hrvatske o ~rtvama seksualnog nasilja tokom rata kao primer pozitivne prakse, kao i potencijalna korist od radne/hortikulturalne terapije u rehabilitaciji pre~ivelih. Podizanje svesti o uticaju krivi nog dela na ~rtve i o restorativnoj pravdi: Program za osuena lica u Kazneno-popravnom zavodu za ~ene Jasmina Nikoli Viktimoloako druatvo Srbije, Beograd, Srbija Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija Programi restorativne pravde u zatvorima po eli su u svetu da se postepeno uvode tokom osamdesetih godina XX veka. Postojei programi restorativne pravde u zatvoru imaju razli ite forme i mogu se klasifikovati kao programi koji imaju za cilj: posredovanje izmeu ~rtve i u inioca tj. osuenih lica; edukaciju osuenih lica i zatvorskog osoblja o restorativnoj pravdi; podizanje svesti osuenih lica o ~rtvama, ato bi trebalo da pomogne u razumevanju uticaja krivi nog dela na ~rtvu, kao i razvijanje kulture i veatine reaavanja sukoba na konstruktivan na in; naknadu atete ~rtvi i zajednici i primenu restorativnih pristupa u pripremi osuenih lica za izlazak na slobodu. Po ugledu na sli ne programe koji se primenjuju u svetu, Viktimoloako druatvo Srbije-VDS je razvilo Program za podizanje svesti o uticaju krivi nog dela na ~rtve i o restorativnoj pravdi. Ovaj program predstavlja prvi program sa elementima restorativne pravde koji je realizovan u jednom zatvoru u Srbiji. Program je koncipiran i probno sproveden u Kazneno-popravnom zavodu za ~ene u Po~arevcu aprila 2015. godine, u okviru projekta Promocija alternativnih sankcija i mera restorativne pravde. Projekat je realizovan u periodu jun 2014. - septembar 2015. godine od strane Fonadacije centar za demokratiju i VDS. Program je namenjen osuenim licima. Ciljevi realizovanog programa su bili: li ni razvoj, bolje razumevanje sebe i drugih, u enje veatina komunikacije u duhu restorativne pravde, i podizanje svesti o uticaju krivi nog dela na ~rtve i potrebama ~rtava razli itih povreujuih dogaaja, kako bi se delovalo u pravcu prevencije povrata, ali i viktimizacije samih osuenica. Rad ima za cilj da predstavi program koji je realizovalo Viktimoloako druatvo Srbije, U prvom delu rada bie dat kratak pregled programa restorativne pravde u svetu. U drugom delu rada detaljno e se predstaviti sadr~aj, metodologija i rezultati evaluacije Programa za podizanje svesti o uticaju krivi nog dela na ~rtve i o restorativnoj pravdi koji je realizovalo VDS. Poseban deo rada bie posveen predstavljanju primene joge i njenog sinergetskog efekta kada se kombinuje sa restorativnom pravdom u radu sa osuenim licima. Joga za mir Klara Srbova Kent Univerzitet, Brisel, Belgija Sa transformacijom konflikta kao teorijskim polaziatem, ovaj rad ispituje promene koje je praksa joge donela pre~ivelima nasilnih konflikata u njihovom na inu razmialjanja, ali i ~ivotima generalno. Ideja je da, kako bi se transformisao konflikt od destruktivnog potencijala ka pozitivnom i konstruktivnom potencijalu, mora doi do promene u na inu razmialjanja od dualisti kog ka holisti kom. Podaci su prikupljani od desetine joga prakti ara i u itelja na koje su uticali nasilni konflikti u Keniji, Ugandi i Ruandi, kao i dva eksperta u domenu joge i oporavka od traume i nenasilja. Pokazalo se da praksa joge donosi ovu neophodnu promenu, koja se u ~ivotima joga prakti ara transformiae u nenasilni i konstruktivni stav o konfliktu usmeren na reaavanje problema. Drugi efekti uklju uju osna~ivanje, emocionalnu rezilijentnost, bolje upravljanje emocijama i razbistrenost misli. Zaklju uje se da je joga inovativna, efektivna i vredna alatka u sveobuhvatnim holisti kim inicijativama za izgradnju mira, ali da su potrebna dalja istra~ivanja kako u pravcu pomirenja, tako i prevencije konflikata. Hotel prison/Hotel pardon Jan De Cock Organizacija Within-Without-Walls, Belgija Cilj ovog rada je da predstavi projekte organizacije Within-Without-Walls (Unutra bez zidova). Preko 25 godina bavio sam se volonterskim radom u zatvorima, uglavnom u ileu i Belgiji, u cilju li nog razvoja zatvorenika i pastoralne nege. U periodu 2001-2002. putovao sam oko sveta i spavao u zatvorima kako bih iskusio ~ivot 'iznutra'. Na tom putovanju, prvi put sam se sreo sa pojmom restorativne pravde. Posle boravka od mesec dana u zatvoru u Kongu, pomogao sam osnivanje organizacije Within-Without-Walls. lanovi ove organizacije su (bivai) zatvorenici, ~rtve i ostali graani. Deset godina posle projekta "Hotel zatvor" (moje puteaestvije sa zatvorenicima), napravio sam joa jedno putovanje: ovaj put sa ~rtvama koje se nisu bavile injenicama, nisu bile besne niti mrzele u inioce. Ove pri e su pokrivene u drugom projektu - "Hotel oprost". Osim prikupljanja sredstava za projekte u zatvorima u Africi i drugim delovima sveta, mi promoviaemo i dijalog izmeu ~rtve i u inioca i organizujemo radionice u tom smislu. U prili no surovom druatvu i sistemu zasnovanom na krivi nom pravosuu dobro je preduzeti neke protivmere kao ato je promocija restorativne pravde. Metode koje koristimo uklju uju pripovedanje, kreativne radionice (slikanje, pravljenje muzike, kuvanje, itanje, itd.), izlete i volonterski rad. Tamo gde Within-Without-Walls pokree projekte sa ~rtvama i u iniocima koji nisu povezani istim krivi nim delima, kao i sa drugim graanima, organizacija sarauje sa drugim grupama u Belgiji, kao ato je Suggnome, koja se fokusira na konkretne slu ajeve krivi nih dela. Radimo i na podizanju svesti u zajednici, za ata imamo odnos pun izazova sa novinarima. Within-Without-Walls nastoji da radi viae na domaim i meunarodnim inicijativama vezanim za restorativnu pravdu kroz u enje i predlaganje, izu avanje i razmenu znanja. Plenarna sesija 4: Viktimizacija, marginalizacija i diskriminacija Bavljenje nesigurnoau u marginalizovanim podru jima  projekat MARGIN Dr Filippo Balistreri Euro Crim, Centar za istra~ivanje, trening i konsultacije, Firenca, Italija Svrha ovog rada je da prezentuje transnacionalno i multisektorsko istra~ivanje o percepcijama (ne)sigurnosti kod razli itih demografskih grupa i grupa ~rtava. MARGIN projekat namerava da doprinese stvaranju odr~ivih modaliteta saradnje izmeu aktera koji se bave pitanjima sigurnosti. Istra~ivanje nudi kreatorima politika na injenicama zasnovane alatke za razvijanje i procenu strategija namenjenih smanjenju nesigurnosti meu razli itim demografskim i socio-ekonomskim grupama. MARGIN projekat stvara meunarodno okru~enje za razmenu znanja, uklju ujui neke od vodeih EU institucija koje sprovode ankete o viktimizaciji (CVS). Pored policijskih statistika, ove ankete su postale meunarodno priznata alatka za identifikovanje i analizu faktora koji utu u na percepciju nesigurnosti pojedinaca i javnosti u celini. Percepcija nesigurnosti predstavlja veoma heterogen koncept, koji nije ograni en aktuelnim stopama kriminaliteta, ve obuhvata i druge aspekte, kao ato su li na dobrobit, poverenje u institucije, pravda i socijana integracija. Projekat MARGIN bavi se temom nesigurnosti uzimajui u obzir njenu razli itost. Na osnovu prethodnih i tekuih istra~iva kih aktivnosti, specifi ni ciljevi ovog projekta su: Da razvije i validira tematsku anketu koja omoguava procenu uticaja demografskih, socio-ekonomskih i socio-geografskih varijabli na percepciju nesigurnosti; anketa je ujedno i kvalitativna, zahvaljujui direktnim nasumi nim intervjuima na ograni enom uzorku populacije u nekim EU gradovima i kvantitativna, zahvaljujui telefonskim intervjuima sprovedenim na uzorku od 15400 graana Italije; Da istra~i socio-kulturalne odrednice percepcije nesigurnosti putem antropoloakog istra~ivanja u pet dr~ava Evropske unije (`panija, Italija, Francuska, Velika Britanija i Maarska); istra~ivanje poredi i fokusira se na dva aspekta: realnu viktimizaciju, baziranu na zvani nim statistikama kriminala u ciljanim zemljama i percepciju (ne)sigurnosti uz ukazivanje na razlike izmeu ~rtava i onih koji nisu ~rtve, a zahvaljujui podacima anketa o viktimizaciji; Da se podele najbolje prakse i kreira okvir, koji bi omoguio krajnjim korisnicima da uporede objektivne i subjektivne mere nesigurnosti. Kroz produbljavanje razumevanja razloga koji le~e u korenu nesigurnosti, od projekta MARGIN se o ekuje da podupre stvaranje zajednice praksi rezilijentnosti koje osna~uju graane (posebno one kojima preti marginalizacija) da se bolje nose sa rizicima i da poveaju javnu i li nu percepciju sigurnosti. Zaatita od nasilja i diskriminacije: Slu ajevi ~rtava Roma u zemljama lanicama Saveta Evrope Dr Axelle Reiter Univerzitet u Veroni, Italija Romi su jedna od najvulnerabilnijih manjina u Evropi, njihova ljudska prava naruaavaju se redovno, a pozicija pripadnika ove deprivirane manjine je zna ajno pogoraana tokom poslednje dve decenije. Dr~avne vlasti su esto sau esnici (ponekad i podstrekiva i) nasilja, predrasuda i diskriminacije usmerene protiv Roma. Naizgled neutralni zakoni, usvojeni na nacionalnom nivou, koriste se za marginalizaciju, ako ne i kriminalizaciju njihovog identiteta i na ina ~ivota. Ekonomska nesigurnost dodatno doprinosi isklju ivanju romske zajednice iz aktivnog u eaa u airem druatvu. Stvaranje meunarodnog zakonskog okvira za zaatitu osnovnih ljudskih sloboda i prava, kao i sloboda i prava manjinskih grupa, na nivou Saveta Evrope, dozvoljava da se ovakve zloupotrebe preispitaju sa spoljne pozicije, koja je zaatiena od raairenih negativnih predrasuda, koje, pak, dopuataju opatinski propisi i sudska praksa. Kao takav, on nudi vredan put prema osna~ivanju i ravnopravnosti. Stoga su Romi i nevladine organizacije koje zastupaju njihove interese po eli poja ano da koriste parni ne postupke zasnovane na meusobnoj povezanosti i komplementarnosti individualnih i prava manjina kako bi se odbranili od viktimizacije. Rad se fokusira na glavnu ulogu i doprinos Evropskog suda za ljudska prava u zaatiti prava Roma protiv sistemskih obrazaca nasilja i diskriminacije. Ovaj posebni naglasak je motivisan ekstremnom te~inom varvarskih povreda, koje su sankcionisane u ovim slu ajevima; injenicom da su ovi prekraaji samo simptomi raairenog strukturalnog antiromskog rasizma i predrasuda u veini evropskih druatava; injenicom da su povreena prava upravo ona koja se nalaze na samom vrhu ljudskih prava i aktivizmom koji je u vezi sa konkretnim presudama. Kao rezultat ukorenjenosti i te~ine povreda u injenih protiv Roma u veini zemalja lanica Saveta Evrope, Evropski sud za ljudska prava smatra da se ovoj grupi (Romima) moraju osigurati posebne mere zaatite protiv diskriminacije i rasisti kih napada. U skladu sa prihvatanjem nemogunosti da se odbrane i, posledi no, neophodnosti da im se pru~i posebna zaatita, napravljen je niz inovativnih tehnika da se tuma e stavovi Konvencije na mnogo inkluzivniji na in nego ato je prvobitno bilo nameravano. Ova jurisprudencija je kona no bila uspeana u davanju glasa zahtevima tradicionalno viktimizirane zajednice. Rad ima za cilj da ispita podobnost individualnih zahteva pred meunarodnim regulatornim telima kao parni ne strategije kako bi se reaili strukturalni problemi na nacionalnom nivou, kao ato su raaireni napadi protiv pripadnika vulnerabilnih manjinskih grupa. Rad isti e da je ova strategija bila uspeana u slu aju romske populacije. Analiza pokazuje da su ~albe koje su podnete pred Evropskim sudom za ljudska prava, u isto vreme, pomogle u omoguavanju obeateenja za individualne ~rtve, otkrivanju obrazaca sistemskih povreda prava, pru~anju reaenja da se takve povrede spre e, podsticanju usvajanja zaatitnih mera na nacionaom nivou i razvoju kompetencija meunarodnih regulatornih mehanizama. Kao takve, one u ovom trenutku ine najefektivniji put za ispravljanje ovih druatevnih nepravdi. Mogui pristupi prevenciji intersekcionalne diskriminacije ~ena u Republici Srbiji Prof. dr Mirjana Dokmanovi Fakultet za evropske pravno-politi ke studije, Univerzitet EDUCONS, Srbija Polaziate ovog rada je u preporuci broj 11 (b) Zaklju nih zapa~anja Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije ~ena u vezi sa Drugim i treim periodi nim izveatajima Republike Srbije o primeni Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije ~ena (CEDAW/C/SRB/2-3) da se u zakonodavstvo uvede koncept intersekcionalne diskriminacije. Uo eno je da su ~ene koje pripadaju druatveno osetljivim grupama esto istovremeno diskriminisane, pored na osnovu pola/roda, i na osnovu obele~ja pripadnosti odnosnoj osetljivoj grupi, kao ato su dob, invaliditet, etni ka pripadnost, bra ni i porodi ni status. Viaestruko diskriminisane ~ene imaju ote~an pristup mnogim pravima, kao ato su pristup sudskoj zaatiti, zapoaljavanju, zdravstvenoj zaatiti i odlu ivanju u javnom i politi kom ~ivotu. Time se pogoraava njihov polo~aj i produbljuju neravnopravnosti u druatvu. Cilj rada je utvrivanje efektivnog pristupa prevenciji intersekcionalne diskriminacije ~ena u Republici Srbiji. U prvom delu rada predstavie se osnovne karakteristike i vidovi viaestruke diskriminacije. Opisae se oblici u kojima se javlja: kao aditivna (jedno lice se diskriminiae po razli itim osnovama u razli ito vreme) i kao intersekcionalna diskriminacija (osoba se diskriminiae kombinacijom dveju ili veeg broja osnova u isto vreme na na in da se ti osnovi ne mogu razdvojiti). U drugom delu rada predstavie se razli iti pristupi spre avanja intersekcionalne diskriminacije u pojedinim dr~avama Evropske unije i regiona. Intersekcionalni pristup se zasniva na analizi i razotkrivanju svih osnova diskriminacije koji deluju istovremeno u jednom slu aju. Time se doprinosi identifikovanju nedovoljno vidljivih ~rtava diskriminacije koje esto ine  manjinu unutar manjine . Intersekcionalni pristup omoguava identifikaciju druatveno osetljivih grupa i kreiranje ciljanih antidiskriminacionih politika. Pristup zasnovan na ljudskim pravima polazi od potrebe osna~ivanja druatveno osetljivih grupa putem njihove edukacije o osnovnim ljudskim pravima i mehanizmima zaatite. U treem delu rada analizirae se koji bi pristup prevenciji intersekcionalne diskriminacije ~ena bio najpogodniji za primenu u Srbiji. Zaklju uje se da bi to bila primena intersekcionalnog pristupa uz uvoenje rodne ravnopravnosti u sve klju ne politike i bud~ete. Prednosti ovakvog kombinovanog pristupa su ex ante otklanjanje moguih diskriminatorskih efekata politika i programa na osetljive grupe ~ena, uz istovremeno suzbijanje strukturalne diskriminacije kojoj su izlo~ene ove grupe. Zlo ini mr~nje u Bosni i Hercegovini: Ko su ~rtve? Prof. dr Slaana uri Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija Dr Velibor Lali Evropski defendologija centar, Banja Luka, Bosna i Hercegovina Tematika zlo ina mr~nje je, prvenstveno u socioloakoj i kriminoloakoj literaturi, aktuelna viae od dve decenije. Da bi se odreeni delikt mogao smatrati zlo inom mr~nje, izvrailac krivi nog dela mora biti motivisan mr~njom prema ~rtvi zbog njene pripadnosti nekoj drugoj druatvenoj grupi. Naj eae je re  o viktimizaciji manjina zbog njihovog rasnog, nacionalnog, etni kog, verskog, seksualnog ili nekog drugog identiteta od strane pripadnika veine. Predmet ovog rada obuhvata analizu karakteristika ~rtava zlo ina mr~nje u posleratnoj Bosni i Hercegovini. Ciljevi istra~ivanja su bili da se najpre identifikuju viktimizovane druatvene grupe, a zatim i da se sagledaju tipovi krivi nih dela motivisanih mr~njom koja se naj eae vrae nad identifikovanim grupama. U radu je izlo~en deo nalaza iz aireg istra~iva kog projekta iji su ciljevi bili ispitivanje rasprostranjenosti i karakteristika zlo ina mr~nje u Bosni i Hercegovini. Istra~ivanje je prete~no utemeljeno na kvalitativnom istra~iva kom pristupu, uz primenu intervjua, posmatranja s u estvovanjem, kao i sekundarne analize postojeih baza podataka, kao i institucionalnih dokumenata. Bosna i Hercegovina je krizno, postkonfliktno, multietni ko i viaereligijsko druatvo u kome su etni ki i verski antagonizmi i sukobi prisutni u znatnoj meri. Iako se u posleratnom periodu bele~i relativni pad broja zlo ina mr~nje, ne sme se zaboraviti injenica da svaki akt mr~nje mo~e da generiae nove antagonizme u uslovima kada institucionalni kapaciteti za kontrolu zlo ina mr~nje joa uvek nisu dovoljno razvijeni. Rezultati istra~ivanja ukazuju da su naj eae viktimizovane grupe: povratnici  pripadnici manjinskih naroda, pripadnici manjinskih etni kih grupa, pripadnici manjinskih verskih zajednica, kao i pripadnici seksualnih manjina. Povratnici su najugro~enija kategorija stanovniatva i veina nasilnih akata iz mr~nje vezana je za povratnike i proces povratka. Re  je o ubistvima, paljevinama, eksplozijama koje su esto imale za posledicu smrt ljudi; zatim o zastraaivanju vatrenim oru~jem, uniatavanju imovine, verskih objekata i nadgrobnih spomenika. Manjinske etni ke grupe, naj eae Romi, Jevreji i Albanci, u posleratnom periodu su se dominantno suo avali sa napadima na lica i imovinu. Analizirani su i slu ajevi verske netolerancije i nasilja usmereni prema pripadnicima manjinskih verskih zajednica  Jehovinim svedocima, adventistima i vehabijama. Fizi kih napada na prostoru posleratne BiH nisu bili poateeni ni pripadnici seksualnih manjina. Generalni nalazi ovog istra~ivanja ukazuju da na prostoru BiH nema sistematskog pristupa kada su zlo ini mr~nje u pitanju ato implicira brojne probleme u zaatiti ~rtava. Autori sugeriau implementaciju reaenja iz dobre prakse razvijane u zemljama Zapada, kako na planu kreiranja adekvatnih strateakih dokumenata i akcionih planova za delovanje, adekvatnu obuku policije, razvijanje odgovarajue metodologije prikupljanja podataka, kvalitetne kontakte sa zajednicama, kao i bolju saradnju sa medijima. }rtve kao mnoatvo: Borba graana sa pravosudnim i ne-pravnim procesima u posleratnoj Srbiji Dr Michelle Veljanovska `kola sociologije i Socijalne politike, Univerzitet u Sidneju, Australija Ovaj rad ispituje lokalna obraanja ~rtava rata u posleratnoj Srbiji i izvan konteksta pravnih institucija. Bavi se druatvenim posledicama iskustva mnogostrukih procesa fokusiranih na ishod rata i primenu reformi za rehabilitovanje dr~ave. Za graane, ovo iskustvo je akumulirani proces tugovanja za dr~avom. Druatvo postaje umeaano u probleme proalosti i kratkovidosti, ato stvara oseaj nepravde. Posleratno srpsko druatvo se susrelo sa razli itim internim procesima kao reaenjima za bavljenje proaloau. Razli ite ~rtve ine deo tog naslea. Meutim, reaenja nametnuta spolja su uska i usmerena na odgovornost, ato izaziva rascepe i poveava nevidljivost potreba ~rtava i ometa njihovo priznavanje. U nekim slu ajevima graani se susreu sa problemom da je dr~ava postala gora nego ato je bila. Kao odgovor, reakcije i reaenja veih procesa od strane lokalnih NVO postali su dominantni na ini za bavljenje potrebama i ~albama graana (kao ato je slu aj sa obraanjem priznatih ili neprimeenih ~rtava u novoj politi koj situaciji). Prema tome, ovaj rad istra~uje takve lokalne procese koji su formirani kako bi se bavili druatvenim posledicama rata, kao ato su ~albe zbog posleratnih uslova i viaeslojni spoljaanji na ini dr~ave da se rehabilituje. Ovaj rad konceptualno predla~e razmatranje iskustva ~rtve kao jednog do~ivljaja. Naslanja se na moralno antropoloaki okvir koji se bavi druatvenim stradanjem kako bi se bolje razumela mnogostrukost ~rtava, posebno onih isklju enih iz posleratnog scenarija. Zala~e se za aire shvatanje pojma ~rtve i njihovog iskustva, dalje od birokratskih i apstraktnih kategorija (koje u sebi sadr~e ograni avajue politi ke narative). Jednostavno re eno, mnogostrukost ~rtava uklju uje individualne oseaje zanemarivanja koji se esto interpretiraju sa ogor enjem, ato se esto previa od strane  pravila za prepoznavanje , koja su vezana za viau politiku. Posebno ovaj rad doprinosi istra~ivanju ve ite marginalizacije pojedinaca nekada nenamerne, pripisane neodgovarajuim kategorijama i druatvenim pozicijama. Prema tome, kontrapunktni metodoloaki pristup je koriaen da bi se analizirala kompleksnost ograni enja i viaeslojnost druatvenih klasa. Ovaj pristup se bazira na radu medicinskih antropologa, Joao Biehl-a i Adriane Petryn-e (2013). Rad se zasniva na empirijskoj analizi pet lokalnih srpskih NVO koje se bave ~rtvama rata. Podaci poti u iz veeg projekta, koji je uklju ivao i rad na terenu na Balkanu izmeu 2005. i 2012. godine. U radu se isti u implikacije za razvijanje naaeg shvatanja aktivnog lokalnog u eaa u procesima bavljenja posledicama politi kog nasilja i posleratnog odnosa graanstva prema dr~avi (kao pre~ivljenog iskustva). TEMATSKE SESIJE Tematska sesija 1: Preispitivanje koncepta i konteksta statusa ~rtve: Kriti ka viktimologija u Velikoj Britaniji Kriti ke studije terorizma, viktimizacija i zna aj politike: Kompromisna politika ili izazovna hegemonija? Will McGowan Univerzitet u Liverpulu, Velika Britanija U ovom radu bie razmotreni neki od razloga zaato se kriti ke studije terorizma mo~da nerado bave ~rtvama terorizma. Takoe, ukazae se na to da ako akademska zajednica, koja se bavi kriti kim tradicijama, ~eli da izvrai vei uticaj na politiku, onda ne treba da isklju uje ~rtve i pre~ivele teroristi kih napada. Studije terorizma u Velikoj Britaniji dosta su dobile od sve uticajnije  kriti ke agende istra~ivanja u poslednjoj deceniji, ato je proairilo naaa znanja o bezbednosnim praksama i  ratu protiv terorizma od teroristi kih napada u NjuJorku 11. septembra 2001. godine. Jedan od glavnih doprinosa ovih radova bio je isticanje zloupotrebe ljudskih prava, koje se mogu i jesu se dogodile kao rezultat protivteroristi kih mera. Implikacije za viktimologiju su da se ~rtve terorizma mogu posmatrati iz razli itih perspektiva, ato nas podsti e da postavimo pitanja  Ko su ~rtve? ili  Zaato ujemo neke glasove, a druge ne? , kao i  `ta je sve viktimizacija? . Iako postoji ~elja da se uklju e u pravljenje politika, kriti ke studije terorizma se nisu eksplicitno, a ni ekstenzivno bavile ~rtvama i pre~ivelima teroristi kih napada. Ovo je iznenaujue zbog centralnog polo~aja koje ~rtve imaju kada je u pitanju terorizam i apela da se spre i vitimizacija od strane politi ara, kreatora javnih politika i medija. Daleko od podleganja normativnim koncepcijama oko toga kako viktimizacija izgleda i kako ini da se ljudi oseaju, u ovom radu se tvrdi da kriti ke studije terorizma imaju kapacitet da ospore dominantno tuma enje ~rtava terorizma i zapadnocentri ku percepciju o tome ko je u najveem riziku od buduih viktimizacija. Problemi komuniciranja iskustva~rtve kroz metafore kulturne traume Elizabeth Cook Univerzitet u Man esteru, Velika Britanija Ograni enja viktimizacije, u svetlu promenljivih politi kih i sociokulturalnih domena, imaju sve veu pa~nju u kriminologiji. Uzimajui u obzir proliferaciju diskursa traume, ovaj rad mapira skoraanju promenu u zna enju kroz koji je proaao koncept traume i posledi ne moralne i politi ke implikacije za na in na koji definiaemo ~rtvu. Koncept traume se popularno koristi, ali ima i skriveno zna enje  nabijeno emocionalnim i politi kim energijama i neobi nim rezultatom stapanja akademskog, medicinskog i javnog diskursa. Dok su psiholoake perspektive demonstrirale tendenciju da patologiziraju, koncept je sve viae bio projektovan na socijalne i kulturne nivoe analize. Tako je koncept izazvao kritiku zbog stvaranja istovremeno univerzalnog i trivijalnog konstrukta viktimizacije; koji skriva identitet ~rtava, istoriju i iskustva. Sa druge strane, sada se u veoj meri obraa pa~nja na razli ite na ine na koje viktimizacija mo~e da uti e na pojedince, porodice, zajednice i kulture. Momenat do kog smo stigli je izgleda onaj u kome je povreda ne samo vlasniatvo ~rtve, kako je to definisano u pozitivisti koj viktimologiji. Kriti ka viktimologija je uvidela da se priroda toga  ata mo~e konstituisati zahtev za statusom ~rtve i  kome se mo~e dodeliti taj status stalno menja. U svetlu ovoga, rad kratko istra~uje ulogu aktivizma ~rtava, u navigaciji kroz ove nove moralne i politi ke ekonomije viktimizacije. Prethodno se odnosi na simboli ku (i politi ku) upotrebu ~rtava u krivi nopravnom sistemu, ali u kojoj meri su pokreti ~rtava sami bili sposobni da se snau u ovim promenljivim okolnostima? Kako su se ~rtve bavile, mobilisale i komunicirale svoja iskustva kako bi bile uklju ene u aktivizam? Kakve zahteve imaju pokreti ~rtava? I u koju svrhu? Viktimologija i masovno nasilje Jon Shute Univerzitet u Man esteru, Velika Britanija U kratkom periodu otkako se kriminologija uspostavila kao disciplina, desetine, mo~da stotine miliona ljudi postali su civilne ~rtve ratova, genocida, totalitarnih re~ima i razli itih zlo ina u 20. veku. Pozitivisti ka, nekriti na i na dr~avu fokusirana kriminologija je imala tendenciju da ignoriae ovu injenicu. Viktimologija, sa svojom osnovnom brigom za skrivene zlo ine u injene protiv relativno nemonih, trebalo bi da bude dobro pozicionirana da otkrije i popuni ovu prazninu, ali da li je tako bilo? Ovaj rad po inje analizom skoraanjih doprinosa u izu avanju masovnih zlo ina u viktimologiji, a zatim nastavlja da isti e klju ne nalaze programa Evropskog istra~iva kog saveta  Leaevi masovnog nasilja i genocid , etvorogodianjeg istra~ivanja na ina na koji se druatvabave zlo inima iz proalosti kroz njihov evoluirajui odnos sa mrtvima. Iz ekstenzivnog rada na terenu (kratkog timskog, etnografski usmerenogna zna ajne dr~avne i nevladine aktere i institucije, kao i na komemorativne dogaaje i mesta) u Argentini, Bosni i Hercegovini, `paniji i Poljskoj, ponueno je nekoliko nalaza od zna aja za viktimologiju. Kao prvo, kompleksnost masovnog nasilja rezultira time da tradicionalna ograni enja ~rtve, u inioca i svedoka esto budu problemati na u kontekstu gde je skoro svako u nekom trenutku tvrdio da je bio viktimiziran, esto radi opravdanja budueg nasilja. Kakav zna aj treba da pridajemo takvim tvrdnjama o viktimizaciji u injenju ne ove nih dela? Drugo, isti u se priroda i veoma jasna ograni enja u eaa ~rtava u formalnim mehanizmima tranzicione pravde u odabranim studijama u okviru ovog istra~ivanja. Postoji tendencija da se ~rtve ignoriau, uutkuju ili uju, ali u uslovima koji su daleko ispod onoga ato je potrebno ~rtvama. Takoe, naglaaen je sve vei zna aj ko-evoluirajueg  forenzi kog zaokreta u tranzicionoj pravdi zajedno sa aktivizmom ~rtava. `abloni akcija formulisani od strane mre~a forenzi kih profesionalaca i nevladinih organizacija sada formiraju komplementarnu i ponekad alternativnu metodu bavljenja masovnim nasiljem, druga iju od one koju pru~aju domai i meunarodni krivi nopravni sistem. Rad se zavraava diskusijom izazova dobrobiti okretanja istra~iva ke lupe viktimologije ka masovnom nasilju. Tematska sesija 2: Viktimizacija dece i maloletnika Viktimizacija i zloupotreba supstanci meu mladima: Rezultati istra~ivanja ISRD-3 (Meunarodne ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije) Prof. dr Oliver Ba anovi Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija Dr Nataaa Jovanova Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija Viktimizacija i delinkvencija kod mladih su pitanja koja su interesantna za mnoge stru njake airom sveta. esto istra~iva i primeuju da zvani ni izvori podataka (zvani ne statistike) ne pokazuju pravu brojku slu aja viktimizacije. Stoga, postoji joa jedan na in  kroz ankete o viktimizaciji za prikupljanje ta nijih podataka o viktimizaciji, posebno kod neprijavljenih ili nereaenih slu ajeva od strane policije. I pored odreenih nedostataka anketa o viktimizaciji, one mogu ponuditi ta niju sliku viktimizacije, posebno meu mladima, koji su ciljna grupa ispitanika. esto se ankete o viktimizaciji kombinuju sa anketama sa samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije, kao ato je slu aj sa Meunarodnom anketom sa samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije. U svetlu toga, predmet ovog rada vezan je za viktimizaciju meu mladima iz osnovnih i srednjih akola, kao i zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, a cilj je da se prika~u inicijalni rezultati meunarodne ankete sprovedene u Republici Makedoniji 2014. godine (deo ISRD-3). Glavni fokus ovog rada je na prevalenci viktimizacije meu mladima iz dva grada u Republici Makedoniji (Skoplju i Kumanovu), razli itih oblika (kraa, roditeljsko fizi ko ka~njavanje, sajber nasilje, zlo ini iz mr~nje, razbojniatvo, napad, roditeljsko nasilje) i joa va~nije na stepenu prijavljivanja viktimizacije policiji od strane maloletnika. Drugi deo analizira rezultate vezane za koriaenje droge i alkohola od strane maloletnika. Uzorak je inilo 1195 u enika uzrasta od 13-16 godina iz 24 akole (osnovne i srednje) u dve najvee opatine - Skoplju i Kumanovu. Prikupljanje podataka je obavljeno u periodu april  decembar 2014. od strane projektnog tima Fakulteta za bezbednost u Skoplju. U svrhe prikupljanja i analize podataka, sledei metodoloaki postupci su koriaeni: anketa sa samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije i anketa o viktimizaciji kao tehnika i strukturisani upitnik kao instrument istra~ivanja koji su u enici popunjavali elektronskim upitnikom uz pomo softvera FluidSurveys. Viktimizacija i delinkventno ponaaanje maloletnih lica: Rezultati Meunarodne ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije u Srbiji Mr Ljiljana Stevkovi Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija Povezanost izmeu viktimizacije maloletnih lica, bilo u okviru porodice ili van nje, i njihovog delinkventnog ponaaanja potvrena je brojnim svetskim istra~ivanjima. Pri tome, ta veza nije jednostrana. Istra~ivanja maloletni ke delinkvencije potvrdila su da viktimizacija maloletnih lica vodi do u eaa u kriminalnim aktivnostima, ali i da samo kriminalno ponaaanje mo~e poveati rizik od viktimizacije. Prvo istra~ivanje maloletni ke delinkvencije u Srbiji realizovano je u okviru tree Meunarodne ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije (ISRD3) tokom 2013. i 2014. godine. Ovim istra~ivanjem ispitivano je kako delinkventno ponaaanje maloletnih lica, tako i njihovo iskustvo viktimizacije. Predmet ovog rada je upravo povezanost izmeu viktimizacije i delinkventnog ponaaanja maloletnih lica u Srbiji. Shodno tome, rad ima za cilj prikaz dela rezultata istra~ivanja koje su realizovale autorke primenom meunarodne ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije u Srbiji, a koji se odnose na povezanost viktimizacije sa delinkventnim ponaaanjem maloletnih lica. Istra~ivanje je sprovedeno na uzorku od 1344 u enika osnovnih i srednjih akola u Beogradu i Novom Sadu. U istra~ivanju je koriaen kvantitativni metod, primenom ankete samoprijavljivanjem koja, prakti no, predstavlja kombinaciju ankete samoprijavljivanjem maloletni ke delinkvencije i ankete o viktimizaciji, budui da je njome, pored samoprijavljenog delinkventnog ponaaanja, ispitivano i iskustvo viktimizacije razli itim oblicima kriminaliteta. Podaci su prikupljani elektronskim upitnikom uz pomo softvera FluidSurveys. U radu e najpre biti predstavljene metodoloake karakteristike istra~ivanja, u smislu pripreme i realizacije istra~ivanja. Potom e biti predstavljeni rezultati o prevalenci viktimizacije i delinkventnog ponaaanja maloletnih lica, kao i njihovoj povezanosti. Na kraju e dobijeni rezultati istra~ivanja biti analizirani u odnosu na rezultate dosadaanjih istra~ivanja. Prepoznavanje indikatora mogue viktimizacije dece predakolskog uzrasta Doc. dr Danica Vasiljevi-Prodanovi Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija Rano otkrivanje viktimizacije dece predakolskog uzrasta je jedan od va~nih preduslova za obezbeivanje njihovog pravilnog razvoja i spre avanje moguih problema kasnije u ~ivotu. Zbog nedostatka iskustva, deca mlaeg uzrasta naj eae nisu svesna da su ~rtve viktimizacije u svojoj porodici. Obrazac ponaaanja lanova porodice u odnosu na njih do~ivljavaju kao uobi ajeni kontekst u kome odrastaju svi njihovi vranjaci. Tokom realizacije usmerenih aktivnosti u predakolskoj ustanovi vaspita i mogu da opaze netipi na ponaaanja i izjave dece koje ukazuju na moguu viktimizaciju. Podstaknuto verbalnom asocijacijom vaspita a, u opuatenoj atmosferi vrtia, dete se slobodno likovno izra~ava. Vaspita  naj eae nije kompetentan da na osnovu de ijeg crte~a otkrije bilo ata netipi no u likovnoj sintaksi, a ato bi moglo da uka~e na viktimizaciju. Meutim, u zavranoj fazi likovne aktivnosti u kojoj dete verbalizuje (analizira) svoj rad, esto spontano dolazi do viaestrukog dijaloga na relaciji vaspita -dete i dete-deca. Te informacije mogu da uka~u da je dete viktimizirano. Takoe, na usmerenim aktivnostima metodike razvoja govora i upoznavanja okoline, u sigurnoj i podsticajnoj sredini deca opisuju ponaaanja lanova svoje porodice i na taj na in spontano otkrivaju elemente koji ukazuju na viktimizaciju. Transformativni dijalog tokom usmerenih aktivnosti u pozitivnom socio-emocionalnom okru~enju deteta mo~e biti prvi korak u prepoznavanju simptoma i otkrivanju viktimizacije. Predmet ovog rada je prepoznavanje indikatora viktimizacije na osnovu crte~a deteta tokom realizacije usmerenih aktivnosti u predakolskoj ustanovi. Cilj rada je da uka~e na airok dijapazon mogunosti prepoznavanja indikatora viktimizacije deteta i zna aj unapreenja kompetencija vaspita a u tom pravcu. Ispitivanje stavova nosilaca pravosudnih funkcija o potrebi reforme krivi nopravnog polo~aja maloletnih ~rtava krivi nih dela Dr Filip Miri Pravni fakultet, Univerzitet u Niau, Srbija Maloletnici se esto mogu nai u ulozi ~rtava najrazli itijih krivi nih dela. Zakonodavac je odavno uvideo potrebu da njihov polo~aj posebno reguliae, imajui u vidu sve bioloake, psiholoake i socioloake specifi nosti maloletstva kao razvojnog doba. Rad se sastoji iz teorijskog i empirijskog dela. Predmet teorijskog dela ovog rada jeste analiza krivi nopravnog polo~aja maloletnih ~rtava krivi nih dela, shodno odredbama trenutno va~eeg Zakona o maloletnim u iniocima krivi nih dela i krivi nopravnoj zaatiti maloletnih lica ( Slu~beni glasnik RS , br.85/2005), koji je osnovni izvor maloletni kog krivi nog zakonodavstva u Srbiji. U empirijskom delu rada e, koriaenjem odgovarajueg plana intervjua, biti ispitani stavovi nosilaca pravosudnih funkcija u Niau (sudije i zamenika Viaeg javnog tu~ioca za maloletnike) o problemima u primeni odgovarajuih zakonskih reaenja u vezi sa krivi nopravnom zaatitom maloletnih ~rtava krivi nih dela i njihovom prevazila~enju u pravosudnoj praksi. Razgovor sa nosiocima pravosudnih funkcija je obavljen oktobra 2015. godine u prostorijama Viaeg suda u Niau i Viaeg javnog tu~ilaatva u Niau. Cilj rada je da se kroz analizu pojedinih zakonskih reaenja i neposredni razgovor sa nosiocima pravosudnih funkcija, ispita da lit8 : ͶeJe11hmrhE59CJ0OJQJaJ0mHnHsHu4hmrhPw569CJ0OJQJaJ0mHnHsHu4hmrhE569CJ0OJQJaJ0mHnHsHu5h hE0J6CJ$OJQJ\aJ$mHnHsHu4jh h CJOJQJUaJmHnHsH u-h hE0J6OJQJ\mHnHsHu1hmrhE59CJ OJQJaJ mHnHsHu1 *hmrh5CJ OJQJaJ mHnHsHu tvxz|~: < > b d f d]gdE$d]a$gdE $da$gdE: < b L   ` b t ѸџlS;S;S;Sl.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu1h hV,|56CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu1h h59CJOJQJaJmHnHsHu1hmrh59CJ OJQJaJ mHnHsHu1hmrh59CJ OJQJaJ mHnHsHu1hmrhE59CJ OJQJaJ mHnHsHu)h hE59OJQJmHnHsHuf h j l n p r t v x z | ~ L $d`a$gdV,| $da$gdV,| $da$gdE d]gdmr$d]a$gdE b d t v  N z "$d^a$gdV,|$ & Fda$gdV,|!$ d$d&dNPa$gdV,|$ da$gdV,| $da$gdV,| dgdV,|$d`a$gdV,|t v  L :xz "><>緟fN.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu2 *h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu<h hV,|CJOJQJaJfHmHnHq sHu.h hV,|CJOJQJ\aJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu>:d $ `d^``a$gdV,|$ & Fda$gdV,|$ & F-DM [$\$a$gdV,| $da$gdV,|$`d^``a$gdV,|$ da$gdV,|>h:$Dl̺ȯoW=%/hmr56CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu<h hV,|CJOJQJaJfHmHnHq sHu&h hV,|6CJaJmHnHsHu#h hV,|CJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu2h h%6CJOJPJQJaJmHnHsHu l`bdʯ}iN7#&h hV,|6CJaJmHnHsHu,h hV,|6CJ\]aJmHnHsHu4h hV,|CJaJfHmHnHq sHu&h hV,|CJ\aJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu5hmrhV,|56CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hV,|56CJOJPJQJaJmHnHsHu d$ <ZrvX 鸞llRl:.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu2h h%5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu4h hV,|6CJOJQJ\]aJmHnHsHu+h hMCJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu tvX !j!!#&Z())$d^a$gdV,|$ & FPd`Pa$gdV,| $ & Fa$gdV,|m$$ed^ea$gdV,|$ & Fd^`a$gdV,| $da$gdV,| ,x  * v !j!!ҼҼqW?/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu1h hV,|6CJOJQJ\aJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu+h h FCJOJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu !!Z"#H$L$$$p%t%%%&& '$''yyayyG2h hV,|0J6CJOJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu"h hV,|6CJaJmHnHuh hV,|CJaJmHnHu8h hV,|0J)B*CJOJQJaJmHnHphsHu''X(Z(()))** ++̲̲}eL4/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu1h hV,|56CJOJQJaJmHnHsHu.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu4h hV,|B*CJOJQJaJmHnHphsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu6h hV,|0JCJOJPJQJ]aJmHnHsHu )*++-/00:1112F2257>8N:;;(<$ & Fda$gdV,|$ & Fda$gdV,|m$$da$gdV,|m$$ & FPd`Pa$gdV,| $da$gdV,|++,,--...n/////p0000黡v^H^-4h hV,|B*CJOJQJaJmHnHphsHu+h hMCJOJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hqs6CJOJQJaJmHnHsHu%htQ CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu+htQ htQ CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu01:1V1t11112D2222456ͳ͙dN6N.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu8h hV,|0J)B*CJOJQJaJmHnHphsHu/h hV,|0J)CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu2h h%5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu67*7777778 8<8>89L:N:h:l::;&;*;;;;;ϷϜϷϜϷτjP2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hV,|6CJOJPJQJ\aJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu4h hV,|B*CJOJQJaJmHnHphsHu;&<(<p<<<<<==.=2=====Z>\>^>>?@?n?ζnTT7nnn9h hV,|0J6CJOJPJQJ\aJmHnHsHu2h hV,|0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu(<p<<=@?@ABB&CC6DD.EhFjFF$d1$7$8$H$^a$gdV,|$ & Fd1$7$8$H$a$gdV,| & FdgdV,|$d1$7$8$H$a$gdV,|$ & Fd`a$gdV,| $da$gdV,|n?r????@@@@A"A8A:A*CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hqs5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|0J6CJOJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHuN2O6OOOOOnP Q"QR$SdSSSJT|T~TTU(UϷ鷄lR:/hmr56CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hqs6CJOJQJaJmHnHsHu5h hV,|6CJOJPJQJ\aJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu~TTUU>VVWYZ*\]]]"^$^^_,__$ & Fda$gdV,|m$$ & Fda$gdV,|m$$ & Fda$gdV,|$ & Fda$gdV,| $da$gdV,|$ da$gdV,|(UHUUUUU>VVVVTWXWWWXʯʗ}ee}K}5+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHtHu/h hV,|CJOJQJaJmHnHsHtHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu5hmrhV,|56CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hV,|56CJOJPJQJaJmHnHsHuX XDXHXYNYRYYYZZZZ[*\\]]]]^ ^"^$^^_*_,_ееННЃkQkQkQk2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu5h hV,|6CJOJPJQJ\aJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|CJOJPJQJ\aJmHnHsHu,____ ```aa.a2arapbbbbbbbb8c:c*CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu7h hV,|6B*CJOJQJaJmHnHphsHu4h hV,|B*CJOJQJaJmHnHphsHu_apbcc@ddefhillVlllmmmoq$ & FPd`Pa$gdV,|$d^a$gdV,|m$ $da$gdV,|$da$gdV,|m$$ & Fda$gdV,|m$c@dZdddee2e4eefghVi^iiipkl:l̴gQQQQ9QQ.h hqs6CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu8h hV,|0J)B*CJOJQJaJmHnHphsHu/h hV,|0J)CJOJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu:lHlJlVltllllllmmmmm־t[?%2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu7h hV,|5B*CJOJQJaJmHnHphsHu1hmr5B*CJOJQJaJmHnHphsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|5CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu%h CJOJQJaJmHnHsHumn nnnooooxpzpqq rrrrtt0t^t`tnt˵˝˵˵˝˵˵˝˅kR1h h59CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|5CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hV,|CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hV,|6CJOJQJaJmHnHsHu+h hV,|CJOJQJaJmHnHsHu2h hV,|6CJOJPJQJaJmHnHsHu4h hV,|B*CJOJQJaJmHnHphsHuqtt`tbtdtfthtjtltntptrtttvtxtzt|t~ttttt $da$gdE $da$gdV,|$d^a$gdV,|$ & FPd`Pa$gdV,|ntttttt.u4uVX\^͵mWAW)W)W.h hCJOJQJ\aJmHnHsHu+h h=lCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu.h hE5CJOJQJaJmHnHsHu.h h5CJOJQJaJmHnHsHu.h h}5CJOJQJaJmHnHsHu.h hhs5CJOJQJaJmHnHsHu1h h59CJOJQJaJmHnHsHu1h hFB59CJOJQJaJmHnHsHutttttttttttttttttttttttttttt $a$gd dgdttttttttttttt2u4u`vBx`z{ |}~X^$ & Fda$gdgdE $a$gdTV,.02468:<>@BDFHJL dgd$ & F da$gd $a$gd $a$gdRV,2~ֽw_wF-F1h hFB59CJOJQJaJmHnHsHu1h h59CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu.h h5CJOJQJaJmHnHsHu.h hE5CJOJQJaJmHnHsHu1h h5CJOJQJ\aJmHnHsHu+h htQ CJOJQJaJmHnHsHu%hCJOJQJaJmHnHsHu LNPRTVXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~ dgd‹ċƋȋʋ̋΋Ћ $da$gdE!$d$d&dNP]a$gd dgd‹|~ͳ͚́fKf5+h hCJOJQJaJmHnHsHu5h h-59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu1h hhs59CJOJQJaJmHnHsHu1h hE59CJOJQJaJmHnHsHu2h h9CJ(OJPJQJaJ(mHnHsHu1h h59CJOJQJaJmHnHsHu1h h059CJOJQJaJmHnHsHu Ћҋԋ֋؋ڋ܋ދ~ $da$gd%$ d$d&dNP]a$gdE dgd0 $da$gdE&(Z(  DF $da$gd$d`a$gd $da$gd dgd@ $da$gd$-DM [$\$a$gd&(Zp x|Իs]G]G1G+h hZ=1CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h@ CJOJQJaJmHnHsHu.h h@ 6CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu.h h-6CJOJQJaJmHnHsHu1h h56CJOJQJaJmHnHsHu.h h5CJOJQJaJmHnHsHu&h h5CJaJmHnHsHu &*\fʒ \.L\hzƖȖ*^ӽӽӽӽӽӽӽӽӥp1h h56CJOJQJaJmHnHsHu7h h5B*CJOJQJaJmHnHphsHu.h h5CJOJQJaJmHnHsHu+h hl%CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu!Θ 2hj .DV"$.02߿pZpZpZpZDZpZDZpZpZpZpZ+h hZ=1CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hl%CJOJQJaJmHnHsHu1h h-56CJOJQJaJmHnHsHu?h h6CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h h-6CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h hZ6CJOJQJaJfHmHnHq sHu24<NTxȝXޞx̟^l2zڢ.>TdjҤ"ƦȦ 24ӽӽӽӽӽӽӽӧӽӽӽӽӽӽӽӽӽӽӽӽӽӽӑӑӑ+h hZ=1CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h hYCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hl%CJOJQJaJmHnHsHu94ާ.0FHDF>L}dD?h h-6CJOJQJaJfHmHnHq sHu1h h56CJOJQJaJmHnHsHu&h h5CJaJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu+h hZ=1CJOJQJaJmHnHsHu+h hA*rCJOJQJaJmHnHsHu+h hYCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu>T02s $da$gd- $da$gd- dgd-%$ d$d&dNP]a$gd^m $da$gd^m$d`a$gd $da$gd$-DM [$\$a$gd LN6F@NP^ȭ$46z߿fP:P:P:P:P:P:P:P:P+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h_&CJOJQJaJmHnHsHu1h h-56CJOJQJaJmHnHsHu?h h6CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h h}6CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h h-6CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h h%6CJOJQJaJfHmHnHq sHu®>X|L԰ذFfl~>PVƳ <R`rb| 4X<ӥӥ鏥y+h hfDnCJOJQJaJmHnHsHu+h h ^CJOJQJaJmHnHsHu+h ho6CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu+h h_&CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu/6ԺVr̻z|.02ӻӥӥӥӏtYt@1 *h hE5CJOJQJaJmHnHsHu5h h-59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hECJOJQJaJmHnHsHu+h h#o2CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h ^CJOJQJaJmHnHsHu2HоҾ>PR蟄kK+?h h^6CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h h-6CJOJQJaJfHmHnHq sHu1h h-6CJOJQJ\aJmHnHsHu4h h^56CJOJQJ\aJmHnHsHu1h h^5CJOJQJ\aJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu.h h#o25CJOJQJaJmHnHsHu.h h^5CJOJQJaJmHnHsHu RTPR:BD$-DM [$\$`a$gdFB$-DM [$\$a$gd-$-DM [$\$a$gd- dgdQ$d`a$gdFB $da$gd-RT$&>FJnHRxccDccc<h hjCJOJQJaJfHmHnHq sHu<h h:{CJOJQJaJfHmHnHq sHu<h h%CJOJQJaJfHmHnHq sHu<h h^CJOJQJaJfHmHnHq sHu<h h#o2CJOJQJaJfHmHnHq sHu?h hFB6CJOJQJaJfHmHnHq sHu8JPR":££Šr[A'2h h56B*CJaJmHnHphsHu2h h:{56B*CJaJmHnHphsHu,h hB*CJaJmHnHphsHu/h h5B*CJaJmHnHphsHu1 *h hE5CJOJQJaJmHnHsHu<h h:{CJOJQJaJfHmHnHq sHu<h h^CJOJQJaJfHmHnHq sHu<h h%CJOJQJaJfHmHnHq sHu : \tvtĭhThhB0B0B0#h huxfCJaJmHnHsHu#h hCJaJmHnHsHu&hmrB*CJaJmHnHphsHu,h hB*CJaJmHnHphsHu,h h%B*CJaJmHnHphsHu,h hB*CJaJmHnHphsHu,h h-B*CJaJmHnHphsHu&h h6CJaJmHnHsHu&h h-6CJaJmHnHsHu&h h6CJaJmHnHsHu "jln|6Hpt2@Brrrrr[r,h hB*CJaJmHnHphsHu,h hvtB*CJaJmHnHphsHu,h huxfB*CJaJmHnHphsHu,h hB*CJaJmHnHphsHu#h h%CJaJmHnHsHu#h hCJaJmHnHsHu#h huxfCJaJmHnHsHu#h hCJaJmHnHsHuBDjlγ{aJ-8h h|56B*CJ\]aJmHnHphsHu,h h|B*CJaJmHnHphsHu2h h|5B*CJ\aJmHnHphsHu8h h|B*CJOJPJQJaJmHnHph"""sHu5h hqs59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h!Og59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h|59CJOJPJQJaJmHnHsHu,h hQB*CJaJmHnHphsHu D>@{{na $da$gdi $da$gdi$-DM [$\$`a$gdi$-DM [$\$a$gd|$-DM [$\$a$gd|$d-DM a$gd%$ d$d&dNP]a$gd| df`fXhb"`(8ԽxxxaaaaJ,h h##:B*CJaJmHnHphsHu,h hH2B*CJaJmHnHphsHu,h hj B*CJaJmHnHphsHu,h h@黣u\A5h h%56CJOJPJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu.h hS5CJOJQJaJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu,h h%B*CJaJmHnHphsHu,h hH2B*CJaJmHnHphsHu,h h|B*CJaJmHnHphsHuprpdf|Z\n $da$gdqXB$d`a$gd| $da$gd| $da$gdS $da$gdQ$d`a$gd##: $da$gdi DFLVXlpr>и踠蠸nXBXBX+h htCJOJQJaJmHnHsHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu. *h h%CJOJQJaJmHnHsHu2h h%6CJOJPJQJaJmHnHsHu.h ht6CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu.h hi6CJOJQJaJmHnHsHu>@TXFpr(*,0f XrN"V ӽӽӽӧӽӽӧwӽ_/h hiCJOJQJaJmHnHsHtH u.h hC6CJOJQJaJmHnHsHu.h hi6CJOJQJaJmHnHsHu+h hCCJOJQJaJmHnHsHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu+h htCJOJQJaJmHnHsHu+h h##:CJOJQJaJmHnHsHu% (<JRTp"TpD^~fӧӧӧӑy.h h|5CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h h##:CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu+h h hCJOJQJaJmHnHsHu%f  $&,b"\ζΞpZpDpZpZpZpZpZpZpZpZ+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h|CJOJQJaJmHnHsHu.h h!Og5CJOJQJaJmHnHsHu.h h|6CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu.h h!Og6CJOJQJaJmHnHsHu1h h|56CJOJQJaJmHnHsHu\^z248Lz8FHj<z|~0<$,ӽ齧+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hzlCJOJQJaJmHnHsHu+h h##:CJOJQJaJmHnHsHu+h h|CJOJQJaJmHnHsHu9,<tFT.:BXZ\$p齥t\D\D.h hB6CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB5CJOJQJaJmHnHsHu+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu+h hzlCJOJQJaJmHnHsHu+h h|CJOJQJaJmHnHsHunp. N (*BD^ $da$gd|$d`a$gd|$d`a$gd| $da$gdqXB$d`a$gdqXB$da$gdqXBm$ dgdqXB $da$gdqXB.     (*B϶趈rrrrr\D.h h|5CJOJQJaJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu.h h}6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu1h hp56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHuBD^HJ"иoWo?oWoWoWoW.h hNCJOJQJ\aJmHnHsHu.h h)$CJOJQJ\aJmHnHsHu.h h|CJOJQJ\aJmHnHsHu1h h!Og5CJOJQJ\aJmHnHsHu.h h|6CJOJQJaJmHnHsHu.h h!Og6CJOJQJaJmHnHsHu1h h|56CJOJQJaJmHnHsHu+h h|CJOJQJaJmHnHsHu: < p r    'b/d//x%$ d$d&dNP]a$gd| dgd| $da$gd:& dgdi$d`a$gdi$d^a$gdi$d`a$gdi $da$gd|  z`d : < p r 踠pX>2h h%5CJOJPJQJaJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu.h h%CJOJQJ\aJmHnHsHu.h hNCJOJQJ\aJmHnHsHu.h h%CJOJQJ\aJmHnHsHu.h h|CJOJQJ\aJmHnHsHu.h h)$CJOJQJ\aJmHnHsHu.h ht~CJOJQJ\aJmHnHsHur      d!!""##$$''(D(f(j((( *"*,*`**+X+++++,ζΠkUkUUUUUUkUU+h h:&CJOJQJaJmHnHsHu<h hiCJOJQJaJfHmHnHq sHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu+h hNCJOJQJaJmHnHsHu.h hP96CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu!, ,&,6,<,,,,-\-`----.8.b/d////kPk5h h!Og59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h|59CJOJPJQJaJmHnHsHu.h h|5CJOJQJaJmHnHsHu<h hiCJOJQJaJfHmHnHq sHu+h hEHCJOJQJaJmHnHsHu+h h:&CJOJQJaJmHnHsHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu//z0|00@1B1:=rABB{$Gd7$8$H$^Ga$gd$ & Fd7$8$H$a$gd$d7$8$H$`a$gdN$d7$8$H$a$gd<d7$8$H$gd<$d^a$gdtQ $d-DM a$gd //x0z0|000001>1ɯɔy^D*D2h h6CJOJQJaJmHnHsHtHu2h h<6CJOJQJaJmHnHsHtHu5h h<56CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h<56CJOJQJaJmHnHsHtHu5h h56CJOJQJaJmHnHsHtHu2h h<5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h h<5CJOJQJaJmHnHsHtHu8h h|B*CJOJPJQJaJmHnHph"""sHu >1@1B13333444455566677J7L7778 8888889\9j9n9Ȱh/h h%CJOJQJaJmHnHsHtHu/h hNCJOJQJaJmHnHsHtHu/h hEHCJOJQJaJmHnHsHtHu/h h<CJOJQJaJmHnHsHtHu5 *h h<6CJOJQJaJmHnHsHtHu8 *h h<56CJOJQJaJmHnHsHtHu!n9:::;;;;;;;<<.=0=L=d=|====X>~>>>>>??@AAA@AnArAtAAAAAAAAABB/h hCJOJQJaJmHnHsHtHu/h h%CJOJQJaJmHnHsHtHu/h hEHCJOJQJaJmHnHsHtHu/h hxmCJOJQJaJmHnHsHtHu/h hCJOJQJaJmHnHsHtHu.BDDDEEEEEEEEE̱iP8 8 8.h hU:6CJOJQJaJmHnHsHu.h hP 6CJOJQJaJmHnHsHu1h hP 56CJOJQJaJmHnHsHu1h h56CJOJQJaJmHnHsHu+h hP CJOJQJaJmHnHsHu1h hP 5CJOJQJ\aJmHnHsHu5 *h h<5CJOJQJaJmHnHsHtHu2h h<CJOJQJ]aJmHnHsHtHu2h hCJOJQJ]aJmHnHsHtHu BDD2EEEEFFJ~OSrX$d`a$gdy$d`a$gd$d`a$gd< dgdP $d`a$gdP $da$gdP d7$8$H$gd<$d7$8$H$`a$gd EEEFF.G>GGGHHHHHHHHH IBJRJJJJK.K0K2KKKL L$L8L:LLLLLLM|MMMMMMrNкxx+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu+h hP CJOJQJaJmHnHsHu.h hP 6CJOJQJaJmHnHsHu.h hU:6CJOJQJaJmHnHsHu/rNNNN|O~OOOONQQQQQQQRRTRDSHSXSZSSS TT$UU VV*VdVrVWrXtX Y0YYYYY[[[[[[ӽӧӧӽӽӧӧӧӧӧӧӧӧӧ{{{{ӽӽ{+h h CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h hyCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h hP CJOJQJaJmHnHsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu0[\X\b\l\\\\]"]$]H]h]l]|]]]]]]]^^*^8^:^^N_P___ӽ饏v^.h h{e6CJOJQJaJmHnHsHu1h h{e56CJOJQJaJmHnHsHu+h h{eCJOJQJaJmHnHsHu.h h{e5CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu+h hP CJOJQJaJmHnHsHurX^^N_P__` `fg&qssVtXttu $da$gd|!<$d`a$gd|!<$d`a$gd|!<$d`a$gdFB dgd{e $da$gd{e dgdQ$d`a$gdP _``ccReTeggpii6k:krrst$t6tкssк[C[.h h:5CJOJQJaJmHnHsHu.h h|!<5CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu4h h{eB*CJOJQJaJmHnHphsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu+h h{eCJOJQJaJmHnHsHu.h h{e6CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHu6t>tXtjttttuuu$uvuuuu {зnVnn>n(+h h|!<CJOJQJaJmHnHsHu.h hH9 6CJOJQJaJmHnHsHu.h h}6CJOJQJaJmHnHsHu.h h|!<6CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu1h h|!<56CJOJQJaJmHnHsHu1h h56CJOJQJaJmHnHsHu.h h|!<5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHuu$uuu,y{~N8:$ؑ dgdOx$d^`a$gdOxm$$d`a$gdOx$d`a$gd|!<$d@&a$gd|!< $da$gd|!< {${^{`{{|||:}}}~\^Ќ6:ӽӥuu__G.h h|!<CJOJQJ\aJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu/h hm#,CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hH9 CJOJPJQJaJmHnHsHu/h h|!<CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hH9 CJOJQJaJmHnHsHu+h h|!<CJOJQJaJmHnHsHu+h hm#,CJOJQJaJmHnHsHu:>bx̍֍$̲}eL31h hi56CJOJQJaJmHnHsHu1h hOx56CJOJQJaJmHnHsHu.h hi5CJOJQJaJmHnHsHu2h hOx5CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hOx5CJOJPJQJ\aJmHnHsHu2h hU5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hqs5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hi5CJOJPJQJaJmHnHsHu $‘ґԑ~@Bln  ģ͵mmUU<1 *h h|5CJOJQJaJmHnHsHu/h h@CJOJPJQJaJmHnHsHu/h h CJOJPJQJaJmHnHsHu/h h%CJOJPJQJaJmHnHsHu/h h7CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hOxCJOJPJQJaJmHnHsHu4 *h h|!<56CJOJQJaJmHnHsHu.h hi6CJOJQJaJmHnHsHuģƣȣʣ̣ΣУңԣ֣أڣܣޣ  !$d$d&dNP]a$gd|!< dgdP?$d`a$gdOx&(*HJLʹhR<#1 *h h 5CJOJQJaJmHnHsHu+ *h 5CJOJQJaJmHnHsHu+ *hQ5CJOJQJaJmHnHsHu1 *h hQ5CJOJQJaJmHnHsHu1 *h h|!<5CJOJQJaJmHnHsHu2h h|!<9CJ(OJPJQJaJ(mHnHsHu1 *h h|5CJOJQJaJmHnHsHu1 *h h05CJOJQJaJmHnHsHu1 *h h%5CJOJQJaJmHnHsHu  "$&(*,.02468:<>@BD dgdP?DFHJL.0"vZe$-DM [$\$`a$gdFB$-DM [$\$a$gd!Og-DM [$\$gd!Og$-DM [$\$a$gd!Og $da$gd^m%$ d$d&dNP]a$gd^m dgdP? Lr,.0l"vxɮ䘀hQ7#Q&h h!Og6CJaJmHnHsHu2h h!Og56B*CJaJmHnHphsHu,h h!OgB*CJaJmHnHphsHu/h hqs5B*CJaJmHnHphsHu/h h!Og5B*CJaJmHnHphsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu5h h#59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h!Og59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu x֦ħާ&(np H֪  "$"ʭ\^(ʰZһһҤһҤһҍһһһһһҍһvvҤҤ,h h5B*CJaJmHnHphsHu,h h%B*CJaJmHnHphsHu,h h)B*CJaJmHnHphsHu,h h@B*CJaJmHnHphsHu,h h!OgB*CJaJmHnHphsHu,h hFBB*CJaJmHnHphsHu)Z\Z\v02s $da$gd^m $-DM [$\$`a$gd) $-DM [$\$a$gd ! -DM [$\$gd!Og$da$gd$m$ $-DM [$\$a$gd ! -DM [$\$gdQ Z\p̲̲fH4 &h h F6CJaJmHnHsHu&h h!Og6CJaJmHnHsHu:h h$56B*CJOJQJaJmHnHphsHu1h h$56CJOJQJaJmHnHsHu,h h !B*CJaJmHnHphsHu6h h !0J5B*CJ\aJmHnHphsHu2h h !5B*CJ\aJmHnHphsHu2h h$5B*CJ\aJmHnHphsHu2h h!Og5B*CJ\aJmHnHphsHu XZ\p Tؼ"402zczczcLcLcLc6+h h CJOJQJaJmHnHsHu,h hBJ|B*CJaJmHnHphsHu,h h !B*CJaJmHnHphsHu,h h)B*CJaJmHnHphsHu/h h !B*CJ\aJmHnHphsHu/h hFBB*CJ\aJmHnHphsHu,h h!OgB*CJaJmHnHphsHu&h h !6CJaJmHnHsHu&h h!Og6CJaJmHnHsHu2rt|~v $da$gdk $da$gd^m%$ d$d&dNP]a$gd!Og$-DM [$\$`a$gdFB$-DM [$\$a$gd !$-DM [$\$a$gd ! 2rtJ&26pr2j:nϵybKKKKKKKKKK,h hBJ|B*CJaJmHnHphsHu,h h!OgB*CJaJmHnHphsHu&h h !6CJaJmHnHsHu&h h!Og6CJaJmHnHsHu&h h F6CJaJmHnHsHu2h h !56B*CJaJmHnHphsHu,h h !B*CJaJmHnHphsHu2h h !5B*CJ\aJmHnHphsHunp.|~8:hvfh8Xr:@|brF|~ҹҢҢҢҋҋҋҋҋҋҋҋҋt,h hQB*CJaJmHnHphsHu,h h^,-B*CJaJmHnHphsHu,h hBJ|B*CJaJmHnHphsHu0h h !0JB*CJaJmHnHphsHu,h h !B*CJaJmHnHphsHu,h h)B*CJaJmHnHphsHu%~PH䱗}eM25h h056CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hkCJOJPJQJaJmHnHsHu.h hk5CJOJQJaJmHnHsHu2h hqs5CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hk5CJOJPJQJaJmHnHsHu.h h!Og5CJOJQJaJmHnHsHu5h h0q59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h!Og59CJOJPJQJaJmHnHsHu J@DHJLfh@02 $da$gd0q dgd0q $da$gd0q-DM [$\$gdQ$d`a$gdE|6 $da$gdkHJ@Bx~ʰ}e}e}O}e}e}e}+h hkCJOJQJaJmHnHsHu/h hE|6CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hkCJOJPJQJaJmHnHsHu5h h056CJOJPJQJaJmHnHsHu2h hk6CJOJPJQJaJmHnHsHu2h h06CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hk56CJOJPJQJaJmHnHsHuXZfjDJL~h.ϷϷϡχoWo>&.h h0q6CJOJQJaJmHnHsHu1h h0q56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu.h h0q5CJOJQJaJmHnHsHu2h h0q5B*CJ\aJmHnHphsHu+h hE|6CJOJQJaJmHnHsHu/h hE|6CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hkCJOJPJQJaJmHnHsHu/h h$CJOJPJQJaJmHnHsHu.>@.04<@зПoT:2h h0q0J5CJOJQJaJmHnHsHu5h h0q0J56CJOJQJaJmHnHsHu2h hQ5CJOJPJQJaJmHnHsHu+h h0qCJOJQJaJmHnHsHu.h h0q5CJOJQJaJmHnHsHu1h h0q56CJOJQJaJmHnHsHu.h h0q6CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu 2>@.0$ & & ( F    dgd$da$gd^mm$ $da$gd^m $da$gd^m dgdQ$d`a$gdFB dgd0q $da$gd0q $da$gd0q,.0$ & & ( F 絟oV8:h h56B*CJOJQJaJmHnHphsHu1h h56CJOJQJaJmHnHsHu.h h5CJOJQJaJmHnHsHu.h h!Og5CJOJQJaJmHnHsHu+h h0qCJOJQJaJmHnHsHu2h h0q0J6CJOJQJaJmHnHsHu/h h0JCJOJQJaJmHnHsHu/h h0q0JCJOJQJaJmHnHsHu F P f        <bǫ}g}g}g}g}e}J5h h0q59CJOJPJQJaJmHnHsHuU+h h^mCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu.h h5CJOJQJaJmHnHsHu7h h6B*CJOJQJaJmHnHphsHu7h h bT6B*CJOJQJaJmHnHphsHu7h h6B*CJOJQJaJmHnHphsHu  6<$*f dgd%gd%$a$gd%%$ d$d&dNP]a$gd0q $da$gd^m$d`a$gd^m postoji potreba za reformom krivi nopravnog polo~aja maloletnih izvrailaca krivi nih dela u Republici Srbiji, zatim uo e prakti ni problemi prilikom zaatite interesa maloletnih ~rtava krivi nih dela u krivi nom postupku, i ponude odreeni predlozi za njihovo prevazila~enje. Na ovaj na in se, po mialjenju autora, mo~e doi do vrednih saznanja u kom pravcu treba da se odvija eventualna reforma maloletni kog krivi nog zakonodavstva, kako bi se prevenirala sekundarna viktimizacija maloletnih ~rtava krivi nih dela u krivi nom postupku. Tematska sesija 3: }rtve viaestruke i masovne viktimizacije Viktimizacija kriminalom u vreme prirodnih katastrofa: Primer poplavljenih podru ja u Srbiji i Hrvatskoj Prof. dr }elimir Keaetovi Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu, Srbija Prof. dr Irena Cajner Mraovi Hrvatski studiji Sveu iliata u Zagrebu, Hrvatska Prof. dr Ljiljana Mikaaj Todorovi Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Hrvatska Prirodne katastrofe prouzrokuju velike gubitke i oateenja psiholoakog blagostanja, ekonomskog sistema i celog druatva. Postoje shvatanja da kulturni faktori kao ato su druatvene vrednosti i tradicije odreene zajednice uti u na suo avanje i reagovanje zajednice na katastrofe, odnosno da su pripremljenost, odgovor na katastrofe i oporavak posle krize pod jakim uticajem kulturne pozadine ugro~enih zajednica, isto kao i destabilizacija druatveno- vrednosnog poretka i pojava raznih vrsta druatvenih anomija uklju ujui i kriminal. Postoji nekoliko mitova koji generalizuju ljudsko ponaaanje za vreme katastrofe: mit o panici, mit o pasivnosti, mit traume i mit o antisocijalnom ponaaanju. Za predmet naaeg interesovanja, zna ajan je upravo mit o antisocijalnom ponaaanju. Naime, airoko je rasprostranjeno mialjenje da je takvo ponaaanje uobi ajeno u vreme kriza u zajednici izazvanih prirodnim i tehni ko-tehnoloakim katastrofama. Takoe, jedan od nekoliko airoko rasprostranjenih mitova vezanih za katastrofe je da one uti u na slabljenje socijalne kontrole i slom druatvenog poretka, te da predstavljaju naro it podsticaj za vraenje razli itih vrsta krivi nih dela, u prvom redu onih koji se odnose na imovinski kriminal (krae i razbojniatva), ali i onih protiv ~ivota i tela, osobito telesne povrede i silovanja. Pretpostavlja se da e devijantno tj. antisocijalno ponaaanje, za vreme katastrofa, kulminirati i da e oaamuene ~rtve biti ,,lake mete za plja kanje i ostale oblike kriminalnih aktivnosti. Prema nekim autorima plja kanje je najo ekivaniji kriminalni odgovor na prirodnu katastrofu jer se poveava broj prilika za krau budui da je privatna imovina nezaatiena. Meutim, slu~beni statisti ki podaci o prijavljenim krivi nim delima s poplavljenih podru ja u Srbiji i Hrvatskoj pokazuju sasvim suprotno. Navedeni podatak raspravlja se u kulturoloakom kontekstu i uporeuje se sa podacima u sli nim i razli itim druatvenim okru~enjima. Cilj ovoga rada je da da pregled mitova i nesporazuma vezanih za reakcije ljudi u odnosu na njihovo stvarno ponaaanje za vreme katastrofa na primeru poplavljenih podru ja Srbije i Hrvatske u majskim poplavama 2014. godine, a na osnovu slu~benih policijskih statistika obe zemlje. Izneti predmet i ciljevi rada opredeljuju i njegov sadr~aj. Nakon pregleda teorijskih shvatanja o odnosu kriminala i katastrofa i pregleda preovlaujuih mitova u medijima i javnom mnjenju o ovoj korelaciji, usledie analiza kretanja kriminaliteta tokom katastrofalnih majskih poplava 2014. u Srbiji i Hrvatskoj. }rtve genocida u Srebrenici i njihova reparacija Doc. dr D~evad Mahmutovi Pravni fakultet, Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina Mehmed Efendi Ministarstvo unutraanih poslova Tuzlanskog kantona, Tuzla, Bosna i Hercegovina U julu 1995. godine na prostoru zaatiene zone UN-a Srebrenica, po injeni su teaki zlo ini koje su meunarodni i domai sudovi u brojnim presudama ozna ili kao genocid. Rezultiralo je to i velikim brojem ~rtava. Gotovo da i ne postoje istra~ivanja koja sistematiziraju i kategoriziraju ~rtve genocida u Srebrenici, a posebno ne postoje istra~ivanja koja se bave reparacijama ~rtava genocida. Ovim radom se ~ele napraviti pionirski koraci s ciljem eliminisanja ovih nedostataka i unapreenja polo~aja ovih ~rtava. U teoretskom smislu, rad analizira postojee zakone kojima se definiau genocid i reparacije ~rtvama ratnih zlo ina i genocida, kao i ispitivanje harmonizacije zakonskih regulativa u Bosni i Hercegovini sa meunarodnim normama. Za potrebe izrade magistarskog rada jednog od autora ovog rada provedeno je empirijsko istra~ivanje i prikupljeni podaci na osnovu kojih je utvrena sociodemografska struktura ~rtava genocida u Srebrenici, te je provjeravana adekvatnost primjenjivanih oblika reparacije ~rtvama genocida. Podaci su prikupljeni na uzorku od 201 ~rtve, koji je uzet slu ajnim izborom iz populacije ~rtava genocida u Srebrenici. Analiza prikupljenih podataka pokazuje opate nezadovoljstvo primjenjenim oblicima reparacija, zna ajne razlike u stepenu zadovoljstva pojedina nim oblicima reparacija, te razlike u zadovoljstvu pojedina nim primjenjenim oblicima reparacija s obzirom na starosnu dob ~rtava. }rtve intersekcionalnosti Dr Zorica Mraevi Institut druatvenih nauka, Beograd, Srbija Predmet rada su ~rtve intersekcionalnosti kao diskriminacije na osnovu viae od jednog osnova diskriminacije, kao shvatanja koje je poalo od viaestruke diskriminacije razvijajui se ka novom, kompleksnijem pojmu intersekcionalnosti. Termin "viaestruka diskriminacija je po ela redovno da se pojavljuje u dokumentima politike EU od usvajanja direktive protiv diskriminacije 2001. godine, koja je proairila broj zabranjenih osnova diskriminacije u pravu EU od dve (po osnovu pola i nacionalnosti) do sedam (na osnovu rase, etni kog porekla, starosti, seksualne orijentacije i religije/vere). Direktive iz dvehiljaditih same ne sadr~e odredbe kojima se definiae ili zabranjuje viaestruka diskriminacija, ali njihove preambule eksplicitno navode da su ~ene esto ~rtve viaestruke diskriminacije. Dok se viaestruka diskriminacija javlja kada je diskriminacija zasnovana na bilo kojoj kombinaciji osnova, na primer, vere ili uverenja, invaliditeta, starosti ili seksualne orijentacije, koncept "intersekcionalnosti" se odnosi na interaktivnosti druatvenih identitetskih struktura kao ato su nacionalnost, religija, rase, klase, ali uvek kao neophodnu sadr~i komponentu rodne pripadnosti. Zbog toga feministi ki istra~iva ki pristup u Srbiji (kao i u mnogim zemljama EU i SAD) radije prihvata koncept intersekcionalnosti i razumevanja odnosa izmeu viae dimenzija i modaliteta druatvenih odnosa, ukazujui da su ~ene strukturno ugro~ene i u pravu i u ljudsko-pravnom politi kom diskursu. Pilot istra~ivanje koje je sproveo Institut druatvenih nauka tokom 2014. godine, ukazuje na postojanje i redovno ponavljanje obrazaca netrpeljivosti prema ~enama, osobama sa invaliditetom, verskim manjinama i LGBT populaciji unutar tri najvee nacionalne manjine u Srbiji (Maara, Boanjaka i Roma), dokazujui tako stalno postojei visok nivo strukturalne, sistematske diskriminacije protiv svih takozvanih "manjina u manjinama". Naime, mnogi pripadnici nacionalnih manjina, koji su i sami diskriminisani, u stvari ponavljaju iste diskriminativne obrasce prema onima koji su socijalno-politi ki slabiji u okviru svoje populacije, ~enama na prvom mestu. Manjine unutar manjina su izlo~ene viaestrukoj diskriminaciji, tzv. intersekcionalnosti, onoj koja dolazi iz spoljnjeg sveta, ali takoe istovremeno onoj koja se deaava unutar sopstvenog naroda. Umno~avanjem tog modela intersekcionalne diskriminacije opati nivo diskriminacije u Srbiji raste, doprinosei sve veem nivou  prihvatljivosti diskriminacije, i dodajui nove barijere procesima druatvene inkluzije. Intersekcionalnost je zbog toga ozbiljan izazov jer prisiljava na prihvatanje shvatanja po kome nacionalne manjine nisu homogeni entiteti. Taj koncept takoe sadr~i poziv da se rodni odnosi i razli ite rodne forme uzimaju u obzir kao osnove druatvene nepravde. Analiza identiteta ~rtava intersekcionalnosti je neophodni zaokret ka priznavanju raznolikosti kroz koncept viaestruke nejednakosti i linije sukoba. Cilj rada je da se kroz analizu postojanja viaestrukih osnova diskriminacije kod pojedinih druatvenih grupa, uka~e na specifi nu slo~enost njihove situacije kao i neodvojivost tih razli itih osnova diskriminacije. Cilj rada je takoe da uka~e da tradicionalno vertikalno shvatanje diskriminacije koje svaki osnov tretira odvojeno, nije adekvatan pristup razumevanju onih situacija u kojima se deaava presecanje viae osnova diskriminacije. U pitanju je neizbe~no prisustvo rodnog pitanja, kao osnova koji uslo~njava i multiplikuje svaki drugi osnov diskriminacije, kombinujui se sa njim. Izlaganje sadr~i analizu razli itih osnova diskrimincije i njihovih moguih, ali i neizbe~nih preseka. Za argumentovanje navedene hipoteze postojanja presecanja viae osnova diskiminacije i slo~enosti tako nastale diskriminacije koristie se stru na literatura iz te oblasti, studije i lanci, kao i medijski izveataji, web prezentacije, internet izvori, zakoni i dokumenti druatvenih politika. Pomenuti izvori su domai, regionalni i internacionalni. Osobe sa invaliditetom u institucijama kao ~rtve diskriminacije i kraenja ljudskih prava Biljana Janji Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S, Beograd, Srbija Kosana Beker ACIMSI-Centar za rodne studije, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija U izveatajima meunarodnih ugovornih tela i meunarodnih organizacija prethodnih godina prepoznato je da su deca i odrasli sa invaliditetom marginalizovani, isklju eni i da su im ugro~ena osnovna ljudska prava. Posebno je te~ak polo~aj osoba sa invaliditetom koje su smeatene u institucijama, koje, pored segregacije i loaih uslova ~ivota, karakteriae i rizik od zanemarivanja i zlostavljanja, nehumanog postupanja i ka~njavanja, koje mo~e da vodi do torture. Meutim, kraenja ljudskih prava ove manjinske grupe uglavnom su nevidljiva jer se naj eae deaavaju iza  zatvorenih vrata , a odreena postupanja (fiksacije, izolacija, elektro-aokovi) pravdaju se kao neophodan medicinski tretman. }ene i devoj ice su u loaijem polo~aju od muakaraca i de aka, jer su osim zbog invaliditeta, diskriminisane i na osnovu pola. Predmet ovog rada je kraenje ljudskih prava i diskriminacija dece i odraslih sa invaliditetom koji se nalaze u rezidencijalnim ustanovama u Republici Srbiji, sa posebnim osvrtom na polo~aj devoj ica i ~ena. Cilj je da se ustanovi iz kojih razloga se krae ljudska prava i diskriminiau osobe sa invaliditetom koje se nalaze u institucijama i u kojoj meri je postojei meunarodni okvir u oblasti ljudskih prava uticao na unapreenja polo~aja ovih osoba. U radu su istra~ivani preovlaujui stavovi i prakse koje vode do loaeg tretmana, zlostavljanja i mu enja osoba sa invaliditetom u institucijama i analizirana je promena meunarodnog pravnog okvira u oblasti ljudskih prava u kontekstu prava osoba sa invaliditetom. Bie predstavljena studija slu aja polo~aja dece i odraslih u institucijama u Srbiji, koja je bazirana na raspolo~ivim izveatajima o situaciji u institucijama u Srbiji, kao i na rezultatima i zaklju cima drugih relevantnih izveataja. Rezultati pokazuju da usvajanje meunarodnog i nacionalnog pravnog okvira zasnovanog na teoriji socijalnog modela jeste neophodan ali ne i dovoljan uslov za de facto ravnopravnost, jer se za viaestruke deprivacije i diskriminaciju pronalaze opravdanja usled ukorenjenih i rasprostranjenih negativnih stavova o pravima, mogunostima i potrebama dece i odraslih sa invaliditetom. Iako se odnos prema osobama sa invaliditetom menjao kroz istoriju, mo~e se rei da su one veoma dugo posmatrane kao manje vredne i da je uskraivanje prava na samoopredeljenje i zastupanje dovelo do airoko rasprostranjene diskriminacije i kraenja ljudskih prava. Zaklju ci ovog rada mogu da doprinesu promeni paradigme u odnosu na osobe sa invaliditetom koje se nalaze u institucijama, jer pru~aju uvid u neophodne promene koje treba da se dese u Srbiji kako bi se poboljaao polo~aj osoba sa invaliditetom. Evolucija kategorizacije ~rtava kriminala i viktimizacije Dr Besa Arifi Pravni fakultet, Jugo-isto ni evropski Univerzitet  Ilindenska , Tetovo, Republika Makedonija Ovaj rad ima za cilj da analizira na in na koji je evoluirala teoretska i zakonska kategorizacija ~rtava kriminala. Naime, kategorizacija ~rtava kriminala predstavlja delikatan i va~an proces, imajui u vidu da napravljene kategorije impliciraju razli ita prava za ~rtve i uti u na njihovu poziciju u krivi nom postupku. Prvi deo ovog rada analizira razli ite teorijske kategorije ~rtava uzimajui u razmatranje akolu pozitivisti ke viktimologije, konzervativne viktimologije i kriti ke viktimologije. Bie diskutovani zanimljivi pristupi iz pozitivisti ke viktimologije u radovima Von Hentiga i Mendelsona, kao i neki radikalni pristupi nekih grana konzervativne i radikalne viktimologije. Kriti ka viktimologija pru~a veoma generalizovan pogled na ~rtvu koji e biti diskutovan kroz pristup Sandre Walklate, koja objaanjava da u danaanjem druatvu, kategorizacija ~rtava biva sve te~a, jer svako mo~e postati ~rtva odreenih krivi nih dela, uprkos njihovim karakteristikama, koje su raniji autori uzimali za kriterijum za klasifikaciju ~rtava. Bie povu ena paralela izmeu teorijske i zakonske kategorizacije ~rtava. Mnoge zemlje su izmenile krivi no zakonodavstvo pru~ajui odreena prava ~rtvama kriminala. Makedonija je jedna od zemalja koja je u Krivi ni zakonik 2010. godine unela poseban deo o ~rtvama kriminala (na snazi je od 2013. godine). Drugi deo rada analizira kategorizaciju ~rtava unutar krivi nog zakonodavstva Makedonije i nekih drugih krivi nih zakonika u regionu. Kategorizacija ~rtava je povezana sa njihovim razli itim pravima koje im zakon garantuje. Ovaj rad e izvui odreene zaklju ke i preporuke koje su vezane za kategorizaciju ~rtava i njihova specifi na prava. Zna aj efektivne implementacije garantovanih prava za ~rtvu bie posebno naglaaen. Tematska sesija 4: Novi trendovi u zaatiti ~rtava nasilja Trauma i reziljentnost: Put oporavka ~ene-~rtve nasilja od intimnog partnera Prof. dr Dragana Bati Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija Nasilje od strane intimnog partnera (Intimate partner violence - IPV) je forma traume koja je uvek praena psihi kim promenama kod ~rtava, kao ato su depresivnost, anksioznost, pa i pojavom PTSD-a. Zato se, pri pomoi ~enama-~rtvama nasilja od strane intimnog partnera redovno javlja potreba za psihosocijalnim i psihoterapijskim tretmanom. Rad sa ~rtvama uklju uje razvijanje rezilijentnosti, koja predstavlja sposobnost za relativno brzi oporavak od stresa izazvanog nasiljem. U poslednje vreme tretman ovog tipa traume se modifikuje da bi se zadovoljile specifi ne potrebe ~ena koje su pre~ivele nasilje od strane intimnog partnera, posebno zbog toga ato ga neke od njih joa uvek trpe. Cilj rada je prikaz aktuelnih specifi nih programa tretmana za ~ene-~rtve partnerskog nasilja i njihovo povezivanje sa konceptom rezilijentnosti, posebno kompleksnog modela tretmana traume koji je najbli~i ovom konceptu. Pregled litarutare pokazuje da se u radu sa ~rtvama naj eae primenjuje modifikovana kognitivno-bihevioralna terapija kao ato su kognitivna terapija traume za zlostavljane ~ene (Cognitive Trauma Therapy for Battered Women - CTT-BW), koja se vodi zajedno sa advokatom zbog reaavanja pravnih problema i Program pomoi u prevazila~enju post-traumatskog stresnog poremeaja (Helping to Overcome PTSD through Empowerment -HOPE), dizajniran za ~ene koje su smeatene u sigurnim kuama. Iako svaki terapijski program vodi razvijanju rezilijentnosti, najviae povezan sa ovim konceptom je Program kompleksnog tretmana traume (Complex trauma tretment) koji se zasniva na postojeim snagama i osna~ivanju ~ene i vidi individuu kao pre~ivelog, pre nego kao ~rtvu. Rezilijentnost predstavlja univerzalni kapacitet li nosti za suo avanje, prevazila~enje i promenu bolnog iskustva koji omoguava ~rtvi da prevenira, minimizira i da se bori protiv destruktivnih uticaja porodi nog nasilja. Ona podrazumeva sposobnost individue da se oporavi od krize i traumatskog ~ivotnog iskustva. Porodi ne konstelacije kao efikasan tretman za prevazila~enje posledica fizi kog i seksualnog nasilja kod ~rtava Prof. dr Jasna Hrn i Fakultet politi kih nauka, Univerzitet u Beogradu, Srbija Ovaj rad je rezultat rada na projektu  Rodna ravnopravnost i kultura graanskog statusa: istorijska i teorijska utemeljenja u Srbiji , kojeg finansira Ministarstvo prosvete i nauke Republike Srbije, broj 47021. U radu se prikazuje inovativan pristup prevazila~enju posledica nasilja po ~rtvu, u okviru porodi nih konstelacija, psihoterapijskog pristupa, koji je razvio Bert Helinger. Ovaj pristup je razvijen u Nema koj kao odgovor na situaciju u kojoj je zna ajan deo stanovniatva bio ~rtva ili po inilac nasilja tokom Drugog svetskog rata, zbog ega su patili ne samo oni, ve i njihovi potomci. Tehnika rada porodi nih konstelacija: Rad je grupni, u kome u esnici formiraju krug, a osoba, koja tra~i reaenje za svoj problem, u sredinu kruga postavlja predstavnike, tj. osobe koje predstavljaju elemente koji su klju ni za reaavanje datog problema (u prethodnom dogovoru sa voditeljem konstelacija - konstelatorom). Konstelator komunicira sa predstavnicima, podsti e ih da iska~u stanja, oseanja i pokrete, koje do~ivljavaju u poziciji u kojoj se nalaze, i ponekad sugeriae pokrete i re enice da bi se doalo do optimalnog reaenja. Naj eae osoba koja postavlja problem na kraju zauzme svoje mesto u krugu, umesto svog predstavnika. Kada se na ovaj na in pristupi nasilnom dogaaju ili situaciji, ~rtva ima mogunost da ga celovitije sagleda i da pro~ivi alternativno reaenje, ato mo~e biti sna~an podsticaj za prevazila~enje nasilja. esto do razreaenja dolazi kada po inilac preuzme odgovornost, tj. krivicu za delo i pati zajedno sa ~rtvom. To omoguava ~rtvi da prihvati i prevazie nasilje koje se desilo. Ovaj pristup je posebno efikasan u prevazila~enju posledica incesta, jer omoguava ~rtvi da prihvati prestupnika kao lana porodice ukoliko on/ona odgovorno nosi svoju krivicu i pati zajedno sa ~rtvom. Takoe, ~rtva mo~e da sagleda i ulogu drugih lanova porodice i drugih zna ajnih osoba i da to prihvati, kao i da nae bolje mesto za sebe u porodici. Ipak, ovaj pristup izaziva razli ite reakcije u javnosti, jer ima fokus na reparaciju, a ne retribuciju, ak i kada se radi o teakoj situaciji kao ato je incest. Okupaciona terapija i rehabilitacija ~rtava traume: Pristup tranzicijskoj pravdi od dna prema vrhu Dr Branka Anti-`tauber Udru~enje Snaga }ene, Tuzla, Bosna i Hercegovina U druatvima koja se oporavljaju od strahota, ratnih zlo ina i straanih kraenja ljudskih prava, procesuiranje po initelja je esencijalno. Meutim, u ovoj  borbi protiv neka~njavanja , mi esto izgubimo iz vida ~rtve i njihove potrebe. Bez obzira na zna aj krivi nih procesa, mi moramo tra~iti komplementarne na ine sprovoenja tranzicijske pravde, viae orijentirane od dna prema gore, odnosno prema direktnim ~rtvama koje danas trpe posljedice traume; te u tom smislu, okupaciona terapija ima fundamentalnu ulogu. Okupaciona terapija, koja obuhvata airok spektar manuelnih, kreativnih, rekreacijskih i edukativnih aktivnosti, pokuaava poboljaati fizi ko i mentalno zdravlje pojedinca  i time pomoi proces rehabilitacije pojedinca. U viktimoloakom kontekstu, okupaciona terapija doprinosi podizanju samopoatovanja i samovrednovanja, poveavajui njene/njegove nivoe pouzdanja i osjeaj pripadanja. Osnovana 1999. godine, Snaga }ene, nevladina organizacija bazirana u Tuzli, u Bosni i Hercegovini, koristi okupacionu terapiju u svom radu viae od decenije, kao dio svog holisti kog i multidimenzionalnog pristupa izlje enju traume. Snaga }ene je po ela razvoj svog okupacionog modela u Srebrenici, kroz svoj tekui projekat  Cvjetna dolina . Nevladina organizacija je nedavno proairila svoj model na ~rte ratnog silovanja i seksualnog zlostavljanja u BiH. Svrha ovog rada jeste da demonstrira zna aj okupacione terapije u viktimoloakom radu i da generira zna ajnu diskusiju o moguim na inima na koje da proairi njegovu upotrebu u novom kontekstu, uklju ujui i Srbiju. Njegov centralni argument je da je okupaciona terapija esencijalna za osiguravanje dugotrajnije socijalne pravde kao kriti nog komplementa za zakonsku pravdu od vrha prema dolje. Podijeljen u tri dijela, prvi dio ovog rada daje kratki pregled okupacione terapije i njen razvoj. Drugi, empirijski dio diskutovat e upotrebu okupacione terapije Snaga }ene, sa specifi nim fokusom na projekat  Cvjetna dolina u Srebrenici. Ova diskusija e uklju iti analizu slu aja, da bi demonstrirali kakvu su korist imale ~ene od projekta  Cvjetna dolina , kao i fotografije. Trei i finalni dio reflektovat e zna aj okupacione terapije u procesima tranzicijske pravde, kao na ina za kreiranje pravde usmjerene ka ~rtvama koja nije samo  odraena u ime ~rtava nego je prema njima i stvarno realizirana. Medijska pokrivenost nasilnog kriminaliteta Doc. dr Vesna Stefanovska Fakultet bezbednosti, Skoplje, Republika Makedonija Na in na koji mediji prikazuju zlo in je od posebnog zna aja u oblasti kriminologije. Dnevne novine u tom sistemu imaju posebno mesto i zato su esto analizirane od strane nau ne zajednice. S obzirom da svakodnevno objavljuju vesti, tema kriminala je uobi ajena i klju ni deo dnevnih novina, a u zavisnosti od mnogih elemenata krivi nog dela, ona se mogu nai i na naslovnoj strani, u popularnom delu koji se bavi politi kim temama, ekonomijom, ili u crnoj hronici. Kao rezultat toga, pitanja koja se pojavljuju su: da li su vesti o kriminalu odraz realnosti, ne samo u vezi sa podacima o kriminalu u zemlji, ve i u pogledu toga da li su specifi na krivi na dela adekvatno opisana i prikazana u novinama; zatim, ata je uloga i koji je zna aj medija u odnosu na prezentaciju kriminala; i kako se mo~e objasniti veza izmeu kriminala i medija? Ova pitanja su razraena u ovom radu kroz pregled nau ne literature i istra~ivanja u tom polju, kao i kroz kratke analize priznatih teorijskih pristupa o odnosu izmeu medija i kriminala. Osim toga, veina studija o ovoj temi pokazuje da su nasilni zlo ini u medijima neproporcionalno zastupljeni u odnosu na krivi na dela protiv imovine; odnos je 8:2, dok je prema zvani nim statistikama stopa krivi nih dela protiv imovine u odnosu 9:1 prema krivi nim delima sa elementima nasilja. Sli no tome, Jewkes (2004) tvrdi da su zlo ini u medijima prikazani kao rezultat individualne patologije, dok su zlo ini koji po ine moni ljudi u druatvu ignorisani ili pogreano predstavljeni. Osim toga, rad predstavlja rezultate istra~iva kog rada kvalitativne analize sadr~aja vesti o kriminalu u vezi sa nasilnim kriminalom u dva dnevna lista u Republici Makedoniji (Dnevnik i Vest) u periodu od tri meseca. Studija je bila fokusirana na to: kako su mediji prikazivali nasilne zlo ine; da li takav prikaz podsti e stigmatizaciju i kriminalizaciju; da li stvara predrasude prema odreenim grupama prestupnika ili ~rtava; kako mediji shvataju kriminal i informiau o nasilnom kriminalu; koji delovi kriminalnog dela su naglaaeni, ignorisani ili zataakani, kao i koje poruke mediji aalju javnosti o nasilnim zlo inima? Medijsko izveatavanje o nasilju nad ~enama u Srbiji Miloa Resimi Centralno-evropski univerzitet, Budimpeata, Maarska Ovaj rad ispituje efekte uticaja dr~ave na uspostavljanje medijskog okvira za izveatavanje o nasilju nad ~enama u Srbiji. Za teorijsko polaziate uzeta je frejming teorija, kojom se prihvata pozicija autora koji smatraju da je frejming posebna medijska teorija, pre nego ekstenzija teorije dnevnog reda (eng. agenda-setting). Ova distinkcija je va~na budui da za osetljive i zna ajne druatvene probleme, kakvo je nasilje nad ~enama, postaviti problem na medijsku agendu nije dovoljno. Ono ato je makar podjednako va~no je kako je problem kadriran. Kako isti u Shaw i McCombs, i izbor tema kojima se posveuje pa~nja i na in na koji su te teme predstavljene imaju va~ne uloge u uspostavljanju agende. Primenjujui ovu tvrdnju na pitanje medijskog izveatavanja o nasilju nad ~enama, mo~emo da ka~emo da su i prisustvo vesti i lanaka koji govore o nasilju nad ~enama, ali i na in na koji su te teme predstavljene podjednako va~ni za razumevanje ovog va~nog druatvenog problema. U radu se koristi kvantitativna analiza sadr~aja i kvalitativna frejming analiza na tri nacionalna dnevna lista, kako bi se predstavili dometi i tip medijskog izveatavanja o nasilju nad ~enama u dva vremenska perioda, pre i posle usvajanja relevantnih dr~avnih politika i akcionih planova. Rezultati kvantitativne analize sadr~aja na uzorku od 330 lanaka upuuju na zaklju ak da je doalo do pozitivne promene ka odgovornijem izveatavanju o nasilju nad ~enama, posebno u polutabloidnom Blicu i tabloidu Kurir. Rezultati frejming analize sugeriau da mediji imaju sopstvenu logiku, te da tr~iana orijentacija listova i preovlaujui senzacionalisti ki ton spre avaju zna ajnije promene u pogledu frejminga nasilja nad ~enama u domaim medijima, osim u slu aju lista Politika. U radu se zaklju uje da je lakae uticati na sadr~aj lanaka nego na na in na koji je problem predstavljen, zato ato ureiva ki odbori prilagoavaju sadr~aj lanaka itala kom ukusu koji oslikava ukorenjene patrijarhalne norme u srpskom druatvu. Tematska sesija 5: Razli ite kategorije ~rtava, njihov pravni status i zaatita }rtve u krivi nom zakonodavstvu Srbije Jadranka Buljevi Osnovni sud u Novom Sadu, Srbija Analizom krivi nog zakonodavstva Srbije, konkretno Krivi nog zakonika, jasno se uo ava da odreene ~rtve u krivi nom zakonodavstvu Srbije imaju razli it treman u pogledu zaatite svojih prava. Nekim ~rtvama, poput maloletnih lica, pravni polo~aj i zaatita osigurani su posebnim zakonima, dok se za najvei deo ~rtava polo~aj i zaatita ostvaruju primenom reaenja sadr~anih u Krivi nom zakoniku i Zakoniku o krivi nom postupku. Polazei od toga, u ovom radu se analizira postojee krivi no zakonodavstvo Srbije kako bi se sagledali polo~aj i pravna zaatita ~rtava krivi nih dela te postavila osnova za dalje reforme postojeih reaenja. Naime, u krivi nom zakonodavstvu Srbije pojedine ~rtve se veoma esto marginalizuju, kao ato su ~rtve imovinskih delikata (na primer, krae, teake krae, razbojni ke krae, razbojniatva), a esto i ~rtve nasilni kog kriminaliteta (na primer, u slu aju krivi nog dela nasilje u porodici, pogotovo ako su u pitanju partnerski odnosi) i sli no. Ovim ~rtvama nije osigurana adekvatna pravna zaatita, a navedena krivi na dela su od velikog zna aja za bezbednost itave druatvene zajednice. Sa druge strane, interese ~rtava, naro ito po poslednjem usvojenom Zakoniku o krivi nom postupku, treba da zastupaju tu~ioci, ali oni joa uvek nisu usvojili tu ulogu. Primeuje se da se zakonodavac viae anga~uje na pravima okrivljenih nego na zaatiti ~rtava, ato je nedostatak za koji treba ulo~iti viae truda, i to od strane viae u esnika, tj. nadle~nih institucija, kao ato su policija, centri za socijalni rad, tu~ioci, pa i sami sudovi (redovni i prekraajni). Oni bi trebalo da se viae anga~uju na zajedni koj saradnji, na primer, na nivou vremenski ustaljenih i dogovorenih konferencija slu aja, ato bi i samom zakonodavcu predstavljalo osnov za reaenje ovog problema, jer bi se time smanjio obim kriminaliteta, ~rtve bi dobile adekvatniju zaatitu i, osna~ene timskim radom nadle~nih institucija, imale bi viae hrabrosti da prijavljuju krivi na dela, a naro ito da slobodnije svedo e, ato bi, pak, rezultiralo time da sami krivi ni postupci budu br~i i efikasniji, a u inioci svesniji da nemaju mnogo aansi da izbegnu krivi nu odgovornost. Zlo ini mr~nje: Pravni okvir i praksa u Srbiji Dr Milica Kova evi Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija U radu je analiziran normativni okvir kojim je u Srbiji sankcionisano vraenje krivi nih dela koja su motivisana li nim svojstvima pripadnika ranjivih grupa, te nevelika praksa u implementaciji ovih zakonskih reaenja. Klju no pitanje na koje treba odgovoriti jeste da li je izmenama Krivi nog zakonika RS iz 2012. godine omoguena bolja i sadr~ajnija zaatita ~rtava zlo ina mr~nje. U tom cilju primenjeni su normativno-logi ki metod i analiza sadr~aja. Autorka je nastojala da uka~e na nedostatke i prednosti postojeeg reaenja koje zlo ine mr~nje zapravo sankcioniae kroz uvoenje obavezne ote~avajue okolnosti za krivi na dela motivisana li nim karakteristikama ~rtava kao ato su, primera radi, nacionalna pripadnost ili seksualno opredeljenje. Rad se zavraava zaklju kom da prava i slobode pripadnika ranjivih grupa u na elu nisu adekvatno zaatieni, pri emu ne treba gubiti iz vida to da mehanizmi krivi nopravne reakcije nisu pogodno sredstvo za obezbeivanje harmoni nog su~ivota pripadnika razli itih grupa i tolerancije. Kriti ki osvrt na medicinska i sudska eti ka pitanja koja se odnose na prisilnu hospitalizaciju mentalno obolelih pacijenata Olivera Kulji Osnovni sud u Zrenjaninu, Srbija U radu e biti pokazana specifi nost etike kod medicinskog i sudskog tretmana prisilne hospitalizacije duaevnih bolesnika. Re  je o posebnoj situaciji u kojoj se nalaze psihijatar i sudija izlaskom na lice mesta u psihijatrijsku ustanovu. Nije u pitanju uobi ajeno sasluaavanje stranke, ve pokuaaj da se uroni u svest, slobodu, volju i razum bolesnika i proceni njegov polo~aj u bolnici. Bie skrenuta pa~nja na to koliko se poatuju prava duaevnih bolesnika: pravo na tretman bez prisile; odsustvo diskriminacije na polnoj, kulturnoj, verskoj, ekonomskoj i politi koj osnovi; zatim pravo na rehabilitaciju i ponovno uklju ivanje u porodi ni i socijalni ~ivot; pravo pacijenta da ne bude izlo~en nikakvoj fizi koj ili psihi koj manipulaciji; pravo na zaatitu li ne imovine i na komunikaciju sa okolinom prilikom boravka u bolnici. Primeri analize su slu ajevi iz psihijatrijskog odeljenja bolnice u Zrenjaninu i protokoli o fizi koj fiksaciji i reaenja Osnovnog suda u Zrenjaninu iz prve polovine 2015. godine. Sticanje i gubitak statusa ~rtve pred Evropskim sudom za ljudska prava Aleksandar Todorovi Student doktorskih studija Pravnog Fakulteta, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija Pitanje sticanja i gubitka statusa ~rtve pred Evropskim sudom za ljudska prava predstavlja jedan od osnovnih preduslova za razumevanje kontrolnog mehanizma Evropske konvencije za zaatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Konvencija). Naime, itava koncepcija kontrolnog mehanizma Konvencije zasniva se na njegovoj bitnoj karakteristici koja se ogleda u injenici da pojedinac kao nosilac prava garantovanih Konvencijom u~iva meunarodnu sudsku zaatitu. Meunarodnu sudsku zaatitu lice mo~e ostvariti podnoaenjem pojedina ne predstavke Evropskom sudu za ljudska prava (u daljem tekstu: Sud) kojom tvrdi da je ~rtva povrede nekog od prava zajam enih Konvencijom i kojom od Suda tra~i da mu se taj status prizna, da se povreda utvrdi i da se dosudi pravi no zadovoljenje. Upravo ta injenica, da pojedinac mo~e zahtevati meunarodnu zaatitu svojih ljudskih prava za posledicu ima to da je pravna zaatita koja se potencijalnoj ~rtvi garantuje strogo li nog karaktera. Nije, prema tome, dozvoljeno tra~iti od Suda da utvrdi neku apstraktnu i buduu mogunost povrede prava, niti je mogue koristiti pojedina nu predstavku kao actio popularis. Prema tome, postojanje statusa ~rtve prvi je uslov dopuatenosti koji mora biti zadovoljen da bi doalo do meritornog odlu ivanja o postojanju povrede prava. Sledstveno tome, ovo je ujedno i prvi uslov koji e Sud ispitati kada odlu uje o tome da li je pojedina na predstavka dopuatena. Predmet izlaganja jeste da se uka~e na to koje kriterijume ispituje i koje testove postavlja Sud kada raspravlja o tome da li lice koje podnosi pojedina nu predstavku ispunjava uslove da bi za potrebe pru~anja sudske zaatite bilo smatrano ~rtvom. U svetlu toga, posebna pa~nja bie usmerena na objaanjavanje razlike izmeu koncepta direktne ~rtve i indirektne ~rtve. Dalje, autor e nastojati i da razgrani i pojam ~rtve od pojma zainteresovanog lica. Da bi na kraju ukazao na uslove koje je potrebno ispuniti da bi se status ~rtve izgubio. Cilj izlaganja, meutim, nee biti ograni en samo na pojaanjenje gore opisanih pojmova, ve i da se uka~e na postojanje suatinskog nerazumavanja u odnosu izmeu ~rtve povrede prava i posledice povrede prava. Preciznije, autor e pokuaati da objasni da se koncept direktne i indirektne ~rtve, kao i uslovi za sticanje tih statusa, moraju sagledati sa aspekta usmerenosti akata (koji su ih izazvali) prema pravu nekog lica, a ne prema posledici koja je usled toga nastupila. U tom pravcu, ukazae se i na primere iz prakse koji pokazuju da i direktna i indirektna ~rtva mogu trpeti i direktne i indirektne posledice jednako. Tematska sesija 6: Zaatita ~rtava i krivi nopravni sistem Uvoenje tu~ila ke istrage i problemi u radu sa kojima se susrela Slu~ba za pomo i podraku ~rtvama i svedocima Slavica Pekovi Slu~ba za pomo i podraku oateenima i svedocima, Viai sud u Beogradu, Srbija Rad daje uvid kako je uvoenje tu~ila ke istrage u Republici Srbiji uticalo na rad Slu~be za pomo i podraku oateenima i svedocima Viaeg suda u Beogradu i u probleme koji se javljaju usled njenih ograni enih ovlaaenja i nedostatka organizovane saradnje sa vladinim i nevladinim organizacijama. Naime, od 2006. do 2012. godine podraku ove slu~be imali su svi svedoci/oateeni, koji su pred sudom svoje iskaze davali kako u istra~nom postupku, tako i na glavnom pretresu. Izmenama Zakonika o krivi nom postupku RS iz 2011. godine dolazi do vakuuma u pru~anju podrake. Obzirom da pri tu~ilaatvu ne postoji formalno organizovan vid podrake, oateeni/svedoci su uskraeni za podraku u veoma zna ajnoj fazi postupka u istrazi. Neminovno se nameu pitanja kako popuniti novonastalu prazninu i kako koncipirati sistem podrake koji e odgovarati potrebama samih ~rtava i svedoka? Da li je potrebno formirati slu~be za podraku pri tu~ilaatvima i/ili pri sudovima, uz proairenje ovlaaenja slu~be? Kroz kratak osvrt na procedure rada slu~be videe se da oateeni/svedoci podraku dobijaju od trenutka prijema poziva za svedo enje putem telefona, neposredno u zgradi suda pred samo svedo enje i tokom samog svedo enja. Iskustvo je pokazalo da je oateenima ponekad potrebna dugotrajnija priprema za svedo enje, kao i podraka nakon zavraenog svedo enja. U ovim slu ajevima veliku ulogu mogu imati vladine i nevladine organizacije ije resurse treba iskoristiti i povezati ih, ali ne na personalnom nivou, kao ato je to do sada bila praksa, ve organizovano. Ovaj rad bi trebalo da pokrene diskusiju o iznala~enju reaenja kako se sistem podrake ~rtvama i svedocima u Srbiji mo~e u initi kvalitetnijim i efikasnijim, ime bi se poboljaao njihov polo~aj u krivi nom postupku. Prava ~rtve prema Zakonu o kaznenom postupku: Potrebe ~rtve i iskustva u praksi iz perspektive odjela za podraku ~rtvama i svjedocima Nikica Hamer Vidmar Samostalna slu~ba za podraku ~rtvama i svjedocima, Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske, Hrvatska Izmjenama Zakona o kaznenom postupku ostvario se zna ajan napredak u smislu unaprjeenja polo~aja ~rtve u kaznenom postupku, osiguranja njene zaatite i prava. Navedene izmjene u skladu su s Okvirnom odlukom Vijea 2001/220/PUP od 15. o~ujka 2001. godine o polo~aju ~rtava u kaznenom postupku, te Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda prava, podrake i zaatite ~rtava kaznenih djela. Predmet ovog rada je analiza odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na prava ~rtava, posebno ranjivih skupina, kao ato su djeca i ~rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima, te njihov u inak na polo~aj ~rtve u kaznenom postupku. Cilj je utvrditi povezanosti zakonom propisanih prava ~rtava s potrebama ~rtava, kao i analizirati u inak provedbe i primjene tih prava na status ~rtve, osjeaj sigurnosti i zaatienosti, doprinos smanjenju retraumatizacije i reviktimizacije ~rtve, te poveanju povjerenja u pravosudni sustav. Svrha uvoenja zakonskih promjena bila je osiguranje navedenih u inaka koji se mogu ostvariti prvenstveno pravovremenim informiranjem ~rtve o njenim pravima, a nakon toga i osiguranjem primjene prava u praksi. Analiza je sa injena na temelju iskustava slu~benika odjela za podraku ~rtvama i svjedocima na sudovima koji su u svakodnevnom neposrednom kontaktu sa ~rtvama kao pru~atelji podrake i informacija o pravima. Svrha ovog rada je promovirati primjenu prava koje ~rtve imaju prema Zakonu o kaznenom postupku, te doprinijeti razumijevanju va~nosti koju primjena tih prava ima za poveanje osjeaja sigurnosti i zaatienosti, osjeaja poativanja i dobrobiti ~rtava. Sve navedeno mo~e doprinijeti lakaem prolasku kroz kazneni postupak, manje traumati nom i stresnom iskustvu svjedo enja, oporavku ~rtve, osjeaju da nije prepuatena sama sebi, zanemarena i iskoriatena u svrhu provoenja kaznenog postupka. Slu~be za podraku oateenim licima/svedocima u javnom tu~ilaatvu Republike Srbije Marijana Santra  Dr~avno vee tu~ilaca/Republi ko javno tu~ilaatvo, Srbija Ovaj rad ima za cilj da stru noj javnosti predstavi aktivnosti Dr~avnog vea tu~ilaca i Republi kog javnog tu~ilaatva u pogledu osnivanja Slu~bi za podraku oateenim licima/svedocima u javnom tu~ilaatvu Republike Srbije. U okviru prezentacije bie predstavljeni razlog, cilj i pravni osnov za osnivanje Slu~bi, saradnja sa meunarodnim organizacijama i domaim organizacijama civilnog druatva, do sada preduzete aktivnosti u pogledu osnivanja Slu~bi za informisanje oateenih lica i svedoka u Viaem javnom tu~ilaatvu u Beogradu i Viaim javnim tu~ilaatvima u Novom Sadu, Niau i Kragujevacu, kao i dalje potrebe i planovi razvoja projekta. Posebno e biti predstavljena saradnja sa Viktimoloakim druatvom Srbije, u okviru potpisanog Memoranduma o razumevanju i saradnji sa Republi kim javnim tu~ilaatvom, a naro ito u pogledu ja anja kapaciteta Slu~bi za informisanje oateenih lica i svedoka u Viaim javnim tu~ilaatvima. Takoe, rad e se baviti i pitanjima neophodnosti saradnje svih relevantnih inilaca u druatvu u oblasti podrake oateenim licima i svedocima u krivi nom postupku, odnosno nu~nosti saradnje Slu~bi za podraku oateenim licima/svedocima u javnim tu~ilaatvima sa Slu~bama za pomo i podraku oateenima i svedocima u sudovima, Ministarstvom unutraanjih poslova, drugim dr~avnim institucijama i organizacijama civilnog druatva. Unapreenje prava deteta kroz ja anje sistema pravosua i socijalne zaatite u Srbiji Katlin Braai UNICEF, Beograd, Srbija Ines Cerovi UNICEF, Beograd, Srbija Ivana uki-Milosavljevi Centar za zaatitu odoj adi, dece i omladine, Dom "Jovan Jovanovi Zmaj", Srbija Osnovni cilj ovog rada jeste predstavljanje aktivnosti u okviru projekta pod nazivom  Unapreenje prava deteta kroz ja anje sistema pravosua i socijalne zaatite u Srbiji , koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNICEF u partnerstvu sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom za rad, zapoaljavanje, bora ka i socijalna pitanja. Republika Srbija se nalazi u srediatu procesa realizacije sveobuhvatnih reformi unutar sistema pravosua i socijalne zaatite, ime se poveava njihova efikasnost, a njihov rad usklauje sa meunarodnim i evropskim standardima. Srbija je zapo ela proces provere, a akcenat je prvobitno stavljen na poglavlja 23 i 24, ato predstavlja pravi trenutak za sve inicijative koje se ti u unapreenja osnovnih ljudskih prava i ubrzavanja procesa reforme pravosua. Oblasti reforme sistema pravosua po meri deteta sve viae privla e pa~nju razli itih meunarodnih i evropskih tela i organizacija, ime Srbija dobija priliku da upotrebi odgovarajua iskustva drugih zemalja kako bi obezbedila poatovanje principa  najboljeg interesa deteta onda kada je dete u kontaktu sa sistemom socijalne zaatite ili pravosua. Poatovanje ovog principa predstavlja polaznu ta ku u razradi svih projektnih aktivnosti. Projekat ima nekoliko komponenti, a aktivnosti koje se ti u dece ~rtava i svedoka u krivi nom postupku su zasnovane na postojeem domaem normativnom okviru (Zakon o maloletnim u iniocima krivi nih dela i krivi nopravnoj zaatiti maloletnih lica), i nastojanjima da se obezbedi njegova puna primena u praksi. Ovde se pre svega misli na poatovanje na ela hitnosti postupka, sasluaanje deteta u prisustvu pedagoga, psihologa ili drugog stru nog lica, uz obavezno prisustvo roditelja ili staratelja odnosno predstavnika organa starateljstva, kao i mogunost sasluaanja deteta bez prisustva okrivljenog, van sudnice, putem audio-video linka, ime se izbegava viaestruko sasluaanje deteta, suo enje sa okrivljenim i doprinosi skraenju samog sudskog postupka. U prezentaciji e biti predstavljene i Smernice za zaatitu dece ~rtava i svedoka od sekundarne viktimizacije izraene za potrebe svih relevantnih organa i slu~bi koji u estvuju u sudskom postupku, kao i konkretni predlozi za dalja unapreenja u ovoj oblasti, kako bi se u najveoj moguoj meri obezbedilo poatovanje prava deteta kao ~rtve ili svedoka u krivi nom postupku. Tematska sesija 7: Od ~rtve do subjekta: Kriti ka analiza motiva ~rtve i teme nasilja u savremenom pozoriatu i na filmu Gluma ki proces formiranja dramskog lika: Katarza kroz strah i surovost, ~rtvovanje i o uvanje integriteta li nosti glumca Dr Amra Latifi Fakultet za medije i komunikacije,Univerzitet Singidunum u Beogradu, Srbija Gluma ki proces traganja za dramskim likom podrazumeva najintimniji susret sa sopstvenom li noau. Scenska svest koegzistira kao viae svesti u jednoj. Gluma ki karakter na sceni u trenutku izvoenja podrazumeva dijalekti ku tenziju konstantnog koegzistiranja dve sfere: 1) obi no  Ja i 2) transegzistencijalno  Ja . Obi no  Ja podrazumeva oformljenu prisutnost na sceni. Transegzistencijalno  Ja podrazumeva trenutak kada izvoa  viae nije  pri sebi , ve najdubljim prodorom u sebe briae sopstveno  Ja i stupa u transformisanu ili promenjenu svest. Transformisana ili promenjena svest podrazumeva, prema uvenom pozorianom reditelju i teoreti aru Jer~i Grotovskom (1933-1999),  glum evo ~rtvovanje najdubljih delova sebe . Prelazak iz jedne sfere u drugu podrazumeva stalne promene svesti, koje u procesu gluma kog rada predstavljaju traumati nu zonu straha i surovosti. Koegzistencijom viae svesti dobija se krajnji rezultat: dramski lik. Mihail ehov (1891-1955), istaknuti glumac, reditelj i dramski pedagog, je trenutak gluma ke inspiracije definisao kao saradnju ni~e i viae svesti. Viaa svest ili, kako ehov joa piae  viae  Ja - obogauje i proairuje itavu svest. ehov objaanjava da u saradnji viaeg  Ja , koje inspiriae glumu i pru~a kreativne oseaje, i ni~eg  Ja , koje slu~i viaem  Ja kao sputavajua snaga, nastaje dramski lik. Izlaganje e uklju iti kao primere glumce akola Stanislavskog (Robert De Niro), Stele Adler (Marlon Brando), Grotovskog (Tomas Ri ards), Mihaila ehova (Klint Istvud). Sukob li ne slobode pojedinca i represivnih druatvenih normi unutar sistema socijalizma u SFRJ u filmovima Kvar (1978) i De ko koji obeava (1981) reditelja Miloaa  Miae Radivojevia Mr Ivan Jovanovi Student doktorskih studija na Fakultetu dramskih umetnosti, Univerzitet u Beogradu, Srbija Jedan od glavnih tematskih okvira filmskog opusa poznatog jugoslovenskog i srpskog filmskog reditelja i autora Miloaa-Miae Radivojevia jeste sukob individue sa normama socijalisti kog poretka SFRJ. Ova tematska celina je posebno vidljiva u dva filma: De ko koji obeava (1981) i Kvar (1978), u kojima glavni junaci trpe nasilje ne samo od strane socijalisti kog establiamenta ve i od strane malograanskog, porodi nog druatvenog ustrojstva koje ih tera u samoizolaciju (Kvar) ili u beg u subkulturni milje (De ko koji obeava). Sukob pojedinca kao individualca i ideoloakog/druatvenog sistema u ovim filmovima najbolje je predstavljen u njihovom bezizlaznom otporu koji se zavraava fizi kim nestajanjem. Dati si~e gradi metaforu koja jasno odslikava mo birokratskog sistema na kome je sazdana tadaanja dr~ava, a koji je omoguio kasniju disoluciju iste i dogaaje tokom devedesetih godina 20. veka. Junaci Radivojevievih filmova su ~rtve sopstvene ~udnje za slobodom mialjenja, i kao takvi predstavljaju simbol ne samo individualne ~elje junaka, ve i kolektivne represije u pravcu socijalisti kog "po~eljnog ~ivota" nad bilo kime ko se u njega ne uklapa svojim delanjem. ,,Socijalni horor  i kriti ka analiza ideoloake i poeti ke funkcije motiva ~rtve u srpskim filmovima }ivot i smrt porno-bande (2009), Srpski film (2010) i Zverinjak (2012) Dr Ivana Kronja Visoka akola likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu, Srbija Ovo izlaganje razmatrae grupu ostvarenja srpske kinematografije nakon 2000-te ije se narativne strategije i vizuelna estetika fokusiraju na pitanje nasilja i ~rtve u kontekstu socijalnog beznaa, postkomunisti ke tranzicije i aktuelne globalne krize vrednosti. Raspad komunizma i socijalizma, dolazak neoliberalnog tr~iata i politi kog modela i postmoderna globalna kultura, kao i poratne traume i politi ki konformizam, prouzrokovali su mnogo nestabilnosti, socijalnu i moralnu krizu. Politi ki i kulturni identitet graana i nacije ostaje nedefinisan i konstantno izlo~en redefinisanju proalosti i opstrukciji konstruktivnih i odr~ivih strategija u sadaanjosti. Ovo stanje se takoe reflektuje u domenu rodnih uloga, polo~aja ~ena i porodi nom ~ivotu, u kojima raste procenat dezintegracije, nasilja, femicida i drugo. Filmovi autora Mladena orevia }ivot i smrt porno-bande (2009), reditelja i ko-scenariste Srana Spasojevia i scenariste Aleksandra Radivojevia Srpski film (2010) i celove ernji TV film Zverinjak (2012) reditelja Marka Novakovia, prema scenariju Duaana Spasojevia, ugrauju ove slo~ene karakteristike rasapa srpske druatvene zajednice i nefunkcionalne dr~ave u sopstvene izra~ajne poetike. Navedeni filmovi pru~aju izvanredan primer radikalne filmske estetike koja strategijama oneobi avanja, ~anrovskog upliva andergraunda, pornografije i horora u realisti nu dramu progovara o trajno traumatizovanom stanju srpskog druatva. U tom nastojanju, oni uvode i svesnu radikalnu estetizaciju seksualnog i telesnog nasilja, od ubijanja siromaanog starca od strane porodice za sitan novac radi snimanja tzv. snaf-filma u Porno-bandi, preko silovanja muakog deteta od strane njegovog rastrojenog oca u Srpskom filmu do grubog seksualnog opatenja i scene smrti slepe monahinje u Zverinjaku. Prelazei granicu politi ke korektnosti i namerno aokirajui javnost, ova dela takoe ukazuju na duboke druatvene patologije i nepravde. Navedeni filmovi esteti ki obrauju danaanje srpsko druatvo kroz kriti an, cini an, brutalan, ali i mizogini, postmoderno eti ki relativisti an stav prema junacima i temi, ostajui neka od najprovokativnijih i najkontraverznijih ostvarenja aktuelnog domaeg filma, koja su izazvala i sna~ne reakcije javnosti, pored ostalog i feministi ku kritiku. RADIONICE Radionica 1: Potencijali restorativne pravde za transformaciju konflikata u multietni kim zajednicama u Srbiji Podsticanje dijaloga u multietni kom druatvu uz osna~ivanje ~rtava: Teorijska polaziata i metodoloaki pristup Prof. dr Vesna Nikoli-Ristanovi Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija U okviru projekta ALTERNATIVE, VDS je sprovelo istra~ivanje pod nazivom Podsticanje dijaloga u multietni kom druatvu uz osna~ivanje ~rtava sa ciljem da se identifikuje, predlo~i i implementira restorativni model transformacije konflikata u multietni kim zajednicama u Srbiji. Istra~ivanje je po elo 2012. godine pregledom literature i kvalitativnim istra~ivanjem na ina na koji su se organizacije civilnog druatva i dr~ava bavili meuetni kim i sa njima povezanim politi kim i interkulturalnim konfliktima u Srbiji u periodu 1990-2012. Ovo istra~ivanje je postavilo osnovu za razvijanje i operacionalizaciju akcionog istra~ivanja, koje su inila dva dela: empirijsko istra~ivanje konflikata, viktimizacije i pravde u tri multietni ke zajednice u pograni nim delovima Srbije i participativni seminari pod nazivom Od konflikta do mirnog ~ivota u zajednici, koji su realizovani u istim multietni kim zajednicama. Prezentacija e po eti kratkim osvrtom na projekat ALTERNATIVE. U nastavku e biti predstavljena glavna teorijska polaziata i metodoloaki pristup akcionog istra~ivanja VDS. Cilj prezentacije je da, na osnovu glavnih rezultata i zaklju aka akcionog istra~ivanja VDS, preispita glavne teorijske koncepte koji stoje u osnovi projekta ALTERNATIVE u celini i istra~ivanja VDS posebno, i to: konflikt, post-konfliktno druatvo, pravda i sigurnost/bezbednost. Na osnovu toga, ukazae se na potencijal i mogunosti za primenu restorativnih pristupa uopate i modela restorativnog dijaloga i restorativnog kruga posebno, u multietni kim zajednicama u Srbiji za transformaciju konflikata, prevenciju novih konflikata i viktimizacije i poveanja ukupne sigurnosti/bezbednosti graana. Radi ilustracije bie prikazan film Izmeu konflikta i mirnog su~ivota koji je napravljen u okviru akcionog istra~ivanja VDS. U filmu su prikazane tri multietni ke zajednice u kojima je sprovedeno akciono istra~ivanje. U filmu je predstavljeno koji su konflikti postojali ili joa uvek postoje u ovim lokalnim zajednicama i na koji na in se graani bave njima. Takoe, film prikazuje i ata je to ato razdvaja ljude u ovim zajednicima, a ata ih ini bli~im jedni drugima, kao i gde le~i potencijal za zajedni ki ~ivot u miru i reaavanje konflikata kroz konstruktivni kontakt i komunikaciju, odnosno kroz koriaenje restorativnih pristupa. Primena restorativnih pristupa u interkulturalnim sredinama u Srbiji: Priru nik kao prakti no sredstvo Dr Sanja opi Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija Dr Nikola Petrovi Visoka medicinska akola strukovnih studija  Milutin Milankovi i Viktimoloako druatvo Srbije, Srbija Jedan od glavnih rezultata/proizvoda akcionog istra~ivanja VDS sprovedenog u okviru projekta ALTERNATIVE je Priru nik o najboljim praksama primene restorativnih pristupa u interkulturalnom kontekstu. Ovaj priru nik rezultat je participativnog procesa koji je okupio istra~iva e VDS uklju ene u projekat ALTERNATIVE, pojedine u esnike participativnih seminara iz tri multietni ke zajednice u Srbiji, kao i pojedine lanove Asocijacije Zajedni ka akcija ZA istinu i pomirenje, kojom koordinira VDS. Priru nik ima za cilj da pru~i osnovne informacije o restorativnoj pravdi i primere dobre prakse primene restorativnih pristupa u interkulturalnim sredinama. Priru nik treba da omogui itaocima da steknu uvid u mogunosti, zna aj i potencijal restorativnih pristupa u izgradnji poverenja i reagovanju na razli ite probleme, uklju ujui konflikte, kao i za njihovu prevenciju. Priru nik treba da poslu~i za promovisanje restorativnih pristupa u transformaciji konflikata u multietni kim i multikulturalnim zajednicama u Srbiji i za podizanje svesti i edukaciju o njima. Cilj ove prezentacije bie da predstavi Priru nik, da se prodiskutuje njegov sadr~aj i da se doe do ideje o daljim koracima koji bi mogli obezbediti njegovu airu primenu u praksi. Restorativna pravda, izgradnja mira i pomirenje na Balkanu Dr Marian Liebmann Ekspertkinja u domenu restorativne pravde i art terapije, Velika Britanija, Ova prezentacija e se osvrnuti na interkulturalne elemente obuka o restorativnoj pravdi, koje je autorka sprovela u Srbiji i Crnoj Gori u periodu 2003-2006, i to u kontekstu post-konfliktne situacije na Balkanu i drugim mestima. Ukazae se i na kurseve o 'umetnosti i konfliktu', koje je autorka realizovala na Balkanu. Bie pomenuto i ono ato je u poslednje vreme raeno u Velikoj Britaniji vezano za zlo ine iz mr~nje i primenu restorativne pravde. Sve to e dovesti do osvrta na Priru nik o najboljim praksama primene restorativnih pristupa u interkulturalnom kontekstu, koji je Viktimoloako druatvo Srbije razvilo u okviru projekta ALTERNATIVE. Radionica 2: Nasilje u porodici i nasilje prema ~enama: Policijska postupanja Organizatori: Misija OEBS-a u Srbiji, MUP R. Srbije, `vedski nacionalni policijski odbor  Program u Srbiji Jasmina Puha a Uprava kriminalisti ke policije, Beograd, Srbija MUP je 2013. godine doneo Poseb0n protokol o postup0nju policijskih slu~benik0 u slu 0jevim0 n0silj0 n0d ~en0m0 u porodici i p0rtnerskim odnosim0. N0kon donoaenj0 Protokol0, formir0n0 je R0dn0 grup0 z0 pr0enje i koordin0ciju 0ktivnosti policije u slu 0jevim0 n0silj0 u porodici.U sv0koj policijskoj upr0vi (27) odreeni su koordin0tori (iz krimin0listi ke i plicije opate n0dle~nosti), koji sprovode 0ktivnosti n0 un0preenju r0d0 policije u obl0sti suzbij0nj0 n0silj0 u porodici. Oko 2000 polic0j0c0 proalo je obuku z0 postup0nje u predmetim0 porodi nig n0sulj0 0 t0koe i postup0nje prem0 ~rtv0m0 k0ko bu se spre il0 dod0tn0 viktimiz0cij0. U Upr0vi krimin0listi ke policije, formir0no je Odeljenje z0 prevenciju i suzbij0nje n0silj0 u porodici, koje e u n0rednom periodu n0st0viti 0ktivnosti policije, koje je do s0d0 inicir0l0 i pr0til0 R0dn0 grup0 uz podraku Misije OEBS u Srbiji. U vezi preporuk0 Odobor0 z0 ljudsk0 i m0njinsk0 pr0v0, N0rodne Skupatine, k0o i inicij0tiv0 jednog broj0 org0niz0cij0 civilnog druatv0, d0 se po 0ustrijskom modelu n0silnom l0nu porodice izd0 n0log z0 hitno iseljenje iz st0n0, ovo Minist0rstvo je s0gled0v0lo mogunosti z0 izr0du novog odogov0r0jueg z0konskog reaenj0 i to u pr0vcu r0zm0tr0nj0 dopune odredbi Z0konik0 o krivi nom postupku. Porodi ni z0kon i Z0kon o prekra0jim0 prepozn0ju mogunost ud0ljenj0 n0silnog l0n0 porodice iz st0n0/kue, gde n0dle~ni sud odreuje meru, u tom smislu mialjenj0 smo d0 je mogue isto primeniti i u krivi nom postupku. MUP je uputio predlog Minist0rstvu pr0vde u smislu r0zm0tr0nj0 mogunosti izmene i dopune Z0konik0 o krivi nom postupku, u delu koji se odnosi n0 mere z0 nesmet0no voenje krivi nog postupk0, odnosno d0 se ud0ljenje n0silnog l0n0 porodice iz st0n0/kue n0 14 d0n0, uvrsti k0o joa jedn0 mer0 pored ve postojeih. Z0 s0d0, u domenu krivi nopr0vne z0atite, policij0 postup0 po n0logu j0vnog tu~ioc0, koji rukovodi predistr0~nim postupkom. Tu~il0c mo~e d0 poveri policiji d0 osumnji enom donese i uru i reaenje o z0dr~0v0nju do 48 s0ti, k0o i d0 predlo~i sudu odreene mere z0 nesmet0no voenje krivi nog postupk0. To su z0br0n0 pril0~enj0 ~rtvi, s0st0j0nj0 ili komunicir0nj0 k0o i poseiv0nj0 odreenih mest0. Albin Dearing Agencija EU za fundamentalna ljudska prava, (FRA), Be , Austrija K0d0 je re  o identifik0ciji relev0ntih st0nd0rd0 z0atite ~en0 od n0silj0 u porodici, Konvencij0 S0vet0 Evrope tj.  Ist0nbulsk0 konvencij0 koju je Srbij0 r0tifikov0l0 u novembru 2013. godine, 0 koj0 je stupil0 n0 sn0gu 1. 0vgust0 2014. predst0vlj0 n0jv0~niji dokument u ovoj obl0sti. l0n 52. Ist0nbulske konvenicje ob0vezuje zemlje potpisnice d0 obezbede  hitne mere z0atite . N0dle~ni org0ni mor0ju d0 obezbede ovl0aenje kojim0 se mo~e n0rediti, u situcij0m0 neposredne op0snosti i rizik0, d0 po inil0c bude n0 bezbednoj ud0ljenosti z0 ~rtvu n0silj0 u porodici. Austrijski model s0 ovim mer0m0 hitne z0atite je definis0n z0konom iz 1997., 0 ove mere su se d0lje r0zvij0le i poslu~ile k0o referentn0 t0 k0 z0 z0konod0vce u drugim evropskim zemlj0m0. Treb0 n0pomenuti d0 0ustrijski model d0je ovl0aenj0 z0 izric0nje n0log0 hitne mere z0atite k0o meru kojom se atiti ~rtv0 n0silj0 i iste mere se ne n0l0ze pod okriljem krivi nog postupk0. Po ovome se 0ustrijski model r0zlikuje od model0 koji st0vlj0 hitne mere z0atite u okvire krivi nog postupk0 i Z0konik0 o krivi nom postupku ato im0 d0lekose~ne posledice u slu 0jevim0 k0d0 istr0g0 n0il0zi n0 poteakoe. POSTER PREZENTACIJE }ene migrantkinje ~rtve nasilja u intimnim partnerskim odnosima i krivi no pravni sistem Portugalije Joana Ferreira Institut za kriminologiju, Univerzitet u Kembrid~u, Velika Britanija Glavni ciljevi ovog istra~ivanja bili su da se ispitaju percepcije i iskustva ~ena migrantkinja, ~rtava nasilja u intimnim partnerskim odnosima, ali i krivi nopravni sistem Portugalije, pre svega rad policije i sudova, u cilju saznavanja potreba i o ekivanja ovih ~ena od sistema i na ina na koji se na te potrebe odgovara. U ovom smislu postavljena su etiri pitanja: 1. Koji su razli iti uslovi koji oblikuju percepciju i iskustva ~rtava ~ena migrantkinja u krivi nopravnom sistemu Portugalije? 2. Kako ~rtve i profesionalci percipiraju kako status ~ena imigrantkinja uti e na njihova iskustva sa krivi nopravnim sistemom? 3. `ta uti e na to da se ove ~ene obrate nekoj instituciji u okviru krivi nopravnog sistema? 4. Koliko je efektivan portugalski krivi nopravni sistem u bavljenju sa ovim oblikom nasilja po mialjenju ~rtava i profesionalaca? Poster prezentuje nalaze i odgovore na ova pitanja, uklju ujui i analizu iskustava ~ena migrantkinja ~rtava nasilja u intimnim partnerskim odnosima, teakoe sa kojima su se susretale u kontaktu sa portugalskim krivi nopravnim sistemom (uklju ujui i barijere u pristupu pravdi) i faktore koji motiviau ove ~rtve da se obrate sistemu. Analiza zna enja jedinica diskursa atampanih medija fokusirana na televizijski profil "dobre ~rtve" u kriminologiji Godefroid Manuel Centar za interdisciplinarno istra~ivanje devijantnosti i ka~njavanja, Belgija Nemogue je ne primetitisve vee u eae medija u percepciji, viktimizaciji i zaatiti ~rtava u savremenim druatvima. Predmet ovog istra~ivanja i rada se sastoji od empirijske i induktivne analize sistemskih elemenata koje proizilaze iz interakcije ~rtava kriminala i medija, iji rezultat se izra~ava kroz televizijske sekvence belgijskih informativnih emisija. Korpus ovog istra~ivanja obuhvata 408 sekvenci u trajanju od ukupno deset sati. Cilj ove poster prezentacije je da prika~e itaocima ciljeve i metodologiju ovog istra~ivanja koje mobiliae aspekte specifi ne za viktimologiju, kriminologiju i nauku o komunikaciji na jedan meusobno povezan na in. Ovo istra~ivanje se takoe bavi identifikacijom faktora i odreivanjem procesa izmeu medija i ~rtve krivi nog dela u kom se mogu evaluirati mediji. Cilj je da se vidi da li instrumentalizacija ~rtava od strane medija mo~e biti nau no dokazana. Originalnost ovog istra~ivanja sastoji se u koriaenju tehnike specifi ne za analizu diskursa u atampi, primenjene na temu iz oblasti viktimologije, koja omoguava otkrivanje ato viae podataka radi budue interpretacije. Raeno je u skladu sa principom "jedinice informacije (IJ)", se enja i kategorizacije. Ova tehnika, posle transkribovanja izabranih sekvenci, se enja i odreivanja "tendencije" svake jedinice (negativne, pozitivne ili neutralne), omoguila nam je da generiaemo razli ite tabele indeksa koje sadr~e varijable kao ato su  indeks globalne pristrasnosti ,  indeks globalne orijentacije ,  indeks pristrasnosti i uticaja i  indeks te~ine i pristrasnosti po kategoriji . Rezultati ove analize e biti iskoriaeni u cilju boljeg poimanja mogueg prisustva ponavaljajuih elemenata u stvaranju dobre ~rtve u medijimaili u procesu smanjenja rejtinga ~rtve. Seksualno uznemiravanje studenata osnovnih studija FASPER-a Aleksandra Dimitrijevi Studentkinja Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija Jelena Lupai Studentkinja Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija Milena Mladenovi Studentkinja Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija Nevena Nei Studentkinja Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija Cilj ove poster prezentacije je predstavljanje rezultata istra~ivanja seksualnog uznemiravanja studenata na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, sa akcentom prvenstveno na karakteristikama i rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja studenata, sa jedne, kao i na moguim merama reagovanja, sa druge strane. Ovo istra~ivanje je realizovano u periodu od 2013 do 2014. godine. Imalo je za predmet prou avanje seksualnog uznemiravanja studenata na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, koje sadr~i oblike poput verbalnog kontakta sa seksualnom konotacijom, ali i one poput fizi kog kontakta sa seksualnom konotacijom, koji predstavlja veliki problem po misljenju istra~iva a. Tehnika koja je koriaena tokom istra~ivanja je anketa o viktimizaciji koja je obuhvatila studente sve etiri godine studija, oba pola. Rezultati istra~ivanja pokazuju da su svi studenti koji su imali iskustvo seksualnog uznemiravanja bili izlo~eni verbalnom uznemiravanju sa seksulanom konotacijom, barem u jednoj situaciji i to naj eae na prvoj godini studija. Ispitanici su svoja iskustva podelili naj eae sa bli~njima. Niko od ispitanika svoje iskustvo seksualnog uznemiravanja nije prijavio upravi Fakulteta, i to naj eae zbog nepostojanja adekvatnog osoblja koje bi im pru~ilo pomo i podraku. Shodno tome, studenti reaenje problema seksualnog uznemiravanja vide u edukaciji studenata i zaposlenih, podsticanju prijavljivanja, sankcionisanju i osnivanju Slu~be za podraku studentima ~rtvama seksualnog uznemiravanja. Lista izlaga a-izlaga ica Altan Levent  HYPERLINK "mailto:l.altan@victimsupporteurope.eu" l.altan@victimsupporteurope.eu Anti-`tauber Branka  HYPERLINK "mailto:s.zenebh@bih.net.ba" s.zenebh@bih.net.ba Arifi Besa  HYPERLINK "mailto:b.arifi@seeu.edu.mk" b.arifi@seeu.edu.mk Ba anovi Oliver  HYPERLINK "mailto:bacanovicoliver@gmail.com" bacanovicoliver@gmail.com Balistreri Filippo  HYPERLINK "mailto:filippo.balistreri@eurocrime.eu" filippo.balistreri@eurocrime.eu Bati Dragana  HYPERLINK "mailto:dbatic@yahoo.com" dbatic@yahoo.com Beker Kosana HYPERLINK "mailto:kosana@beker.rs"kosana@beker.rs Ben-David Sarah  HYPERLINK "mailto:bendas@gmail.com" bendas@gmail.com Braai Katlin  HYPERLINK "mailto:kbrasic@unicef.org" kbrasic@unicef.org Buljevi Jadranka  HYPERLINK "mailto:jadranka.buljevic@ns.os.sud.rs" jadranka.buljevic@ns.os.sud.rs Cajner-Mraovi Irena  HYPERLINK "mailto:icajner@gmail.com" icajner@gmail.com Cerovi Ines  HYPERLINK "mailto:icerovic@unicef.org" icerovic@unicef.org Cook Elizabeth HYPERLINK "mailto:Elizabeth.cook@postgrad.manchester.ac.uk"Elizabeth.cook@postgrad.manchester.ac.uk opi Sanja  HYPERLINK "mailto:scopic@eunet.rs" scopic@eunet.rs De Cock Jan  HYPERLINK "mailto:jandecock@hotmail.com" jandecock@hotmail.com Dearing Albin  HYPERLINK "mailto:Albin.Dearing@fra.europa.eu" Albin.Dearing@fra.europa.eu Dimitrijevi Aleksandra  HYPERLINK "mailto:aleksandradimitrijevic92@gmail.com" aleksandradimitrijevic92@gmail.com Dokmanovi Mirjana  HYPERLINK "mailto:mirjana.dok@gmail.com" mirjana.dok@gmail.com uki-Milosavljevi Ivana  HYPERLINK "mailto:ivana.djukic@czodo.rs" ivana.djukic@czodo.rs uri Slaana  HYPERLINK "mailto:djuricsladja@gmail.com" djuricsladja@gmail.com Efendi Mehmed  HYPERLINK "mailto:mehmedefendicc@yahoo.com" mehmedefendicc@yahoo.com Ferreira Joana  HYPERLINK "mailto:jmgf2@cam.ac.uk" jmgf2@cam.ac.uk Hamer-Vidmar Nikica  HYPERLINK "mailto:Nikica.Hamer@pravosudje.hr" Nikica.Hamer@pravosudje.hr Hrn i Jasna  HYPERLINK "mailto:jhrncic@gmail.com" jhrncic@gmail.com Janji Biljana HYPERLINK "mailto:bjanjic@disabilityrightsintl.org"bjanjic@disabilityrightsintl.org Jovanova Nataaa HYPERLINK "mailto:natasa.akademija@yahoo.com"natasa.akademija@yahoo.com Jovanovi Ivan  HYPERLINK "mailto:vannyj@gmail.com" vannyj@gmail.com Keaetovi }elimir HYPERLINK "mailto:zelimir.kesetovic@gmail.com"zelimir.kesetovic@gmail.com Kova evi Milica  HYPERLINK "mailto:bucak80@gmail.com" bucak80@gmail.com Kronja Ivana  HYPERLINK "mailto:i.kronja@yahoo.com" i.kronja@yahoo.com Kulji Olivera  HYPERLINK "mailto:todorunbg@ptt.rs" todorunbg@ptt.rs Lali Velibor  HYPERLINK "mailto:lalicvelibor@gmail.com" lalicvelibor@gmail.com Latifi Amra  HYPERLINK "mailto:amra.latific@fmk.edu.rs" \t "_blank" amra.latific@fmk.edu.rs Liebmann Marian  HYPERLINK "mailto:marian@liebmann.org.uk" marian@liebmann.org.uk Lupai Jelena  HYPERLINK "mailto:jelena.lupsic92@gmail.com" jelena.lupsic92@gmail.com Mahmutovi D~evad  HYPERLINK "mailto:mahmutovicdzevad@gmail.com" mahmutovicdzevad@gmail.com Manuel Godefroid  HYPERLINK "mailto:godefroidmanuel@gmail.com" godefroidmanuel@gmail.com McGowan Will HYPERLINK "mailto:w.mcgowan@liv.ac.uk"w.mcgowan@liv.ac.uk Mikaaj-Todorovi Ljiljana HYPERLINK "mailto:miksaj@gmail.com"miksaj@gmail.com Miri Filip  HYPERLINK "mailto:filip.miric@gmail.com" filip.miric@gmail.com Mladenovi Milena  HYPERLINK "mailto:milena114@live.com" milena114@live.com Mraevi Zorica  HYPERLINK "mailto:zorica.mrsevic@gmail.com" zorica.mrsevic@gmail.com Natalya Clark Janine  HYPERLINK "mailto:J.N.Clark@bham.ac.uk" J.N.Clark@bham.ac.uk Nei Nevena  HYPERLINK "mailto:nevena.nedjic@gmail.com" nevena.nedjic@gmail.com Negrea Vidia  HYPERLINK "mailto:vidia.negrea@gmail.com" vidia.negrea@gmail.com Nikoli Jasmina  HYPERLINK "mailto:vdsrbija@gmail.com" vdsrbija@gmail.com Nikoli-Ristanovi Vesna  HYPERLINK "mailto:vnikolic@eunet.rs" vnikolic@eunet.rs Pekovi Slavica  HYPERLINK "mailto:slavica.pekovic@bg.vi.sud.rs" slavica.pekovic@bg.vi.sud.rs Petrovi Nikola  HYPERLINK "mailto:nicholas.petrovic@gmail.com" nicholas.petrovic@gmail.com Puha a Jasmina  HYPERLINK "mailto:jasmina.puhaca@mup.gov.rs" jasmina.puhaca@mup.gov.rs Reiter Axelle  HYPERLINK "mailto:Axelle.Reiter@eui.eu" Axelle.Reiter@eui.eu Resimi Miloa  HYPERLINK "mailto:resimic_milos@phd.ceu.edu" resimic_milos@phd.ceu.edu Santra  Marijana  HYPERLINK "mailto:marijana.santrac@rjt.gov.rs" marijana.santrac@rjt.gov.rs Shute Jon  HYPERLINK "mailto:jon.shute@manchester.ac.uk" jon.shute@manchester.ac.uk Spalek Basia  HYPERLINK "mailto:B.Spalek@derby.ac.uk" B.Spalek@derby.ac.uk Srbova Klara  HYPERLINK "mailto:ksrbova@gmail.com" ksrbova@gmail.com Stefanovska Vesna  HYPERLINK "mailto:vstefanovska77@gmail.com" vstefanovska77@gmail.com Stefunkova Michaela  HYPERLINK "mailto:MStefunkova@iksp.justice.cz" MStefunkova@iksp.justice.cz Stevkovi Ljiljana  HYPERLINK "mailto:stevkoviclj@gmail.com" stevkoviclj@gmail.com Todorovi Aleksandar  HYPERLINK "mailto:a.todorovic.kikinda@gmail.com" a.todorovic.kikinda@gmail.com Vasiljevi-Prodanovi Danica  HYPERLINK "mailto:vp.danica@gmail.com" vp.danica@gmail.com Veljanovska Michelle  HYPERLINK "mailto:miki.vel@gmail.com" miki.vel@gmail.com      PAGE \* MERGEFORMAT 60 b$&(ɳjQ9!9!.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu1h hK56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu+h h0qCJOJQJaJmHnHsHu5h h0q59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h%59CJOJPJQJaJmHnHsHu (*fB    Hr\FFF\\+h hZCJOJQJaJmHnHsHu+h hKCJOJQJaJmHnHsHu+h h FCJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu1h hK56CJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu RTV^t"v" dgd%$d`a$gd$d-DM a$gd%$d-DM a$gd% $da$gd%$d`a$gdX= PRBDVX h ӽӽӽӽӥs[C[s[.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu+h hZCJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h hKCJOJQJaJmHnHsHu &*PRT|~t""""ǯ~h~h~P8P.h h#5CJOJQJaJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu+h hKCJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu4h h%B*CJOJQJaJmHnHphsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu7h hEi6B*CJOJQJaJmHnHphsHu7h h%6B*CJOJQJaJmHnHphsHu v""""&#(#'.F:dBfBCC` $da$gd% $da$gd%"""##&#@#B#$b%n%%&&&*&,&^&&''((,*.*ζζpXpXpX@Xp@pXpXp@.h hKCJOJQJ]aJmHnHsHu.h h>`CJOJQJ]aJmHnHsHu.h h%CJOJQJ]aJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu.*2*6*:*D*++f,--~....D0F0V0Z0|0000113P333\4^44袌v``+h hKCJOJQJaJmHnHsHu+h h FCJOJQJaJmHnHsHu+h h>`CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu.h h>`CJOJQJ]aJmHnHsHu.h hKCJOJQJ]aJmHnHsHu.h h%CJOJQJ]aJmHnHsHu444 574788::D:F:X:Z::;<;6>8>L>N>dBCC`CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu+h hQqCJOJQJaJmHnHsHutDzDFFFFG GJJLLLLtNzNNNNNNNOOOOxPPPPSSfXиРРЈРnРРРРРРРРT2h h%6CJOJQJaJmHnHsHtHu2h h%5CJOJQJaJmHnHsHtHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu/h h^HICJOJQJaJmHnHsHtHu/h hQqCJOJQJaJmHnHsHtHu/h h%CJOJQJaJmHnHsHtHu.h hQq6CJOJQJaJmHnHsHu fXX8Y:YYYYYY`ZrZϷnSn;!2h h"6CJOJPJQJaJmHnHsHu.h h"6CJOJQJaJmHnHsHu5h h"56B*CJ\aJmHnHphsHu/h h"6B*CJaJmHnHphsHu,h h"B*CJaJmHnHphsHu2h h"5B*CJ\aJmHnHphsHu/h h"CJOJQJaJmHnHsHtHu/h h%CJOJQJaJmHnHsHtHu/h h FCJOJQJaJmHnHsHtHu J8Y:YYYYZZ]blhnhjjj` dgdQ$-DM [$\$`a$gd" $da$gd"$-DM [$\$a$gd"-DM [$\$gd"$-DM [$\$a$gd"+$ 2( Px 4 #\'*.25@9d`a$gd% rZZZ f"f*hhhlhnhhhi~ii̵kS;#/h hVb0JCJOJQJaJmHnHsHu.h hVb5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu5h h/59CJOJPJQJaJmHnHsHu.h h/5CJOJQJaJmHnHsHu,h h FB*CJaJmHnHphsHu,h h"B*CJaJmHnHphsHu.h h"6CJOJQJaJmHnHsHu5h h"0J56CJOJQJaJmHnHsHu nhhh~iiijjm~o:qwyyvz$d`a$gd/$d`a$gd-m$d`a$gdVb $da$gdVb $da$gdVb $da$gd^m%$ d$d&dNP]a$gd/iiiiiiiiijjj,j:jll0ḻ|dJ0J0J2h hQq0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h hVb0J5CJOJQJaJmHnHsHu.h hVb5CJOJQJaJmHnHsHu2h hEi6CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hVb0J56CJOJQJaJmHnHsHu5h hEi0J56CJOJQJaJmHnHsHu2h hVb0J6CJOJQJaJmHnHsHu2h hP90J6CJOJQJaJmHnHsHu0lpl(m*mXn^nnnp*ppps sRssttVuu(wfwwxDxxx(yfyy̲̲̲̲̘̲̘̘̘̘̘~d2h h F0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h h-m0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h hN2!0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h hQq0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h hVb0J5CJOJQJaJmHnHsHu2h hpL 0J5CJOJQJaJmHnHsHuyyvzxzzzzz{{{{|||||}кpXpXpB/BB%h CCJOJQJaJmHnHsHu+h hKCJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h h/6CJOJQJaJmHnHsHu1h h/56CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu+h h/CJOJQJaJmHnHsHu.h h/5CJOJQJaJmHnHsHu.h hVb5CJOJQJaJmHnHsHuvzxzz{{|‹ċ, "ƚ$d-DM `a$gd/$d`a$gd/ $da$gdEi$d`a$gdK$d`a$gd/ $da$gd/$d^`a$gd/}}D~~.0ĀƄ(L‹ċ̌ӽӽӧӧӽӧӏw_F_1h h/56CJOJQJaJmHnHsHu.h h/6CJOJQJaJmHnHsHu.h h/5CJOJQJaJmHnHsHu.h h).5CJOJQJaJmHnHsHu+h h9(CJOJQJaJmHnHsHu+h h).CJOJQJaJmHnHsHu+h h/CJOJQJaJmHnHsHu+h hQqCJOJQJaJmHnHsHǔΌ Ȑ>NRfʗҗ$dиииРkUЊUЊU??+h hyCJOJQJaJmHnHsHu+h h9(CJOJQJaJmHnHsHu<h h/CJOJQJaJfHmHnHq sHu+h h/CJOJQJaJmHnHsHu.h h/5CJOJQJaJmHnHsHu.h hy6CJOJQJaJmHnHsHu.h h/6CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv6CJOJQJaJmHnHsHu"<>@黥w]D+1h hqv56CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu2h hqv5CJOJPJQJaJmHnHsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu+h hqvCJOJQJaJmHnHsHu+h h FCJOJQJaJmHnHsHu.h h/6CJOJQJaJmHnHsHu+h h9(CJOJQJaJmHnHsHu+h h/CJOJQJaJmHnHsHuƚhJLұ< "$da$gdE "dgdi$d`a$gdi "$da$gdE $da$gd/ $da$gdqv$d`a$gd/Zlȡʢ̢΢ТVZpfhJL䲚jjjjjRRjR/h h_CJOJPJQJaJmHnHsHu/h h9(CJOJPJQJaJmHnHsHu/h hiCJOJPJQJaJmHnHsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu.h h/6CJOJQJaJmHnHsHu2h hqv6CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hqv0J56CJOJQJaJmHnHsHuLұ<>Nbdlpҹssss]sG+h hh_CJOJQJaJmHnHsHu+h h5:CJOJQJaJmHnHsHu+h hCsCJOJQJaJmHnHsHu.h h/6CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv6CJOJQJaJmHnHsHu1h h/56CJOJQJaJmHnHsHu+h h/CJOJQJaJmHnHsHu.h h/5CJOJQJaJmHnHsHu<>޹tv,.yyh$d`a$gd5" $da$gdqvm$ $da$gdqv $da$gdqv $da$gd^m%$ d$d&dNP]a$gdE $da$gdE$d`a$gdCs $da$gdE rtv,.γΛeI3+h hqvCJOJQJaJmHnHsHu7h hqv6B*CJOJQJaJmHnHphsHu:h hqv56B*CJOJQJaJmHnHphsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu.h h/5CJOJQJaJmHnHsHu5h hqv59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu vxDFTVPRp@$d`a$gd C$d^a$gdvm$ $da$gdv $da$gdv dgdqv $da$gdqv $da$gdqv:vx2BDFTVкt\Dк,.h hv5CJOJQJaJmHnHsHu.h h 6CJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu(htQ 6CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqv56CJOJQJaJmHnHsHu+h hqvCJOJQJaJmHnHsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu VPRpHJNXʹnXBnXnXnXnXnBnXn+h h/{CJOJQJaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu+h hvCJOJQJaJmHnHsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqv56CJOJQJaJmHnHsHu1 *h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu1h hv5CJOJQJ\aJmHnHsHu@Bl 02:H lҹsssҡ]GGGG+h h6[CJOJQJaJmHnHsHu+h h/{CJOJQJaJmHnHsHu+h h 3CJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h h%6CJOJQJaJmHnHsHu1h h%56CJOJQJaJmHnHsHu+h h%CJOJQJaJmHnHsHu.h h%5CJOJQJaJmHnHsHu@Bl  4Rnpj$hd^ha$gdqv dgd^m%$ d$d&dNP]a$gdE$d`a$gd% $da$gdqv$d`a$gdqvlnpӸrYA+++h hO8CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqv56CJOJQJaJmHnHsHu.h hO85CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu+h hECJOJQJaJmHnHsHu5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hqvCJOJQJaJmHnHsHu+h h^mCJOJQJaJmHnHsHuD N P \ ^  TV" $da$gdqXB dgdqXB$d`a$gdg!q $da$gdyL $da$gdyL dgdqv$d`a$gdqv $da$gdqvvx  0 2 v x N P n  ^  ӽӽӽӧӽӧӽӽӏw_wF1h hyL56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu.h hyL5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqv5CJOJQJaJmHnHsHu+h hO8CJOJQJaJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu+h hqvCJOJQJaJmHnHsHu+h hyLCJOJQJaJmHnHsHu Txdf  `lnVX`bZ\p@XZҼҦҦҦҼҦҦҼҐҦҦҦҦҦҦҦҦҦҦҦz+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu+h hECJOJQJaJmHnHsHu+h hg!qCJOJQJaJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu+h hyLCJOJQJaJmHnHsHu.h hyL6CJOJQJaJmHnHsHu+, ""#,#.#0#2#8#<#@#V#\#l#n#>$@$v$x$f%l%跟q[q[q[q[q[q[qEqEq[+h h FCJOJQJaJmHnHsHu+h hg!qCJOJQJaJmHnHsHu+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHu.h hg!q6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu.h hg!q5CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB5CJOJQJaJmHnHsHu"$"#V%((P)R)p))))$***X-0T4::$d`a$gdaEY $da$gdaEY dgdqXB $da$gdqXB$d`a$gdqXB$d`a$gdqXB $da$gdqXBl%n%t%&'(P)R)p)))))))))ӽw^F.F^F.F^.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h haEY6CJOJQJaJmHnHsHu1h haEY56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB5CJOJQJaJmHnHsHu+h hg!qCJOJQJaJmHnHsHu+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu+h h FCJOJQJaJmHnHsHu+h hQCJOJQJaJmHnHsHu)*$********:;&=(=<=͵ooY>5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hyLCJOJQJaJmHnHsHu+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h haEY6CJOJQJaJmHnHsHu1h haEY56CJOJQJaJmHnHsHu1h hP956CJOJQJaJmHnHsHu::&=(=>>??2???KKM MFMz $^a$gd^m$d`a$gd^m$da$gd<m$ $da$gd^m $^a$gd^m%$ d$d&dNP]a$gdE dgd^m$d`a$gdaEY<=|=>>0>p>>???2?N???ɳ}}dL4L.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h h<6CJOJQJaJmHnHsHu1h h56CJOJQJaJmHnHsHu"h h^m5CJaJmHnHu"h hqs5CJaJmHnHu"h h5CJaJmHnHu+h hECJOJQJaJmHnHsHu5h hE59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hqs59CJOJPJQJaJmHnHsHu ????CCKKLMM MFMMMMOP.P8PQQQR.W0WкzhVhVCФh%h h^m56CJaJmHnHu"h h^m5CJaJmHnHu"h h5CJaJmHnHu"h hr5CJaJmHnHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu+h h^mCJOJQJaJmHnHsHu.h h<6CJOJQJaJmHnHsHu.h h*6CJOJQJaJmHnHsHuFMMM.W0WXXXTYVY_FkHkJkLkNkPkRkTk$a$gd7P$d`a$gd^m $^a$gd^m $^a$gd^m$d`a$gd&c $da$gd^m$da$gd<m$0WJXXXXBYRYTY`:``aaaBaVabada,fBfffdgxgFkLkTk^k{{{{{{{{eOe+h hrCJOJQJaJmHnHsHu+h h|!<CJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu.h hEi6CJOJQJaJmHnHsHu.h h<6CJOJQJaJmHnHsHu%h h^m56CJaJmHnHu%h h56CJaJmHnHuTkVkXkZk\k^k`kbkdkfkhkjklknkpkrktkvkxkkkkkkkk$$d&dNP]a$gd|!<$a$gd7P^kfkjkpkrktkvkxkkkkkkӽkS='k'+h h|!<CJOJQJaJmHnHsHu+h hL^CJOJQJaJmHnHsHu.h h|!<9CJ(OJQJaJ(mHnHsHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu%h CJOJQJaJmHnHsHu%hqXBCJOJQJaJmHnHsHu+h hqXBCJOJQJaJmHnHsHu+h h<CJOJQJaJmHnHsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu kkkkkkkkkkklljmlmmnn$d`a$gd* $da$gdr $da$gdr%$ d$d&dNP]a$gd C$a$gd7PkkkllmmJnnnn$oot>u|D|ӸoW?W)W)W)W+h hrCJOJQJaJmHnHsHu.h h*6CJOJQJaJmHnHsHu.h hr6CJOJQJaJmHnHsHu.htQ htQ 6CJOJQJaJmHnHsHu1h hr56CJOJQJaJmHnHsHu.h hr5CJOJQJaJmHnHsHu5h Ch<59CJOJPJQJaJmHnHsHu+h hEiCJOJQJaJmHnHsHu+h hhsCJOJQJaJmHnHsHuD|npr܁r.ѹѹѠpWpBpW(htQ 6CJOJQJaJmHnHsHu1h hqXB56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqXB6CJOJQJaJmHnHsHu.h hr6CJOJQJaJmHnHsHu1h hr56CJOJQJaJmHnHsHu.h hqs5CJOJQJaJmHnHsHu.h hr5CJOJQJaJmHnHsHu+h hrCJOJQJaJmHnHsHuB܍ލf%$ d$d&dNP]a$gd<$a$gd7P$d`a$gd $da$gdr $da$gdrB֍ڍ܍ލ&fXZ\ӻrZDZZ.+h hyLCJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu.h hr6CJOJQJaJmHnHsHu.h hE6CJOJQJaJmHnHsHu.h hM6CJOJQJaJmHnHsHu1h hr56CJOJQJaJmHnHsHu.h hr5CJOJQJaJmHnHsHu+h hrCJOJQJaJmHnHsHu+h hMCJOJQJaJmHnHsHu"fjlʔɮ䖀gO7O!+h hiCJOJQJaJmHnHsHu.h hn6CJOJQJaJmHnHsHu.h hi6CJOJQJaJmHnHsHu1h hi56CJOJQJaJmHnHsHu+h hk0SCJOJQJaJmHnHsHu/h hk0SCJOJPJQJaJmHnHsHu5h hqs59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h hyL59CJOJPJQJaJmHnHsHu5h h<59CJOJPJQJaJmHnHsHu jl02Pئڦ$a$gd7P$d`a$gdx~e$d`a$gdtQ $da$gdi $da$gd}{$d1$7$8$H$a$gdk0S.02PЦئڦDӺq[C)2h hE9CJ(OJPJQJaJ(mHnHsHu/h hyLCJOJPJQJaJmHnHsHu+h h|!<CJOJQJaJmHnHsHu.h hE6CJOJQJaJmHnHsHu.h hi6CJOJQJaJmHnHsHu1h hi56CJOJQJaJmHnHsHu1h h 56CJOJQJaJmHnHsHu+h hiCJOJQJaJmHnHsHu+h h CJOJQJaJmHnHsHu   DF2 dgdE$d`a$gdE $da$gdE $da$gdE!$d$d&dNP]a$gdE $da$gd7K$a$gd7PDF.2FN\^np(f>|8XZr`Ϲr\\\\\\\\+h h"BCJOJQJaJmHnHsHu.h h6CJOJQJaJmHnHsHu+h hCJOJQJaJmHnHsHu1h hE56CJOJQJaJmHnHsHu+h hECJOJQJaJmHnHsHu.h hE5CJOJQJaJmHnHsHu/h h|!<CJOJPJQJaJmHnHsHu"2`vv(-DM [$\$gdB'-DM [$\$gdB'$-DM [$\$a$gdB $da$gd#_Z$d`a$gd&c$d`a$gd$d`a$gdE dgdE `Ը̹ιع s\?\8h hB56B*CJ\]aJmHnHphsHu,h hBB*CJaJmHnHphsHu2h hB5B*CJ\aJmHnHphsHu#h h 7CJaJmHnHsHu/h hCJOJPJQJaJmHnHsHu/h hMCJOJPJQJaJmHnHsHu/h h"BCJOJPJQJaJmHnHsHu/h hECJOJPJQJaJmHnHsHu@BBDͰ͗͗ͅmU<#1h hFR56CJOJQJaJmHnHsHu1h h 756CJOJQJaJmHnHsHu.h h1W5CJOJQJaJmHnHsHu.h h 75CJOJQJaJmHnHsHu#h hBCJaJmHnHsHu0h hB0JB*CJaJmHnHphsHu8h hB56B*CJ\]aJmHnHphsHu,h hBB*CJaJmHnHphsHu5h hB6B*CJ\]aJmHnHphsHu D*r$d`a$gd8 $da$gd* $da$gdFR $da$gd#_Z $da$gd#_Z($-DM [$\$`a$gdBDRT\^(*8:BD&(02*,46蝄蝄蝄蝷nX+h h 7CJOJQJaJmHnHsHu+h h"BCJOJQJaJmHnHsHu1h h 756CJOJQJaJmHnHsHu2h hFR6CJOJPJQJaJmHnHsHu1h hFR56CJOJQJaJmHnHsHu.h hM6CJOJQJaJmHnHsHu.h hFR6CJOJQJaJmHnHsHu .BD^`pr @ϹϹϹϹϹϹϹϋϋϋϋϋucu#h h 7CJaJmHnHsHu+h h 7CJOJQJaJmHnHsHu/h h 70J!CJOJQJaJmHnHsHu+h hMCJOJQJaJmHnHsHu+h h8CJOJQJaJmHnHsHu+h h 7CJOJQJaJmHnHsHu4h h 7B* CJOJQJaJmHnHphsHu  $d`a$gdA $a$gd 7 $da$gdr02dfhӽubL1L14jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu%h CJOJQJaJmHnHsHu1h hGH59CJOJQJaJmHnHsHu1h h_B59CJOJQJaJmHnHsHu+h hEiCJOJQJaJmHnHsHu+h hhsCJOJQJaJmHnHsHu+h h#_ZCJOJQJaJmHnHsHu+h h_BCJOJQJaJmHnHsHu  "$&(*,.02fh.0Z$da$gdJm$ $da$gdJ$$d&dNP]a$gdqXB $da$gd $d`a$gdA (*Z\DFlnt(*0VX̶̶̶||̶̶dGdG8jh hJCJOJQJUaJmHnHsHtHu/h hJCJOJQJaJmHnHsHtHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHurt.0V$ "BPRv"$ $da$gdJ$d7$8$H$a$gdJm$$da$gdJm$$&prȰgO<-<h hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ.h hJ6CJOJQJaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu/h hJCJOJQJaJmHnHsHtHu8jh hJCJOJQJUaJmHnHsHtHu3h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHtHuBD&(LNPvx§§؀o؀T5T5=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu h hJ0JCJOJQJaJh hJCJOJQJaJ/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu%jh hJCJOJQJUaJ(h hJ0JCJOJQJaJmH sH $NP68^`bů|iZiIiZiZ6Z$h hJCJOJQJaJmHsH h hJ0JCJOJQJaJh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu$NbdPRj|~:<l(*P $da$gdJ$da$gdJm$$a$gdJ*,@BFHLNRjl˺ˊtYtY4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu(h hJ0JCJOJQJaJmHsH h hJ0JCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJh hJCJOJQJaJ$h hJCJOJQJaJmHsHJLvx46ln"$*0PRdf :̶̶̶̶̶̶̶̶̶ff̶4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu+h h(5CJOJQJaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu(@B`JLffhj $da$gdJ$da$gdJm$:<`b^`~DFfhϷ{{{hYh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu h hJ0JCJOJQJaJ%h hJB*CJOJQJaJph.jh hJB*CJOJQJUaJph+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu"$24\^dfhvx "(*˺ziTiTiTiTiTiT(h hJCJOJPJQJaJmHsH h hJCJOJPJQJaJ)jh hJCJOJPJQJUaJ+h hJCJOJQJaJmHnHsHu(h hJ0JCJOJQJaJmHsH h hJ0JCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJh hJCJOJQJaJ$h hJCJOJQJaJmHsH*,.:<NPZ\bdfhjҿғxeO/?jh hB*CJOJQJUaJfHphUUUq +h hJCJOJQJaJmHnHsHu%h CJOJQJaJmHnHsHu5h hJ0J5CJOJQJ\aJmHnHsHu(h hJCJOJPJQJaJmHsH,h hJ0JCJOJPJQJaJmHsH$h hJ0JCJOJPJQJaJ)jh hJCJOJPJQJUaJ/j h hJCJOJPJQJUaJ "~īďwaN?N.N?a h hJ0JCJOJQJaJh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ+h hJCJOJQJaJmHnHsHu. *h hCJOJQJaJmHnHsHu6h hJB*CJOJQJaJfHphUUUq 1h h0JCJOJQJaJfHq ?jh hB*CJOJQJUaJfHphUUUq 6h hB*CJOJQJaJfHphUUUq  VXr(*D L $da$gdJ$d@&a$gdJgdJ$da$gdJm$,.PRrtZ\|~$&*DFϤnS4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu+h hi CJOJQJaJmHnHsHu h hJ0JCJOJQJaJh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHuFHZ^jltvˬlll:h hJ0JB*CJOJQJaJfHphUq Bh hJ0JB*CJOJQJaJfHmHphUq sH=h hJ0J&>*B*CJOJQJaJfHphUq %jh hJCJOJQJUaJh hJCJOJQJaJ$h hJCJOJQJaJmHsH dfHJrt 2446\ϴϴϴϴϴϴϴϴφsdsS h hJ0JCJOJQJaJh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ+h hMCJOJQJaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu LNr2`bHJhgdJ$a$gdJ!$ & p@ P !da$gdJ $a$gdJm$ $da$gdJ$da$gdJm$\^` tvݛ||d|L5-jh hJCJOJQJUaJmHsH. *h hJCJOJQJaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu h hJ0JCJOJQJaJ+h hJCJOJQJaJmHnHsHuh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ DFHhj(*|~"Ӽvv^vvv^vK8$h hJCJOJQJaJmH sH %jh hJCJOJQJUaJ/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu(h hJ0JCJOJQJaJmHsH-jh hJCJOJQJUaJmHsH3jh hJCJOJQJUaJmHsH$h hJCJOJQJaJmHsHh(XZt"JLl2 $da$gdJ$da$gdJm$"$&TVXtv"$rֲiP;(h hJCJOJPJQJaJmHsH1jh hJCJOJPJQJUaJmHsH/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHuh hJCJOJQJaJ(h hJ0JCJOJQJaJmH sH %jh hJCJOJQJUaJ+jh hJCJOJQJUaJrtv "$FHJln  2ʯʚʚhʯʚMM5M/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu7j!h hJCJOJPJQJUaJmHsH+h hJCJOJQJaJmHnHsHu(h hJCJOJPJQJaJmHsH4h hJ>*B*CJOJPJQJaJmHphsH1jh hJCJOJPJQJUaJmHsH7j h hJCJOJPJQJUaJmHsH24|6LPRnϹ塉vgTgvC.(h hJ0JCJOJQJaJmH sH  h hJ0JCJOJQJaJ$h hJCJOJQJaJmH sH h hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsH u/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsH u+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu$&,HJǬǬyZyZZy?4jh hJCJOJQJUaJmHnHsH u=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHuh hJCJOJQJaJ%jh hJCJOJQJUaJ*,HTVpBDl 4 $da$gdJ$da$gdJm$fhNPVprζ頁fNf33N34jh hJCJOJQJUaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsH u4jh hJCJOJQJUaJmHnHsH u+h hJCJOJQJaJmHnHsH u^`  <>Dln46ϗ||cN(h hJCJOJPJQJaJmH$sH$1jh hJCJOJPJQJUaJmH$sH$5h hJ0J5CJOJQJ\aJmHnHsHu>jh hJ0J5CJOJQJU\aJmHnHsHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHuRTʯʚiJiJ2Ji/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu=jh hJB*CJOJQJUaJmHnHphsHu4h hJB*CJOJQJaJmHnHphsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu(h hJCJOJPJQJaJmH$sH$4h hJ>*B*CJOJPJQJaJmH$phsH$1jh hJCJOJPJQJUaJmH$sH$7j"h hJCJOJPJQJUaJmH$sH$PR|  R$$a$ dgd $da$gdJ$a$gdJ$da$gdJm$"$JLRz|~ HJϣύwaYUYUYUYUMIMhy=jhy=Uh0jh0U+h h9JdCJOJQJaJmHnHsHu+h0hJCJOJQJaJmHnHsHu+h9JdhJCJOJQJaJmHnHsHu'h hJCJOJQJaJmHnHu/h hJ0JCJOJQJaJmHnHsHu+h hJCJOJQJaJmHnHsHu4jh hJCJOJQJUaJmHnHsHuJNPVXZ+h h9JdCJOJQJaJmHnHsHuh0hy=jhy=Uh CmHnHuRTVXZ $da$gdJ$5 01h:p . A!"#$% < 0 01h:pGH. A!"#$% P  Dd0   vA ?" VDSPicture 2Description: VDSR2F#1Q9 gmDmFF#1Q9 gmExifII*DuckyP-http://ns.adobe.com/xap/1.0/ &Adobed Y      g  60@1$&  !1 AQa"2qrBRb#Cst@3Sc$D0ђғd%ჳT5!1AQ aq0@ DP~@P9>3$ğXU;ڞ3pPK<1?JE%v5 ̳UH=pF1t [g1˂ͳ5|.hxdkKSYTe!/ nTJ2k *iF͖`<ރ p%9 $- ZL;5L4Y?4酦0! zs(@L%>+ *ዝ4m{͚kN g6h_- ăuE~hZ̀o8Zm(4bF63 J. @f[GkMiNTb$Ñm -@8nV&پyaL&} \ATANlɥ:q-6 Oڻ" |L}iԔN {}/|,un\΁)7"j]+H^؞sPBMkw& YGP)DZ3f ɺ>j-6 D6Һ8.P<^ U<09m#񤂶EEpcgr*)c9װdI֘n7ɬ˰':'$Jo{rI-O8Qqp=߂`]cEžYe0>o5^ 7*|| 8b#bCA(; ޔ }[GB:UAQ{\ؑ;v@r@b™-ŸĿ7YF҇_N.q2ݳ MbqڮdT*8̖<{+u|<\ƴ<L3#/c}馂L$ř+#\ur؇Q$ɢ\39QhO߼ fJxYKk֕NI.WSUV \]7WxqVqy_ys|M{/`/uf#-nbiit𙿙>Ruܳ=s6FE«r`. |WB(QuWC`E-rp߷m+*aԸiE/x  ?*99["rԛ]<?!+j Yxm>&bH^jH W#SԔ Hw2! 7$(?H 42,^l; Fn@=a~X/@XP,U2t{kx+@Y+{׆qЯu:y{0PJ51_ y!yE io]}H%:+"n.ftZo}ăl#bhKgtlx)׶Ntq'4["~`"X]KIJf˕iJ0zėXQ?;_M(DG۫}E J (zo;Gх2Va1-Fd̳A18>!xLF*+ZI ӒnL}(:"$X`(i1`}Gd%G&"* f@X+RS!ЅgE$z:kG}^=7"=Bqۇ,33C tȶ@d w%6^0? Xjcy`߽sڄM_lbeShN-F"'1&O^@4@9Gxй=µQY)Ġ6㟌]+CYP^L̪ߚ$LA"Q?$+{'! ?&dzL-3#no#3ȳI`,N1,L=~NRKx'Ow4("J=#1{|y5)DŻDGf錃K}}:MK$iiWi}A z}n&w I ,65wƝ[Hk@ <7AyOHL'Me)kx}P(3"؝Sϊ/h*v.GFj> X U/>F|2A3%߄iƄ伐 Dl^[%Oihu ?!)?!) $ @ A H$@@ ? )ƦT!}A=:Z8qYrL@2Ic 6yүq KV@8m = 85He.6 7#D%ZdDiaaL2Riv!1!'V=d "$t Ü<;V_j8%&`"ה7%zDLx0M`z81jZ.gZdPmc%ɐ$xA!G\<XarwDϨp֦PԠ<&+9 45 0;B+VQ| ʙ3u{`$BAءdV+~ZBE=T7'l|ioʲ"CZ@#J PǗIoS?5D AűccRBThG#)rƄGl#KPtCJ ַ7"~:FO|^ kɈa^hFX\)y8̀N6!_L@ (wBiB$+lנ2\* RX@$ b8=MQ"V1v+iRd HaA܃#HFnRh|5Ԯ-(Z IjYpGIFdJK,߷-.#y?O?)?)DyK yK \mailto:natasa.akademija@yahoo.comyX;H,]ą'cDyK milena114@live.comyK Lmailto:milena114@live.comyX;H,]ą'cDyK nevena.nedjic@gmail.comyK Vmailto:nevena.nedjic@gmail.comyX;H,]ą'cDyK vdsrbija@gmail.comyK Lmailto:vdsrbija@gmail.comyX;H,]ą'cDyK vnikolic@eunet.rsyK Jmailto:vnikolic@eunet.rsyX;H,]ą'cDyK stevkoviclj@gmail.comyK Rmailto:stevkoviclj@gmail.comyX;H,]ą'c 0s666666666vvvvvvvvv66666>6666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmH$nH$sH$tH$J`J / Normal dCJ_HaJmH sH tH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 6U`6  Hyperlink >*B*ph\\  Footnote Text dCJOJPJQJaJmH sH H/H Footnote Text Char OJPJQJ@& !@ Footnote ReferenceH*f@2f  List Paragraphd^m$CJOJPJQJaJmHsH*W`A* E`Strong5\d^@Rd E0 Normal (Web)ddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH H`bH E No SpacingCJ_HaJmH sH tH /q hzWhpsxOx 9E)yiv4088043144msonormalddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH BOB 9E)apple-converted-spacexOx Gyiv1040513447msonormalddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH xOx Gyiv1832938078msonormalddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH xOx yiv1585472005msonormalddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH fOf  yiv1585472005ddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH xOx fyiv0788748837msonormalddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH .X`.  !@Emphasis6]xOx !yiv5632319299msonormal ddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH B'`B 7Comment ReferenceCJaJ4@"4 # 0Header "H$>/1> " 0 Header CharCJaJmH sH 4 @B4 % 0Footer $H$>/Q> $ 0 Footer CharCJaJmH sH Oa 4pilfOrf * yiv1443080959'ddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH xOx *yiv1443080959msonormal(ddd[$\$CJOJPJQJaJmH sH 8O8 qXBapple-style-spanRR +xU0 Balloon Text *dCJOJQJ^JaJV/V *xU0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJmH sH BB -N0 Comment Text,dCJaJB/B ,N0Comment Text CharmH sH @j@ /N0Comment Subject.5\N/N .N0Comment Subject Char5\mH sH PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] r 7 +++++++++.: t >ld !'+06;n?BJN(UX,_c:lmnt24L2R:B8>f\,Br ,/>1n9BErN[_6t {:$LxZ2n~H.F b( ".*4tDfXrZi0ly}̌LVl l%)<=?0W^kkD|D`D:*F\"r2JZ   "#%&')*+-14789:;=>?@BCDEFHIKLMNOPRSUVWYZ[\^_`bcefgilmoprstvwxz{f  )(<F~T_qttLЋDn/BrXu DZ22 v"Jnhvzƚ<@"::FMTkk2$LhRZ !$(,./02356<AGJQTX]adhjknquy|:Yr?YpBRf4SlBkzC_{.Lw#<Ot1Dx /@U&9Lr 8Kw.I^4ET'@Y+BV-J^BWi ! Q l }       J c {     ! ; n      + > r XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX $'.!L# @0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2 OLE_LINK3 OLE_LINK4 OLE_LINK11 OLE_LINK12 OLE_LINK7 OLE_LINK8 OLE_LINK9 OLE_LINK10 OLE_LINK13 OLE_LINK14 OLE_LINK19 OLE_LINK20 OLE_LINK21 OLE_LINK22 OLE_LINK25 OLE_LINK26 OLE_LINK27 OLE_LINK28 OLE_LINK29 OLE_LINK30_GoBack;;IIbb+s  ::HHaa{=s CRLMQRZ[efhik68E G H J K M N P Q p s 9K%&wx&'opVWJLUV`bLMij1 2   9 ;    Z \ kl,-WXqs"#kl&'78KLMNCEUV35IJ  !!!!B"C"q"r"H#I###$$%%>&@&&&''G'H'''((A)B)******++`+a+++++++,,7-8---. .@.A...Y/Z/\0]000 22*2+2I2K222222233446 6/6j666/707 8!8/90999::::<<==+>,>>>v?y???X@Y@@@]A^AAAAA>B@BBBBBBBDDFFGHDHFH[H\HHHKK!Q#QQQQQQQSS)X+XYYZZ[[x[z[[[[[^^_ ___g_i_\a]abb d"dpdrdddddAeCek kgkikvkwkkkppqqss1t3tJtKttt=x>xR{S{M|N|}}6~8~G~H~t~u~~~~~ Ї҇79EFp}̏Ώ<>STdeBDqsўӞBCץإ89RTëījkۯܯ*,BCжҶιϹLM[]@AHI&:G,8:;8:CDnplm=?rt $%XYklgh24IJ{| DE"#OQ|}_c  $ % Y Z w x        9;TU~'(  g&h&v*x*****0+1+>+?+++..5566+6,66677::z=|===>>>>O>Q>1@2@AAAADD FFFFFFFFGG%O'OZO[OOOOOOOQQVV Y Y7Y9YRYSYYY\\]]x_y_aab b-b.bbbdb3f4f.j0j~jjjjjjjjOsQssssssswwlxnx|x}xxx||||||I}K}^_  {}')89fgkmnp  UW՚֚"#;<VWnoabק٧PR̨Ψݨި)+ӯկBD۴ݴ'( ;<NO24 y{\^lm?Sfh"$tu8;KL/0FGYZ01RS;[]q@[]oVe5UWknyDacz02Kx@Nu 35CCT';=K;Jx/KM]HS(BDX,DFU.LN] CY[h  R n p |         K e g z      $ & : o      , ? E G H J K M N P Q p s 'VMj5J'H'2+2c::>T^mSh D E G H J K M N P Q p s tj4^ K"^ $yo^ H"Q\:u  y:hd# dC *.oK?.>M ;4p+ 8r[A4G|odBM@cj?~j: hpr^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(G^G`o()^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(xx^x`OJQJ^Jo(o HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo(^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`6o() ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(BMr[AK+ 8 ^  hd#o^ 4Gtj4 hptj4K?.Q M ;4+ 8 Q j?~jC *         BdZV                  Bd                           )        Bd                                   BD %V,vxK TwSD_^meGhsr3*}_-ir%"5bJSonn@i5" @ (, H9 j / Wl A pL  FRcw-M F9(L3 !t}{GHEHtQ !N2!#$)$%l%5&l'r-()9E)U)*{ *V+T ,m#,v,= -^,-es.v/0L=0Z=1ff1H2#o2 3(5:?5@"BFBRBqXBC. DnE F^HI7KSLyLQQQk0SaS bT{TU1WhzWaEYPYZ#_ZuZ6[*\]gm]^L^h_d9JdHme{ex~euxfHg!Og hEiij4;lzl-mxmfDnto#o$o\o4pg!qA*rhsqsCsktvtPw#rwxOxBEy|yz:{V,|BJ|Kk|0}< 7Z#vP k|7 ^KBi G --pvmrErrVk @iHj=l C ]+{N *d^mW:&=lZ/=7PG/{ LNP9qv+_&)Ni EK_mA>0qie+57<Vbyt~"HoLJj;__B%CKyX=8:EM=hOqQqu%0f)3$:l8 @7\jZ7>`".&ciT Y}5:y=Q`xUqT:o).hE G @  "$%&'(+-24569:>@BCFGHLQSVXY^_dfiklnpquwxz{Er   "$,028:DHLPRTVX^blprtz|  $(*.468>BFLRTVX^`Unknown G.Cx Times New Roman5Symbol3. .Cx ArialmTimesNewRomanPSMTArial Unicode MS7.@Calibri5. .[`)Tahoma?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"qh;ǵ;;?N> ?N> !nr0: :  ?qHX  $PRB2!xx 8`esta godianja konferencija Viktimoloakog druatva SrbijeJanine Bejan SaciriL           Oh+'0 ,8 X d p |<esta godinja konferencija Viktimolokog drutva SrbijeJanineNormalBejan Saciri4Microsoft Office Word@~@nx#@@R_$@rN%>?N ՜.+,D՜.+,l( hp   Grizli777 :  9esta godinja konferencija Viktimolokog drutva Srbije Title 8@ _PID_HLINKSAtY*mailto:miki.vel@gmail.comV7mailto:vp.danica@gmail.com-%mailto:a.todorovic.kikinda@gmail.com'mailto:stevkoviclj@gmail.com#mailto:MStefunkova@iksp.justice.cz~G mailto:vstefanovska77@gmail.com(mailto:ksrbova@gmail.com3mailto:B.Spalek@derby.ac.uky@"mailto:jon.shute@manchester.ac.uk+#mailto:marijana.santrac@rjt.gov.rs_ !mailto:resimic_milos@phd.ceu.edu^.mailto:Axelle.Reiter@eui.eu !!mailto:jasmina.puhaca@mup.gov.rsS)#mailto:nicholas.petrovic@gmail.comZ6$mailto:slavica.pekovic@bg.vi.sud.rsMvmailto:vnikolic@eunet.rs]jmailto:vdsrbija@gmail.comxmailto:vidia.negrea@gmail.comM2mailto:nevena.nedjic@gmail.com^4~mailto:J.N.Clark@bham.ac.uk/\{ mailto:zorica.mrsevic@gmail.com9Sxmailto:milena114@live.comaumailto:filip.miric@gmail.com3rmailto:miksaj@gmail.com8omailto:w.mcgowan@liv.ac.uk8l!mailto:godefroidmanuel@gmail.comFqi"mailto:mahmutovicdzevad@gmail.combf!mailto:jelena.lupsic92@gmail.comT%cmailto:marian@liebmann.org.uk4`mailto:amra.latific@fmk.edu.rsAg]mailto:lalicvelibor@gmail.comGZmailto:todorunbg@ptt.rsjWmailto:i.kronja@yahoo.comc\Tmailto:bucak80@gmail.comvQ#mailto:zelimir.kesetovic@gmail.com&Nmailto:vannyj@gmail.com["K"mailto:natasa.akademija@yahoo.com %H(mailto:bjanjic@disabilityrightsintl.org Emailto:jhrncic@gmail.compB"mailto:Nikica.Hamer@pravosudje.hrXw?mailto:jmgf2@cam.ac.uk9 < mailto:mehmedefendicc@yahoo.comQg9mailto:djuricsladja@gmail.comp6mailto:ivana.djukic@czodo.rsc3mailto:mirjana.dok@gmail.com-0*mailto:aleksandradimitrijevic92@gmail.com?-#mailto:Albin.Dearing@fra.europa.eu%*mailto:jandecock@hotmail.com7'mailto:scopic@eunet.rse$0mailto:Elizabeth.cook@postgrad.manchester.ac.ukkK!mailto:icerovic@unicef.org#mailto:icajner@gmail.com}&mailto:jadranka.buljevic@ns.os.sud.rsdNmailto:kbrasic@unicef.org1 mailto:bendas@gmail.com, mailto:kosana@beker.rs"mailto:dbatic@yahoo.comy 'mailto:filippo.balistreri@eurocrime.eu* !mailto:bacanovicoliver@gmail.com]xmailto:b.arifi@seeu.edu.mk~Jmailto:s.zenebh@bih.net.bag &mailto:l.altan@victimsupporteurope.eu  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<>?@ABCDFGHIJKLMNOPQRS\Root Entry FN%^Data #1Table0WordDocumentuSummaryInformation(=DocumentSummaryInformation8E@CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q