Naslov
Viktimizacija kriminalom u vreme prirodnih katastrofa: Primer poplavljenih područja u Srbiji i Hrvatskoj
(Victimization by crime in times of natural disasters: Example of flooded areas in Serbia and Croatia)

Autori
Kešetović, Želimir ; Cajner Mraović, Irena ; Mikšaj - Todorović, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šesta godišnja konferencija Viktimološkog društva Srbije Novi trendovi u viktimološkoj teoriji i praksi: Dileme i izazovi u zaštiti žrtava Knjiga apstrakata Beograd, 26 - 27. novembar 2015. godine / Nikolić-Ristanović, Vesna - Beograd : Viktimološko društvo Srbije, 2015, 33-34

Skup
Šesta godišnja konferencija Viktimološkog društva Srbije Novi trendovi u viktimološkoj teoriji i praksi: Dileme i izazovi u zaštiti žrtava

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 26.11.2015. - 27.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Viktimizacija ; prirodne katastrofe, poplavljena područja
(Victimization ; natural disasters ; flooded areas)

Sažetak
Prirodne katastrofe prouzrokuju velike gubitke i oštećenja psihološkog blagostanja, ekonomskog sistema i celog društva. Postoje shvatanja da kulturni faktori kao što su društvene vrednosti i tradicije određene zajednice utiču na suočavanje i reagovanje zajednice na katastrofe, odnosno da su pripremljenost, odgovor na katastrofe i oporavak posle krize pod jakim uticajem kulturne pozadine ugroženih zajednica, isto kao i destabilizacija društveno- vrednosnog poretka i pojava raznih vrsta društvenih anomija uključujući i kriminal. Postoji nekoliko mitova koji generalizuju ljudsko ponašanje za vreme katastrofe: mit o panici, mit o pasivnosti, mit traume i mit o antisocijalnom ponašanju. Za predmet našeg interesovanja, značajan je upravo mit o antisocijalnom ponašanju. Naime, široko je rasprostranjeno mišljenje da je takvo ponašanje uobičajeno u vreme kriza u zajednici izazvanih prirodnim i tehničko-tehnološkim katastrofama. Takođe, jedan od nekoliko široko rasprostranjenih mitova vezanih za katastrofe je da one utiču na slabljenje socijalne kontrole i slom društvenog poretka, te da predstavljaju naročit podsticaj za vršenje različitih vrsta krivičnih dela, u prvom redu onih koji se odnose na imovinski kriminal (krađe i razbojništva), ali i onih protiv života i tela, osobito telesne povrede i silovanja. Pretpostavlja se da će devijantno tj. antisocijalno ponašanje, za vreme katastrofa, kulminirati i da će ošamućene žrtve biti , , lake“ mete za pljačkanje i ostale oblike kriminalnih aktivnosti. Prema nekim autorima pljačkanje je najočekivaniji kriminalni odgovor na prirodnu katastrofu jer se povećava broj prilika za krađu budući da je privatna imovina nezaštićena. Međutim, službeni statistički podaci o prijavljenim krivičnim delima s poplavljenih područja u Srbiji i Hrvatskoj pokazuju sasvim suprotno. Navedeni podatak raspravlja se u kulturološkom kontekstu i upoređuje se sa podacima u sličnim i različitim društvenim okruženjima. Cilj ovoga rada je da da pregled mitova i nesporazuma vezanih za reakcije ljudi u odnosu na njihovo stvarno ponašanje za vreme katastrofa na primeru poplavljenih područja Srbije i Hrvatske u majskim poplavama 2014. godine, a na osnovu službenih policijskih statistika obe zemlje. Izneti predmet i ciljevi rada opredeljuju i njegov sadržaj. Nakon pregleda teorijskih shvatanja o odnosu kriminala i katastrofa i pregleda preovlađujućih mitova u medijima i javnom mnjenju o ovoj korelaciji, uslediće analiza kretanja kriminaliteta tokom katastrofalnih majskih poplava 2014. u Srbiji i Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA