Naslov
Epidemije uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom u Hrvatskoj 2016.-2018.
(Epidemije uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom u Hrvatskoj 2016.-2018.)

Autori
Bajek, Marin ; Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Tešović, Goran ; Knezović, Ivica ; Roglić, Srđan ; Markovinović, Leo ; Stemberger Marić, Lorna ; Petrović, Goranka ; Bogdanić, Maja ; Tabain, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
12. Hrvatski kongres kliničke mikrobiologije ; 9. Hrvatski kongres o infektivnim bolestima (CROCMID 2019)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.10.2019. - 27.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
epidemije ; respiratorni sincicijski virus
(outbreaks ; respiratory syncytial virus)

Sažetak
Respiratorni sincicijski virus (RSV) najznačajniji je virusni uzročnik teških oblika infekcija dišnog sustava (IDS) u djece i dojenčadi te u vrhuncu sezone infekcija dišnog sustava može biti dokazan kao uzročnik u 70-80% slučajeva infekcija donjih dijelova dišnog sustava (IDDS). Ove infekcije se pojavljuju sezonski svake godine te obično traju od četiri do šest mjeseci. Prethodna epidemiološka istraživanja u Hrvatskoj utvrdila su da se ove infekcije javljaju u dvogodišnjim ciklusima. Cilj ove studije je utvrđivanje epidemioloških značajki i težine kliničkih obilježja RSV infekcija u Hrvatskoj od 2016.do 2018. godine. Uzorci iz dišnog sustava uzeti su od djece sa simptomima akutnog IDS-a i testirani na RSV, adenovirus, viruse parainfluence i humani metapneumovirus. Za detekciju su korištena monoklonalna protutijela protiv specifičnog virusnog antigena metodom izravne imunofluorescencije. Ukupno je analizirano 5674 uzoraka. Prevalencija RSV-a, za svaku godinu, bila je identična, 18, 7%. Počeci i vrhunci RSV epidemija tijekom promatranih godina nisu bili značajno varirali, za razliku od završetaka ovih epidemija. Tako su počeci RSV epidemija bili u prosincu 2016. i 2017. (49. i 52. tjedan), vrhunci u veljači (7. i 8. tjedan), a završeci u ožujku 2016. (12. tjedan), travnju 2017. (14. tjedan) i svibnju 2018. (18. tjedan). Nije bilo značajne razlike u broju oboljelih dječaka i djevojčica (p>0, 05). Najveći broj oboljelih bila je dojenčad u dobi 0-5 mjeseci (32, 8%, 42, 7% i 49, 6% godišnje). Najčešća klinička prezentacija u dojenčadi bio je bronhiolitis (50, 3%, 68, 5% i 58, 9%). RSV je uzrokovao IDDS u 58, 9%, 64, 6% odnosno 58, 9% slučajeva. Budući da RSV infekcije nisu na listi zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju, ovi rezultati doprinose boljem uvidu u opterećenje akutnim IDS-ovima te mogu pomoći u planiranju mjera kontrole RSV infekcija i s IDS-om povezane primjene antibiotika. Stoga se preporuča kontinuirano praćenje RSV infekcija kako bi se na vrijeme prepoznalo razdoblje visokog rizika za pojavu ovih infekcija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA