Naslov
Stavovi učenika prema prirodoslovnim predmetima u objašnjenju obrazovnoga postignuća i namjere upisa u srednju školu
(The role of students' attitudes toward science subjects explained through educational achievement and intention of enrolling in high school)

Autori
Maltar Okun, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2019

Stranica
201

Mentor
Rijavec, Majda ; Ćaleta Marko

Ključne riječi
Biologija ; ciljne orijentacije ; Fizika ; Kemija ; samoregulirano učenje ; stavovi učenika ; strategije učenja ; školski uspjeh
(attitudes ; Biology, Chemistry, goal orientations, learning strategies, Physics, school achievement, self-regulated learning)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati stavove učenika prema predmetima Biologija, Kemija i Fizika, te povezanost stavova učenika prema tim predmetima s ocjenama iz navedenih predmeta, vrstom srednje škole koju učenici namjeravaju upisati i namjerom upisa na prirodoslovni fakultet. U istraživanju su se također ispitale dobne i rodne razlike u stavovima prema Biologiji, Kemiji i Fizici. Pretpostavljeno je da su stavovi učenika povezani s ciljnim orijentacijama u učenju (orijentacija na učenje, na izvedbu ili izbjegavanje truda) i strategijama učenja (površinske ili dubinske), koje onda dovode do različitih obrazovnih ishoda. Očekivalo se da su učenici s pozitivnijim stavovima prema prirodoslovnim predmetima više orijentirani na učenje i izvedbu te koriste dubinske strategije učenja pa postižu i bolje rezultate u školi. Također, nakon završene osnovne škole biraju i profesionalna usmjerenja (srednje škole, fakultete) koja su više vezana uz prirodoslovlje. U istraživanju je sudjelovalo 465 učenika sedmih i osmih razreda u 5 osnovnih škola na području Koprivničko-križevačke županije u Republici Hrvatskoj. Rezultati su pokazali kako su procjene zanimljivosti Biologije i Fizike značajno više od procjena zanimljivosti Kemije, a procjene važnosti Biologije značajno više od procjena važnosti Fizike i Kemije. Djevojčicama je Biologija zanimljivija i važnija, a dječacima je zanimljivija Fizika, ali je obojima Fizika važna. Djevojčicama je Kemija važnija nego dječacima, a učenicima sedmog razreda Kemija je zanimljivija nego učenicima osmog razreda. Pozitivni stavovi prema Biologiji, Kemiji i Fizici bili su pozitivno povezani s ocjenom iz tih predmeta. Učenici, koji namjeravaju upisati strukovne škole vezane uz prirodoslovlje, imaju značajno pozitivnije stavove prema Biologiji i Kemiji od učenika koji namjeravaju upisati ostale strukovne škole. Učenici, koji namjeravaju upisati gimnazije vezane uz prirodoslovlje, imaju podjednake stavove prema Biologiji i Kemiji kao i učenici koji namjeravaju upisati ostale gimnazije. Učenici, koji namjeravaju upisati gimnazije vezane uz prirodoslovlje, Fiziku smatraju zanimljivijom, ali ne i važnijom od učenika koji namjeravaju upisati ostale gimnazije. Između učenika koji namjeravaju upisati strukovne škole vezane uz prirodoslovlje i ostale strukovne škole nema razlike u stavovima prema Fizici. Učenici, koji namjeravaju upisati neki fakultet vezan uz prirodoslovlje, imaju pozitivnije stavove prema Biologiji i Kemiji (i zanimljivost i važnost), ali ne i prema Fizici. Stavovi prema prirodoslovnim predmetima najviše su pozitivno povezani s ciljnom orijentacijom na učenje i nešto slabije s ciljnom orijentacijom na izvedbu. Najmanje su povezani s ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda i to negativno kada je u pitanju zanimljivost, a pozitivno kada je u pitanju važnost. Kad su u pitanju strategije učenja, i zanimljivost i važnost su kod svih predmeta povezani s dubinskim procesiranjem, ali je važnost predmeta pozitivno povezana i s površinskim procesiranjem, iako u manjoj mjeri. Rezultati medijacijske analize pokazali su da ciljne orijentacije nisu značaj medijator između stavova prema predmetu i ocjena iz tog predmeta, dok su strategije učenja medijatori između stavova prema prirodoslovnim predmetima i ocjene iz tih predmeta. Pritom učenici s pozitivnijim stavovima prema predmetu više koriste dubinsko procesiranje, a manje površinsko procesiranje, što dovodi do bolje ocjene iz tog predmeta. Teorijski doprinos ovog rada je u definiranju mehanizama koji dovode do pozitivne povezanosti između stavova prema prirodoslovnim predmetima i ocjena iz tih predmeta, kao i namjeri upisa u određene srednje škole i na fakultete. Praktični doprinos leži u razumijevanju veze između stavova i različitih obrazovnih ishoda (uspjeha, namjera upisa u srednje škole i fakultete), što može služiti kao poticaj učiteljima da u svom pristupu podučavanju navedenih predmeta vode računa o važnosti stavova učenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Kemija, Biologija, Psihologija

POVEZANOST RADA