Naslov
Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj: rezultati istraživanja
(Positive development of adolescents in Croatia: research results)

Autori
Ferić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Državni stručni skup Vjetar u leđa

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 01.10.2018. - 03.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
prevencija, rizična ponašanja, adolescenti
(prevention, risk behaviour, adolescent)

Sažetak
Tijekom 2017. godine na Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedeno je istraživanje Pozitivan razvoj adolescenata Grada Zagreba – analiza stanja (PRAG_ZG) čija je svrha bila istražiti pozitivan razvoj i rizična ponašanja adolescenata grada Zagreba. Istraživanjem se željelo dobiti kvalitetne epidemiološke podatke koji mogu poslužiti kao temelj za planiranje preventivnih intervencija za adolescente. Istraživanja u području epidemiologije rizičnih ponašanja te ona o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u razvoju djece i mladih rijetka su, posebno ona provođena na reprezentativnim uzorcima. Sustavni epidemiološki podaci u našoj su zemlji gotovo nedostupni, a nužni su za sustavno planiranje strategije prevencije problema u ponašanju i promicanja mentalnog zdravlja. Istraživanjem je dobiven uvid u rizična ponašanja mladih, slika o snagama i izazovima na individualnoj razini te na razini okruženja u kojima mladi žive (obitelj, škola, zajednica). Reprezentativan uzorak istraživanja je obuhvatio 4821 učenika iz 24 zagrebačke srednje škole u dobi od 14 do 19 godina (48, 2% djevojaka i 43, 7% mladića). U odnosu na vrstu srednje škole, 37, 4% učenika pohađalo je gimnazije, 44, 9% četverogodišnje strukovne programe, 13, 9% trogodišnje strukovne programe te je njih 3, 8% išlo u vjerske škole. Podaci ukazuju na visoku prevalenciju konzumiranja alkoholnih pića (pivo, vino i/ili žestoka pića) pri čemu jednom do dva puta tjedno alkohol konzumira 21, 8% sudionika istraživanja. Što se tiče konzumiranja drugih psihoaktivnih tvari, ističe se podatak da kanabis jednom do dva puta tjedno koristi 6, 1% sudionika. Značajno je prisutno i vršnjačko nasilje, čak 37% sudionika istraživanja izvještava da je svjedočilo zlostavljanju svog vršnjaka u „zadnja 4 tjedna“, a njih 17% je i samo bilo izloženo vršnjačkom nasilju. U tučnjavi je u „zadnja 4 tjedna“ sudjelovalo 8, 1% sudionika istraživanja. Povezano s nasiljem, sudionici istraživanja izvještavaju i o prisutnosti zlostavljanja u mladenačkim vezama. Od 35, 7% sudionika istraživanja koji su u vezi, njih 4, 8% je dečko ili cura namjerno udario, ošamario ili ozlijedio u posljednjih godinu dana. U odnosu na sportsko klađenje, 19, 5% sudionika se kladilo unutar zadnja 3 mjeseca, a jednom tjedno ili češće njih 8, 3%. U odnosu na emocionalnu kompetentnost učenika, dobiveni rezultati su prilično iznad prosječnih vrijednosti (M=3, 69 ; raspon rezultata od 1 do 5). Zanimljivo je da se mladići procjenjuju emocionalno kompetentnijima od djevojaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako su rizična ponašanja prisutna kod adolescenta grada Zagreba i to ponajviše konzumiranje alkohola, nasilje i klađenje. Isto tako, podaci pokazuju kako je manji broj životnih stresora povezan s većom emocionalnom kompetencijom učenika. Dobiveni podaci mogu dati korisne smjernice u razvoju strategija za promociju pozitivnog razvoja mladih, odnosno razvoja preventivnih programa koji mogu utjecati na smanjenje rizičnih ponašanja mladih u budućnosti i jačanje emocionalne kompetentnosti adolescenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Napomena
Projekt: Pozitivan razvoja adolescenata u Hrvatskoj (Sveučilišna potpora)

POVEZANOST RADA